Nakon općih razmatranja o utjecaju poslovnih anđela u svijetu i u Hrvatskoj pogledajmo jedno nastojanje da se u nas ta situacija popravi putem najave edukacije za poslovne anđele. Mala ekipa stranaca, koja Hrvatsku smatra perspektivnom zemljom, procijenila je da to može biti koristan i isplativ projekt. Zbog gotovo potpune nepoznanice pojma „poslovni anđeo“ u Hrvatskoj vrlo vjerojatno su se našli u sličnoj situaciji kao ona dva čuvena veletrgovca cipelama nakon posjeta Africi u prošlom stoljeću

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) stigla je 25. svibnja na područje Europske unije i u prvim danima izazvala poneke probleme njenim obveznicima. No, to se smirilo i polako postaje jasnije koliko benefita dobivaju apsolutno svi transparentnijim baratanjem podacima korisnika. A ono bi trebalo biti olakšano uz blockchain tehnologiju.

U prethodnoj smo kolumni u svezi poslovnih anđela odgovorili na pitanja ŠTO?, ZAŠTO? i KAKO? , pa ponovimo: ŠTO su poslovni anđeli: ljudi koji vlastite vrijednosti (ne samo novac!) ulažu u tuđe poslovne poduhvate, najčešće u početnoj fazi; ZAŠTO to rade: jer nedostaje institucionalne potpore u počecima poslovnih napora pojedinaca; KAKO to oni rade: svoj novac i druge vrijednosti objavljuju na mreži poslovnih anđela, gdje „potražna“ strana objavljuje svoje potrebe.

Upravo je nevjerojatno koliko pomutnje je GDPR izazvao u javnosti.  Svi smo svjedočili nebrojenim mailovima u kojima su nas tvrtke za koje jesmo i nismo čuli obavještavali da imaju naše kontakt podatke, te će ih morati obrisati u slučaju da ne dozvolimo njihovo daljnje korištenje za slanje maila. Kako to mislite? Ako nemate našu privolu da nas kontaktirate mailom, temeljem čega ste nam uopće poslali mail u kojem nas upravo takvu privolu tražite?!

Podsjetimo se životnog ciklusa inovacije, prikazanog pomoću „8E“ sheme: Iako se radi o kruženju najčešće je na početku ideja, dakle zamisao, kako bi se nešto (novo) dalo napraviti ili nešto (loše) dalo popraviti ili poboljšati. To je „Envision“ faza u životnom ciklusu inovacije. Neki smatraju da je ona najvažnija, drugi da je sve ostalo  tj. „realizacija“  jedino što vrijedi u inovacijskom procesu. Istina je, kao i obično, negdje na sredini! Usporedba inovacije s poljoprivredom je odlična: nema žetve bez sjemena (ideja), a sjeme neće niknuti ako nema plodnog tla, vode i sunca.

Nakon liberalizacije letenja, sada čekamo liberalizaciju snimanja. I onda je to to, Nadajmo se da će se to dogoditi vrlo brzo jer za sve moraju surađivati Ministarstvo obrane prije svega nakon toga i Državna geodetska uprava. Ipak i ovo je pomak prema naprijed jer sada je lakše letjeti, ali naravno prije svega 'safety first'.

Kada je donesen novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu izjednačeni su svi načini prijevoza putnika kada govorimo o Uberu ili bilo kojem drugom obliku taxi prijevoza i onog što se smatra taxi prijevozom. U vrijeme usklađivanja s novim zakonom Uber se odlučio i smanjiti starost vozila na maksimalno 7 godina i to odmah, odnosno na 5 godina što bi se trebalo dogoditi u slijedećoj iteraciji. Sada je i podignuta cijena pred turističku sezonu, a za očekivati je da će opet biti dizanja cijena pogotovo u vrijeme kada će se smanjivati starost vozila.

Jedna od glavnih karakteristika Četvrte industrijske revolucije je brzina i sveobuhvatnost promjena koje donosi, što se nesumnjivo može reći i za InsurTech te njegov utjecaj na svijet osiguranja. Novi digitalni brendovi rađaju se gotovo svakodnevno te s lakoćom nadvladavaju tradicionalne načine poslovanja. Automatizacija poslovnih procesa, wearables, telematika, internet stvari i aplikacije za pametne telefone, osim što smanjuju troškove poslovanja, stvaraju velike količine podataka koji omogućavaju personalizaciju proizvoda. Na te podatke treba paziti, te je to jedan od razloga uvođenja uredbe GDPR. Bit će to glavne teme dvodnevne konferencinje o ICTI 2018 14. - 15. lipnja u Vodicama u hotelu Olympia Sky.

U prošlim smo kolumnama vidjeli da ima moćnih alata za ostvarenje „liquid democracy“ i sličnih koncepata koji omogućuju digitalnu demokraciju 21. stoljeća. Cijeli svijet, a naročito Hrvatska, će se još načekati da se ostvare takve socijalne inovacije. Razlog tome je prvenstveno otpor političkih elita, čiju dominaciju ugrožavaju koncepti izravne i delegativne demokracije. Dodatno usporenje implementacije takvih političkih inovativnih rješenja je uzrokovano i neangažiranošću građana. Oni su uglavnom izgubili nadu da se išta može promijeniti, pa se ne uključuju u aktivnosti koje vode promjenama.

Hrvatsko tržište bespilotnih letjelica i dalje se snažno razvija što nam pokazuje broj registriranih operatora koji se popeo na brojku 945, a prema zadnjem izvještaju koji je objavila Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo na predstavljanju prijedloga izmjena Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova.

LiquidFeedback i CitizenLab su odlične platforme za pomak demokracije od čisto reprezentativne (19. stoljeće!) prema oblicima primjerenijim 21. stoljeću. Takva je društvena inovacija lako ostvariva postojećim tehnološkim rješenjima, prije svega inačicama mreža socijalnih medija.

Zbog opće digitalizacije korporativnih sustava stvoren je virtualni svijet bez granica, gdje se odvija kontinuirana razmjena podataka pohranjenih u korporativnim mrežama. Ovaj način poslovanja pridonio je njegovoj učinkovitosti, ali je također povećavao rizik od krađe i iskorištavanja tih podataka. U prilog tome govore i rezultati istraživanja tvrtke Clico, za područja sigurnosti, umrežavanja i upravljanja, prema kojima će vjerojatnost da će vaša tvrtka biti hakirana u prvoj godini osnivanja biti gotovo stopostotna!

U prošloj smo kolumni vidjeli kakvo rješenje za neposredn(ij)u demokraciju nudi https://liquidfeedback.org/ . U međuvremenu se dosta rasplamsala rasprava o „nomologiji“ a što koji termin zapravo znači. U raspravi je osobito istaknut odnos između predstavničke i „sudjelujuće“ demokracije, odnosno izvedenice iz stranih pojmova: reprezentativna i participativna demokracija.

Izborni sustav je trenutna top-tema u Hrvatskoj. Uskoro počinje prikupljanje potpisa za referendum kojim bi se unijele promjene u izborni sustav. Kao promotor inovacije trebao bih zagovarati takvo nastojanja za promjenama, ali imam dileme oko toga. Dio koji se odnosi na smanjenje broja zastupnika je svakako pozitivna „inovacija“.

Kupovina može biti iznimno stresna u današnje vrijeme jer nerijetko se događa da baš kad za nešto odvojite novac, u svega nekoliko dana otkrijete da ste to preplatili jer postoji nešto novije i bolje po istoj ili neznatno višoj cijeni. A može se dogoditi i da čekate novi model nekog uređaja, shvatite da zapravo ne želite novi uređaj pa kupite stariji po spuštenoj cijeni, iako ni s time niste zadovoljni... Mnogo je kombinacija, patnje su to modernog vremena.

Jedan od motiva za najbrutalniji humor u okruženju amaterskih pilota (a koliko po forumima vidim, i profesionalnih) su vjerovanja u chemtrails. Ta teorija zavjera je toliko ukorijenjena, a opet toliko blesava, da se sjećam jedne prilike kad je ministrica, u jednoj od prethodnih vlada, blebnula javno nešto na tu temu. Pa je onda skupina profesionalnih pilota zatražila sastanak i došla ubogoj ženi objašnjavati da nije loše suzdržati se od glupih izjava. Srećom pa je konkretna ministrica bila (valjda i sad jest) političarka te je mogla je preživjeti takvu blamažu bez značajnijih emotivnih posljedica u smislu srama.

U prethodnim smo kolumnama obradili delegativnu demokraciju čija je bitna značajka sloboda građana da i za vrijeme legislativnog razdoblja svoj glas delegiraju osobi za koju smatraju da će ih najbolje zastupati. Posebna podvrsta, ali i proširenje delegativne demokracije, je tzv. „liquid democracy“ (LD), za što nemamo adekvatan prijevod na hrvatski, jer „tekuća demokracija“ ne zvuči daš dobro!

Stigli su nam poslovni rezultati svih domaćih telekoma, a tradicionalni posljednji su oni najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma koji pokazuju pozitivne trendove bez obzira što su prihodi u prvom kvartalu manji za 1,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dok su druga dva telekoma na tržištu Vipnet i Tele2 zabilježili rast prihoda, kod Vipneta treba uzeti u obzir da je rast ostvaren i zbog akvizicije i konsolidacije Metroneta. Kod Tel2 razlog je u tome što se kompanija jače okrenula novim akvizicijama korisnika i prihodima od prodaje uređaja.

Poslovni rezultati za prvi kvartal ove godine pokazuju kako je Vipnet nastavio s pozitivnim trendovima u poslovanju. Dobro je to za cijelo tržište, pogotovo nakon što je i Tele2 pokazao odlične rezultate za razdoblje siječanj-ožujak ove godine, a slično se može očekivati i kada Hrvatski Telekom objavio svoje rezultate krajem ovog tjedna.

U prethodnim razmatranjima o inovativnim modelima demokracije smo se susreli sa sljedećim pojmovima koje možemo sumirati kao atribute općeg pojma „demokracija“:

Već dugo na domaćem telekomunikacijskom tržištu nije zabilježen dvoznamenkast rast kada je riječ o prihodima domaćih telekom operatera, no to je ovog puta uspjelo trećem po veličini domaćem telekomu Tele2 Hrvatska. Prvi je kvartal za njih zaista bio odličan jer su prihodi rasli više od 20 posto, a dobit čak 107 posto.

Promjene koje iziskuje proces digitalne transformacije kompanija znače da će i IT morati mijenjati način na koji pristupa rješavanju zahtjeva poslovanja, jer se očekuju novi i inovativni modeli te primjena novih tehnologija na drugačiji način, brži time to market te jeftinija i jednostavnija infrastruktura.

Teorijska razmatranja o neposrednoj demokraciji u prošloj kolumni možemo ovdje dopuniti njezinim neželjenim učincima kao i o mogućim načinima konkretne primjene u organizacijama poput stranaka ili lokalne i državne uprave. Vraćamo se na odličan članak „Liquid Democracy: True Democracy for the 21st Century“. Autor Dominik Schiener iznosi sljedeće manjkavosti neposredne demokracije

Hakeri više nisu skloni napadima koji ruše sustave do te mjere da sve unutar njih mogu vrlo lako pokrasti, već su skloniji zaključavanju i blokiranju sustava u svrhu ucjena. To je mnogo jednostavnije, ali i unosnije, kao što je i bezbolnije žrtvama. Zato ransomware toliko cvjeta.

Danas se često spominje deep learning, a deep learning nije ništa drugo nego strojno učenje s dubokim (višeslojnim) umjetnim neuralnim mrežama. Neuralne mreže su bile jako popularne osamdesetih zato što je tada izumljen algoritam za njihovo uspješno treniranje (ulančavanje unazad, eng. backpropagation), ali one su nastale 1943. iz olovaka Waltera Pittsa i Warrena McCullocha kao jedna teorija filozofijske logike koja je trebala biti formalni logički sustav koji pojednostavljeno opisuje kako ljudski neuroni uče.

Kad smo bili djeca mnogo su nas puta pitali što želimo i mi bismo razmislili pa nudili razne odgovore. S vremenom smo si i sami postavljali takva pitanja te točno znali što je zanimanje naših snova i idealizirali ga. Nažalost, velika većina nas ne uspije ostvariti san ili se on ne pokaže onakvim kakav su mislili da jest. I to je tako, ali ne znači kraj svijeta, dapače.

Započnimo s pitanjem: može li se izum smišljen i primijenjen prije 25 stoljeća zvati inovacijom? Može! Već smo ranije utvrdili da imitacija može biti inovacija! Mnoge uspješne kopije su postigle ogroman uspjeh. Sjetimo se samo najnovijih: Edison i Tesla, Bill Gates and Steve Jobs ili Facebook and MySpace. Ipak inovacija od prije 25 stoljeća? Radi se o inovaciji iz doba Antike na koju je zaboravljeno  tisućljećima. Kako bi se  mogla uspješno primijeniti nakon toliko vremena?

Blockchain nije samo nova tehnologija, on će služiti kao novi ekonomski sustav. Treba razmišljati dalje od kriptovaluta, koje mogu i ne moraju propasti, ali blockchain na kojem se temelje transakcije, može se implementirati dalje od njih, toliko daleko da bi mogao mijenjati ekonomske prilike kakve danas poznajemo.

Umjesto tema najavljenih u prethodnoj kolumni (TraJaN projektni prijedlog i Hrvatska postignuća u okviru OGP inicijative) odlučio sam se za jedan mali „intermezzo“. Povod tome su: reakcija Udruge Lipa na prethodnu kolumnu u kojoj sam komentirao njihovu Crnu Knjigu te intenzivno bavljenje temom neposredne demokracije. Udruga Lipa je izrazila veliko nezadovoljstvo mojom kritikom nekih njihovih koncepata. To se prije svega odnosi na činjenicu da su „predmeti“ koje građani prijavljuju u Crnoj Knjizi zapravo subjektivan vrlo uzak izbor.

Pozitivno ili negativno, pitanje je sad?! Kako za koga, to je posvema jasno. Međutim, realan scenarij za tržište od 4,3 milijuna ljudi te realno 80 posto od toga korisnika sigurno neke od telekomunikacijskih usluga. Kako će reagirati telekomunikacijski regulator HAKOM i regulator tržišnog natjecanja AZTN ostaje tek da se vidi. Iako će biti velikih prijepora oko ovakvog scenarija za hrvatsko telekomunikacijsko tržište ono je zapravo itekako realan i moguć bez obzira na sve.