Na zahtjev nizozemskog Ministarstva sigurnosti i pravde, društvo Privacy Company provelo je procjenu učinka na zaštitu podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka – GDPR, u odnosu na Microsoft Office ProPlus Enterprise (Office 2016 MSI i Office 365 CTR). Procjena je pokazala da Microsoft sistematično i prikriveno prikuplja podatke velikog razmjera o pojedinačnoj upotrebi Worda, Excela, PowerPointa i Outlooka.

Vjerojatno već svatko ima neku osnovnu ideju o tome što bi umjetna inteligencija trebala biti. Postoje mnoge definicije, no mi ćemo bez kompliciranja i ulaska u prijeporna pitanja reći da je umjetna inteligencija (AI) inteligencija koju pokazuju uređaji pri obavljanju određene zadaće. Idealni inteligentni uređaj je prilagodljiv i ujedno poduzima radnje kako bi povećao vjerojatnost da ispuni neku zadaću. Glavne značajke umjetne inteligencije su: 1. sposobnost pohranjivanja velike količine podataka i prikupljanja novih podataka iz okoline; 2. sposobnost da samostalno donosi odluke i zatim djeluje na temelju tih odluka.

Svijest o potrebi za zaštitom osobnih podataka ubrzano raste, i to ne samo zahvaljujući GDPR-u. Brojni incidenti uporno nas uče da je bojazan od narušavanja njihove sigurnosti potpuno opravdana. Intenzivna digitalizacija društva eksponencijalno povećava rizik kojem smo izloženi. Više ga jednostavno ne možemo zanemarivati, a posebno to ne smiju činiti oni koji prikupljaju i obrađuju velike količine osjetljivih osobnih podataka.

Microsoft je najavio Windows Desktop as a Service (DaaS) i time zapravo najavio zaokret prema jednoj potpuno novoj priči, odnosno, okretanje leđa tradicionalnom operativnom sustavu za stolna računala, što ostavlja Linux jedinim na tržištu u obliku kakav poznajemo kod operativnih sustava svih ovih godina i desetljeća. Ali, to nije dobra vijest...

Samsung je prije skoro 13 godina predstavio prvi komercijalni Blu-ray player i konstantno bio najjači na tom tržištu, što daje dodatnu snagu odluci te južnokorejske kompanije da se odluči s prekidom proizvodnje te vrste diskova. Samim time, čini se da su dani za Blu-ray odbrojani i da će ostali krenuti istim smjerom.

Ovo pitanje prilično često čujem od prijatelja i poznanika, a zapravo je krivo postavljeno. Za razliku od komercijalne avijacije, u kojoj uzrok velike većine nesreća leži u tehničkim kvarovima, u generalnoj avijaciji (kako je službeni naziv za malu avijaciju) 74,5% svih nesreća sa smrtnim posljedicama prouzročio je pilot. 8,2% tragedija su prouzročili mehanički kvarovi. Od te brojke veća je čak i kategorija ostalo/nepoznato sa 17,3%. Dakle, koliko ste sigurni u malom avionu zapravo sa samim avionom i njegovom ispravnošću skoro da nema veze, oni su toliko robusni da se kvarovi sa smrtnim posljedicama gotovo i ne dešavaju. Problem su ljudi.

Šturo novinarski zvučala bi vijest Alen Balen, vlasnik i direktor Yammat FM-a, iznenada je preminuo u Rovinju u 47. godini života za vrijeme Dana komunikacija. Međutim to nimalo nije tako, mnogi od nas zajedno smo odrastali uz glazbu, 101-inicu, ali i mnoga druga događanja posljednjih četrdesetak godina. Jer bilo smo generacija.

YouTube je od svojih početaka 2005. godine bio platforma za gledanje videa, a kasnije je postao i aplikacija za istu namjenu, no polako se dovodi u pitanje njegova opostojnost. Naime, iako ima više od milijardu aktivnih korisnika mjesečno, iako se na njega postavlja na milijune raznih snimaka, iako mladi umjetnici pokušavaju putem njega pokazati svijetu da postoje kao umjetnici, komičari, zabavljači svih vrsta, govornici... YouTube je u opasnosti i polako se pokušava otkriti tko će mu biti nasljednik.

Privlačenje ICT stručnjaka izazovnije je nego ikada. Jedna od metoda koju koristimo u Lemaxu je i headhunting. Ovoj metodi pristupamo sami, iako smo povijesno koristili i usluge vanjskih ponuđača usluga. Pokazalo se kako u fazi intenzivnog rasta tvrtke jedino naš entuzijazam i stvarna iskustva stručnjaka osiguravaju prenošenje prave poruke do potencijalnog kandidata.

Softver kao usluga (software-as-a-service – SaaS) model je kojim je softver u potpunosti dostupan za primjenu, ne nalazi se na lokaciji korisnika i ne kupuje se nego se iznajmljuje. Na svjetskoj razini postao je sve učestaliji od 2012. godine kada su vodeće svjetske tvrtke poput Microsofta i Amazona uvidjele glavnu prednost ovog modela, a to je planirani ponavljajući prihod (eng. Recurring revenue).

Kad netko kaže da brzina znači život, to zvuči kao patetična izjava Toma Cruisea u „Danima groma“, ili takva neka holivudska smijurija. Međutim, u avionu to je vrlo doslovna i stvarna istina. Samo dok postoji dovoljna brzina opstrujavanja zraka oko površina zrakoplova, postoji i uzgon koji avion drži u zraku. Jedan od drilova koje instruktor upucava pilotu učeniku u glavu, kroz cijelo školovanje, je da pilot prvo leti, onda navigira, a tek onda razgovara s kontrolom leta. Ovo „prvo leti“ na prvom mjestu znači da održava brzinu aviona i odstojanje od prepreka.

Estonija je dom najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada u sjevernoj Europi, ali je u 21. stoljeću ipak najpoznatija po svojim naporima da se okrene prema budućnosti kroz impresivan sustav e-vladavine. Naime, spomenuti Talinn i ostali estonski gradovi daleko su moderniji i napredniji od mnogih u većim i bogatijim zemljama no što je Estonija.

Charles Lindbergh, propali student tehničkog fakulteta, radio je kod nekog vlasnika nekog dvokrilca, fizičke poslove i poslove održavanja, a ne bi li ga ovaj učio letjeti. Bilo je tu i cirkuskih točaka stajanja na gornjim krilima aviona u letu, pri čemu Lindbergh nikako nije bio taj koji je zrakoplovom upravljao. Školovanje je išlo slabije nego šljaka, uglavnom zbog škrtosti gazde, tako da je mali od palube odradio tek nekoliko sati leta u nekoliko mjeseci. Kad je došao dan da bi mali trebao probati solo, gazda mu je samo stisnuo ruku i rekao „čestitam, pilot si“.

Zanimljiv naslov! Kako bi se povijest mogla inovirati? Može i te kako! Ako slušamo aktualnu raspravu o kurikulu povijesti onda je jasno da su ideje o temeljnim postavkama  posve divergentne. Različite interpretacije povijesnih „zbiljnosti“ nužno vode u različite interpretacije uzroka kao i posljedica u sadašnjosti. Je li NDH bila (i) odraz hrvatske težnje za samostalnom državom? Je li holokaust važna tema? Je li Jasenovac i općenito uloga Hrvatske u Drugom svjetskom ratu važna tema za poduku povijesti. Što i kako tu podučavati? Konačno, je li „Za dom spremni“ stari hrvatski pozdrav i pozitivna motivacija iz Domovinskog rata, ili treba biti zabranjen kao službeni ustaški pozdrav?

Mnogo se piše i govori o izazovima zapošljavanja IT stručnjaka. Godinama je već potražnja veća od ponude, a sama činjenica da mnoge agencije za zapošljavanje odbijaju tražiti programere govori prilično o tome koliko postao zahtjevan zadatak pronaći prave kandidate. IT firmama, stoga, ne preostaje ništa drugo nego biti iznimno kreativne i uporne kako bi privukle i zadržale taj traženi kadar. A ako je tvrtki, kao što je nama u Serengetiju, važno da svaki novi zaposlenik dijeli vrijednosti kompanije onda taj zadatak postaje još teži.

Iskreno u ovom trenutku nikako ne, jasan je odgovor na pitanje iz naslova. A pitanje je hoće li ikada imati smisla. I nekoliko je razlog za to. Prije svega vrlo visoka cijena, nakon toga umirući segment tableta koji se prodaju sve manje, a treći i prije svega činjenično i možda najvažniji jest da im je u ovom trenutku cijena viša od nekih vrlo snažnih osobnih računala iz segmenta prijenosnih PC-a.

Kao namjernu ili slučajnu reakciju na www.facebook.com/EdukacijaNajvaznija/ saborski zastupnik Marko Vučetić (nezavisni) je objavio sljedeće osporavanje: „Kada se izolira određeni segment stvarnosti i pritom se apsolutizira, nikada se ne rješava problem, nego se otvara put za neku novu tiraniju. Obrazovanje se rješava obrazovanjem i obrazovnim politikama (a ne politikom u obrazovanju), zdravstvo zdravstvom i zdravstvenim politikama (a ne politikom u zdravstvu), vladavina prava poštivanjem zakona i kreiranjem zakona koje treba provoditi (a ne provođenjem politike u pravosuđu).... No, kontekst u kojem djelujemo kontekst je simulacije zbilje i dominacije PR-a. Tu se gubi razlika između zbilje i privida, odnosno privid i zbilja se promatraju kao istorazinske datosti. Onaj tko zbilja zna i onaj tko prividno zna, onaj tko zbilja liječi i onaj tko prividno liječi, onaj tko zbilja provodi zakone i onaj tko prividno provodi zakone postaju isti.

Poslovna klima u Hrvatskoj daleko je od motivirajuće ili inspirativne. No, postoje pojedinci i njihove kompanije koji ne posustaju i kao iznimke koje potvrđuju pravilo prkose gospodarskoj letargiji. Svjedočimo raznim strukturama društva koji podliježu dostupnim regulativama i zakonima: mladi se kroz HUB-ove i start-up projekte bore za svoje mjesto, uz očigledno da će, ako im se pruži prilika, napustiti Hrvatsku. Starije koji će ostati na svojim radnim mjestima jer ne vide bolje pozicije ili su uz brojne obveze u svojoj zemlji onemogućeni otići. I one nas između koji pokušavamo pronaći svoje mjesto i to mjesto napraviti uspješnijim.

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.

Kad se kod nas spominju „dobre prakse“ u nekim stranim zemljama, po mojem iskustvu, rezultira automatskim okidanjem tzv. „innovation killer statement“: „To kod nas tako ne može funkcionirati“!

Redaju se rezultati, pa evo i Tele2 koji je sasvim iznenadio u 2018. godini s odličnim rezultatima jer mu je dobit prije kamata oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) skočila visokih 3,57 puta što će mnoge iznenaditi. Međutim, ako se pogledaju i druge brojke od rasta broja korisnika pa sve do posljedično rasta prihoda jasno je da su takve brojke očekivane. Ono što je za Tele2 u Hrvatskoj možda i najvažnije je da su EBITDA marže napokon dostigle one na telekom tržište koje su uvijek bile vrlo visoke.

Krenuli smo s poslovnim rezultatima telekom kompanija za 2018. godinu i prvi na redu je A1 Hrvatska. Drugi po veličini domaći telekom operator pamtit će prošlu godinu samo po dobrome. Nakon 19 godina postojanja pod imenom Vipnet i brandom koji je pratio to ime s početkom posljednjeg kvartala Vipnet je prestao je biti Vipnet i postao je novi oblik života odnosno A1 Hrvatska.

Davno smo ovdje pisali o tome da važi izreka: „I imitacija može biti inovacija!“. Mnoge velike inovacije su zapravo bile imitacija nečeg od prije poznatog. Na početku je to bilo oponašanje prirode kao na primjer u mitu od Dedalu Ikaru gdje se oponašao ptičji let i njegov „mehanizam“.

Ponedjeljak kao i svaki drugi, baš kao i danas. Za nas tada jako malu ekipu portala ICTbusiness.info bio je iznimno napet jer točno u 8 sati otvorili smo portal za naše čitatelje. I tako već šest godina svaki dan, bez prestanka bavimo se najzanimljivijim vijestima iz ICT svijeta. Koji se u ovih šest godina jako promijenio. O tehnologijama o kojima se samo govorilo na sajmovima došli smo do njihove primjene, a o onome o čemu se sad govori za par godina ćemo gledati i prve primjene. I tako u krug. Vječni krug života.

Dvije velike vijesti za Alipay objavljene su u protekla dva tjedna. Kineski gigant za mobilno plaćanje dobio je dozvolu za korištenje elektroničkog novca u Luksemburgu. Također, utvrđen je porast mobilnog plaćanja među kineskim turistima u inozemstvu, što znači da je ono nadmašilo gotovinsko plaćanje.

Opće je poznato kako je upravo IT industrija zabilježila najznačajniji porast u posljednjem desetljeću. Tržište se kako u Hrvatskoj tako i diljem svijeta neprestano mijenjalo, a nova ICT znanja i vještine postala su važnija su nego ikada. U kontinuiranoj potrazi za kvalitetnim stručnjacima izazov je bio predstaviti potencijalnim zaposlenicima vrijednosti rada na jednom proizvodu, i radu u globalnom okruženju te pokazati u čemu se razlikujemo od ostalih tvrtki.

U prethodnoj smo kolumni vidjeli diskoordinaciju u kojoj „Okvir nacionalnoga kurikuluma“ (ONK) ide šumom, a Ustav RH drumom. Taj je zaključak donesen na osnovi činjenice da je u ONK-u definirano osam (8) vrijednosti koje su osnova poduke u školama, a u Ustavu imamo  drugačijih 11 „vrednota“. Bilo bi dobro čuti od pisaca ONK-a u čemu je „kvaka“. Njihovo bi jedino objašnjenje moglo biti da su ustavne „vrednote“  nešto  drugo nego „vrijednosti“ u ONK-u. Ipak kao smo pokazali, teško je to prihvatiti zato što, na primjer „vladavina prava“ iz Ustava RH sigurno treba biti jedna od najvažnijih tema u poduci.

Uistinu ovaj naslov izgleda vrlo čudno: kakve veze ima relacija ONK i Ustava s inovacijom? Mislim da ima i te kakve! Kao što smo vidjeli u prethodnom članku jedna od velikih boljki naše ukupne regulative je neusklađenost propisa. Jedni potiru druge, ili pak „podređeni“ propisi sadržajno ne proizlaze iz „nadređenih“. U toj prethodnoj kolumni smo prikazali da se u „nadređenom“ dokumentu  Okviru Nacionalnoga Kurikuluma (ONK, datiran 2016)  taksativno nabraja osam (8) vrijednosti koje se u „podređenim“ kurikulima , predmetnim i međupredmetnim  praktički uopće ne spominju.

Kurikularna reforma treba uspostaviti sustav odgoja i obrazovanja koji bi dugoročno (za 20-ak godina?) trebao osigurati da iz naših osnovnih, srednjih i visokih škola izlaze mladi ljudi koji: Imaju razvijen sustav pozitivnih vrijednosti; Kritički misle; Znaju kako učinkovito i djelotvorno učiti;

Prije pet godina, a godinu nakon pokretanja portala razmišljao sam o pokretanju TV emisije koja će na sasvim drugi način pratiti ICT tržište, domaće i svjetsko, biti dodatak na portalu i tako je nastao ICTbusiness TV. Trebala je ova kolumna izaći početkom veljače kada bude točno pet godina od prve TV emisije, koja je na IPTV platformama, na lokalnim TV postajama u Hrvatskoj i regiji, trebala je to biti prigodničarska i slavljenička kolumna. I 110 emisija s CES-a u Las Vegasu. A bit će zapravo tužna, ali opet slavljenička – jer otišao je Željko Keserović Kes čovjek i prijatelj bez kojeg te emisije kakva je danas sigurno ne bi bilo.