U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako uspješne zemlje poput Norveške, Finske i Danske promišljaju svoju budućnost ali i globalnu. Podrazumijeva se da država ulaže napore za podupiranje gospodarstva nakon nestanka prirodnih resursa (Norveška) ili u pretvaranje nekonkurentnih brodogradilišta u svjetski broj jedan za vjetroelektrane (Danska).

Uskoro kreće komercijalizacija 5G mobilnih mreža koje će zahtijevati dva ili čak tri puta više baznih stanica koje postoje danas. U nekim slučajevima veće pokrivenosti i dometa baznih stanica će morati biti još i više. Pogotovo na višim frekvencijskim opsezima. I tu nastaje problem.

U prethodne smo dvije kolumne prikazali važnost znanja općenito i dali jednostavan „recept kojih šest vještina trebamo imati ako želimo biti dio „ekonomije znanja“ ili „društva znanja“. Nažalost, u nas se znanje tretira kao povijest, odnosno kao nešto dovršeno i statično. Što to znači? To znači da u obrazovnom sustavu nastavnici uglavnom „ex cathedra“ pričaju o činjenicama baziranim na prošlosti . Učenici i studenti polože test i dobiju ocjenu i uglavnom sve ekspresno zaborave. Za razliku od toga zemlje s naprednijim obrazovnim sustavima „sadržaj znanja“ sve manje tretiraju kao samo sebi svrhom, nego sadržaj koriste  kao podlogu edukaciji iz kritičkog promišljanja i osnovu za u  poduci  „kako učiti“.

Novim promjena pravilnika koji regulira letenje sada je moguće gotovo sve. Od letenja noću, do letenja samo uz prijavu letjelice Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo i to se odnosi samo na  letjelice do težine od 5 kg. I to se odnosi samo na letenje odnosno letačke operacije dok je snimanje i dalje pod DGU-om i drugim pravilnikom.

Incident tijekom kojega je ukradeno 600 tisuća osobnih podatka vozača i 57 milijuna podatka korisnika Ubera dobio je jednu potpuno novu dimenziju. Nedugo nakon postizanja dogovora o isplati odštete od 148 milijuna dolara u Americi, Uberu je 26.11.2018. kaznu od 385 tisuća funti propisao i britanski ICO (Information Commissioner’s Office – ono što je u Hrvatskoj AZOP – Agencija za Zaštitu Osobnih Podataka). U objašnjenju ove odluke piše nešto što će nadajmo se, promijeniti način na koji većina organizacija danas doživljava zaštitu osobnih podataka. Pojasnimo što se zapravo dogodilo u Uberu.

Za samo nekoliko godina bit će komercijalno dostupne mobilne mreže pete generacije, obećavajući bolju vezu, veće brzine i manju latenciju svima koji žive u hiperpovezanom svijetu. Njihova snaga obrade, primjerice, mogla bi nas odvesti u „kinestetički web“ – viziju internetskog svijeta u kojemu računalo koje funkcionira u oblaku može osjetiti i predusresti jedan dodir senzora.

Kada je krajem prošle godine Europska komisija preporučila tvrtkama u državnom vlasništvu, pa tako i Hrvatskoj pošti prodaju sveg ne-osnovnog poslovanja bilo je jasno da će se na prodaju naći i njihova HP Produkcija odnosno EVO TV. To se i dogodilo, a o tome se priča još od početka godine kada je HP Produkcija krenula u konsolidaciju i preuzimanje svog poslovanja od Hrvatske pošte kako bi bila spremna na prodaju.

U prethodnoj smo kolumni najavili „kuharicu“ koja pokazuje kojih šest vještina nam je potrebno da bismo ovladali „ekonomijom znanja“. Što je „ekonomija znanja“, odakle potječe i kako je proširena na „društvo znanja“, pogledajte u okviru „Jeste li znali?“.

Laž je da se poduzetništvom mogu baviti samo povlaštene osobe, prava je istina da je ono otvoreno za apsolutno sve i zapravo bi svi u digitalnom dobu trebali imati poduzetnički mentalni sklop za lakše svladavanje izazova koji su pred njima. Ista je stvar s obrazovanjem, koje bi trebali također imati poduzetnički mentalni sklop pa da se mlade uči stvarima za život, a ne za sljedeći ispit.

U prethodnoj smo kolumni vidjeli koliko loše stojimo s edukacijom za poduzetništvo. GEM studija daje direktne pokazatelje: Obrazovanje u školi je ocijenjeno s 2,39, a prosjek Europe (ne samo EU!) je 3,37 . Dakle prosjek EU je 40% bolji od Hrvatske, a to nas među 54 analiziranih zemalja stavlja na neslavno 46. mjesto. Obrazovanje nakon škole (cjeloživotno) je ocijenjeno s 3,69 i a prosjek Europe je 4,76 tj29% bolji. To nas smješta na još gore 51. mjesto što znači da su samo su tri analizirane zemlje gore od nas.

Apple je prije nešto više od godinu predstavio skupocjeni iPhone X, a s njim ujedno i nepopularni “zub” (eng., notch), koji ljudima upada u oči i malo tko je njime zadovoljan. Srećom, uskoro ga više ne bismo trebali gledati pa možemo biti mirni. Osim ako ne postoje oni koji su bili njegovi fanovi pa će biti tužni zbog nove promjene.

Kažu iskusniji kolege da je letenje u generalnoj avijaciji zadnje „pravo“ letenje. Daleko od toga da piloti koji upravljaju monstrumima od tehnologije i elektronike u komercijalnom zrakoplovstvu, ili nabrijanim vojnim „pilama“, nisu vrh vrhova među svima koji se bave zrakoplovstvom. Tu su tisuće sati i selekcija koju, i uz sav trud, samo rijetki mogu proći.

Ne mogu a da prvo ne dam malu digresiju o Nacionalnom inovacijskom vijeću (NIV) kao najaktualnijoj inovacijskoj temi prošloga tjedna. U petak je održana konstituirajuća sjednica ovog novog tijela o čemu sam dao izjavu za RTL portal. U najkraćem je moj odgovor bio „Bolje ikad nego nikad“

Slavimo mali jubilej – ovo je 150. kolumna o inovaciji na ICTbusiness.info! Koga zanima pregled svih dosadašnjih kolumni, osim pretraživanjem na portalu, može ga vidjeti OVDJE. U tom je pregledu dijelu članaka pridijeljena oznaka „Poglavlje“, što predstavlja pripremu za strukturiranje buduće knjige na osnovi članaka u kolumni. U knjizi kao i  u nastavnom predmetu „Upravljanje inovacijom“, osnovnu podjelu poglavlja čine

Kompletirali smo domaće telekom rezultate. I dobro su, ključni pokazatelji rastu i za novi oblik života A1 Hrvatska i za još uvijek izazivača koji se tako ponaša Tele2 Hrvatska, ali i najjačeg i najvećeg Hrvatski Telekom koji je pokazao da se uz neznatan rast prihoda, tek malo smanjena kapitalna ulaganja može ostvariti odličan rast neto dobiti i pritom još i povećati profitne marže.

Smije li se edukacija reformirati radikalno? Zavisi o polaznoj i ciljanoj poziciji! Ako uzmemo Singapur ili Skandinaviju koji su daleko iznad prosjeka po svim pokazateljima o kvaliteti edukacije, odgovor bi bio – ne, idite oprezno jer možete mnogo toga pokvariti. Ako se pak  uzme Hrvatska za koju smo vidjeli da je u dva od tri dijela obrazovnih područja  predškolsko i cjeloživotno– pri ili na samom dnu u EU, nikakva druga reforma ne može pomoći osim radikalne!

Iako domaći telekomi telekom operateri smatraju kako najavljene promjene pravilnika koji regulira cijenu radiofrekvencijskog spektra idu u dobrom smjeru, traže i očekuju još, proizlazi to iz odgovora na upit ICTbusiness.info nakon što je ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u javnu raspravu pustilo novi prijedlog pravilnika.

U 2017. godini maloprodaja na Internetu je dosegnula 2,3 bilijuna dolara, što čini povećanje od 24,8% u odnosu na prethodnu godinu. Uzlet kupnje putem mobilnih uređaja je glavni čimbenik ovako velikog rasta, te se procjenjuje da je oko 58,9% Internet kupovine bilo učinjeno upravo putem mobilnih uređaja.

Našao sam se u dosta zanimljivoj situaciji. U posljednje vrijeme sve više i više vjerujem da postoji samo jedna stvar na koju se društvo treba fokusirati a to je obrazovanje.  U razgovorima koje vodim oko toga sugovornici uglavnom ne dijele moje mišljenje o za napredak društva prioritetnoj važnosti ovoga područja. U pravilu kao najveći problem u nas, odnosno uzrokom svih problema, spominju područje pravosuđa. Smatraju da ako se to područje riješi, sve drugo će ići mnogo lakše!

Većina građana, kada izlazi iz svoga doma, sa sobom uzima nekoliko stvari koje su im nezaobilazne za svakodnevni život, kao što su npr. ključevi, novčanik i mobitel. Međutim, često nam nije praktično ili poželjno imati toliko stvari uz sebe, zbog čega se logičnom nameće ideja o stvarima koje imaju više funkcija. Moderni pametni uređaju mogu omogućiti funkcionalnosti plaćanja i time zamijeniti platne kartice koje građani nose u svojim novčanicima, te u velikom broju situacija smanjiti potrebu za nošenjem klasičnih novčanika.

Treći po veličini domaći telekomunikacijski operater Tele2 iznenadio je odličnim rezultatima u prvih devet mjeseci ove godine, ali i posljednjem kvartalu. Svi ključni pokazatelji rastu, marže također i Tele2 je pokazao da se može. Neki bi rekli možda poliraju bilancu za neku skoru prodaju, jer ovakvi rezultati privukli bi svakog investitora. Možda žele dokazati centrali u švedskoj da imaju prostora za novi rast i možda neke akvizicije. Svašta se na tržištu priča posljednjih mjeseci, ali i godina.

Na kraju prethodne kolumne smo se pitali, može li se pod inovacijom smatrati promjena našeg i ponašanja samo putem imitacija praksi iz Japana ili Austrije? Ne, to je nužno, ali ne i dovoljno! Jedino slabo i daleko svjetlo prosperiteta na kraju tunela može se vidjeti u mogućoj orijentaciji na edukaciju. Kakve veze ima edukacija s inovacijom? Ogromne! Po EIS (European Innovation Scoreboard, „Europska ljestvica uspjeha u inoviranju 2018.“), ovo je tablica zemalja:

Ukoračivši u veliki rebranding Vipnet je nakon 19 godina postao A1, a samo dva tjedna nakon toga pokazao je rezultate za prvih devet ovogodišnjih mjeseci dok je još bio Vipnet a ne A1. Jer upravo na prijelazu iz trećeg u četvrti kvartal dogodila se ta, kako tvrde svi epohalna promjena. Upravo kao što je pisac ovih redova zavirio u pravu londonsku govornicu koja stoji na ulicama glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva.

Ne nije ovo neki uvrnuti haiku, upravo tako izgleda mjesto gdje nastaje ova kolumna o novom obliku života, velikoj branding kampanji drugog po veličini domaćeg telekom operatera nekad Vipneta, danas A1 Hrvatska, dijela A1 grupa čiji je rebrending počeo nedavno i će neko vrijeme trajati.

U prethodnoj smo kolumni više puta spomenuli Japan i Japance. Sve zapravo izvire iz njihovog stanja svijesti, a taj se dade svesti na sljedeće dvije stvari: Stremljenje prema izvrsnosti i Uviđavnost prema drugima. O  usporedbi s Japanom sam pisao i pokazivao slike već prije više godina. Podsjetimo se samo slikama, kako izgledaju javni radovi u nas i tamo

Intelu je investicijska banka Barclays srušila rejting i navela da jedini način da se održi na vrhu jest spuštanje cijena. Ako to ne učini, AMD će nastaviti svoj rast sve do razine kojom bi nadmašio nekad nedodirljivu kompaniju na tržištu procesora. Ali, nije da se sve to nije moglo naslutiti, Intel se predugo nije mijenjao, mislio je da situacija može konstantno ići u njegovu korist.

U prethodnom smo članku ove kolumne vidjeli enormni obujam korištenja YouTube u reklamne svrhe. Kad pogledamo koliko se  malo koristi u nas moramo se prisiliti reći da je „potencijal je ogroman“! (Izraz „velik je potencijal“ je u poslovnom svijetu „politički korektna“ varijacija od „ne koristi se nikako“. Takva se „politička  ili diplomatska“ korektnost još kraće može opisati sa čuvenim „Japanskim NE“: uviđavni Japanci vam neće odgovoriti s „NE!“, nego s „DA, ali…“ ili „YES, but…“ ili „はい、でも“).

Odmah u glavu: ako ti je cilj izgledati cool na Facebooku ili Instagramu, biti frajer/ica među prijateljima, biti u stanju baciti na stol Pilot Logbook u birtiji, hodati okolo s Ray Ban Aviator naočalama, kožnom jaknom s krznenom kragnom i Tom Kruz naljepnicama - to nije dobar motiv. Vjeruj.

Mnogo smo puta spominjali YouTube u člancima ove kolumne. Uglavnom je to bilo u kontekstu „Use it or lose it!“, dakle izgubit ćeš ako nešto ne koristiš. Pogotovo je loše ne koristiti nešto što je besplatno na raspolaganju. Ipak u korištenju YouTube imamo nekoliko  mogućih  proturječja, kao i obično u području inovacije, određenih ovim pitanjima

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako se može doći do znanja na globalnoj razini: Quora daje odgovor na gotovo sva pitanja. Postavljeno pitanje služi kao osnova za automatsku pretragu gdje sustav nudi odgovore na već postavljena pitanja. Tako se po mom osobnom iskustvu može riješiti do 80% upita. Ostalih 20% su novi upiti na koje odgovaraju „samoproglašeni“ eksperti u nekom području. Njihove odgovore pitatelji vrednuju s „upvote“ i „downvote“. Tako pitatelj može na osnovi kvalitete i kvantitete odgovora odabrati kome će uputiti svoje pitanje.: Najčešće se obraćaju onima koji su dali mnogo „upvoted“ odgovora. Ti „bodovi“ predstavljaju osnovu za „gamifikaciju“ obzirom da se odgovaratelji zapravo natječu u tome tko će dati više kvalitetnih odgovora. Sličan pristup osiguravaju   i  medalje i bedževi u LikeMyIdea ili Moodle.