Često me kritiziraju da su moji članci previše „tehnologizirani“ odnosno „digitalizirani“ ili „internetski bazirani“. To se naročito odnosi na uvjerenje o automatizaciji kao mogućem doprinosu (spasu?) obrazovnog sustava. Podsjećam na temeljni rezon takvog mojeg pristupa obrazovnom sustavu: zbog ogromne „potražnje“ za edukacijom (najmanje milijardu polaznika svih vrsti i razina obrazovanja) UN je u svojoj analizi globalnog edukacijskog sustava izračunao da je  u narednih 14 godina potrebno regrutirati gotovo 70 milijuna (!) nastavnika za primarnu i sekundarnu edukaciju. To konkretno znači diplomiranje 5 milijuna novih nastavnika godišnje! „Mission possible“?

Ljeto je možda vrijeme kiselih krastavaca, samo za neke jer ICTbusiness.info i ove godine u suradnji s tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr kreće u veliki analizu domaćeg ICT tržišta. Ove godine analizirat ćemo tržište ponovno prema NKD odnosno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i to tako da su tvrtke podijeljene u tri velika segmenta – telekomunikacije i komunikacije, računala i softver.

Po tko zna koji put moramo spomenuti kako se svaka inovacija može prikazati dilemom ili proturječjem. Time smo završili i prethodnu kolumnu i naveli moguće  pristupe kao „best-in-class“ komponente adaptivne poduke i dobro ih integrirati ili „paketsko“ rješenje u kojem na jednoj platformi radimo adaptivnu poduku. Kao i obično, nema jednoznačnog odgovora niti u ovoj dilemi. No važno je da smo svjesni ovih opcija kao i  da bez subjektivne naklonosti („bias“) odlučujemo koja je u našem slučaju najbolja.

A/A-learning je intrigirajući koncept koji predstavlja trenutni vrhunac primjene tehnologije e-learninga i WBT-a (Web Based Training). Već smo vidjeli da je to gotovo mainstream u novim edukacijskim tehnologijama, spominjan u raznim dokumentima na Internetu gotovo dva milijuna puta. Mnogi od njih govore o konkretnim rješenjima koja omogućuju provedbu adaptivne poduke. Od komercijalnih ponuda vrijedi spomenuti analizu koju je tvrtka EdSurge načinila za izdavačko-edukacijsku kompaniju Pearsons:

Bavljenje inovacijom u obrazovanju u člancima ove kolumne je dovelo do niza pojmova koje bismo mogli ponoviti koristeći  sljedećih pet kategorija

Prije četiri godine pokrenuo sam ICTbusiness TV, emisiju koja prati ICT sektor jer sam smatrao kako ima prostora za jednu takvu emisiju i evo nakon četiri godine stigli smo do četvrte sezone i 100-te emisije. Zvuči ludo za mali tim koji stoji iza emisije i koji je proputovao stotine tisuća kilometara automobilom po Europi kako bi posjetio neke od najvećih sajmova poput Mobile World Congressa u Barceloni, IFA-e u Berlinu, Photokine i Gamescoma u Kolnu, CEBIT-a u Hannoveru. Letjelo se zrakoplovom i po svijetu, a jedna od ključnih destinacija svakako je i CES u Las Vegasu.

Svi telekomi su objavili svoje poslovne rezultate, najjači domaći telekom HT je posljednji među njim i bilježi pozitivne trendove unatoč padu ukupnih prihoda za malenih 0,3 posto. Međutim odlični su rezultati kada se gleda neto dobit koja je rasla 9,1 posto, ali rast broja korisnika. Pritom je EBITDA (dobit prije kamata oporezivanja, amortizacije i deprecijacije) rasla 0,9 posto. U svemu tome profitabilnost je povećana EBITDA marža prije jednokratnih stavki povećana je 0,5 postotnih poena na 40 posto, dok je poslije jednokratnih stavki ona veća za 0.9 postotnih poena i iznosi 39 posto.

Telekomi objavljuju svoje rezultate, još samo čekamo najvećeg i najjačeg HT, a Vipnetovi rezultati objavljeni u sklopu Telekom Austria Grupe, odnosno bolje rečeno A1 Grupe pokazuju vrlo pozitivne trendove. To je svakako važno jer se već u rujnu, a najvjerojatnije u listopadu može očekivati veliki i najavljeni rebranding Vipneta koji postaje A1. I to A1 Hrvatska.

Što je A/A-learning? Nova skraćenica koju promovira autor ove kolumne za: Automated/Adaptive Learning (Automatska i adaptivna poduka). Ovi su nazivi dosta zbunjujući. U komunikaciji s informatičarima i stručnjacima za obrazovanje doznajem da naziv bez objašnjenja asocira na e-learning, machine-learning, umjetnu inteligenciju, prilagođavanje učenicima s posebnim potrebama, obrnutu učionicu itd.

Poslovni rezultati Tele2 u Hrvatskoj jako su dobri jer ukupni prihodi rastu, a prihodi od prodaje mobilnih usluga imali su dvoznamenkasti rast. To je vrlo pozitivno za trećeg po veličini domaćeg telekom operatera koji se bori s Hrvatskim Telekom i Vipnetom na vrlo zahtjevnom mobilnom tržištu gdje su tarife i opcije nešto što gotovo više nitko ne može poloviti i shvatiti jer je toga toliko da je to postao zahtjevan posao otkriti što je najbolje za korisnika. Kada se u toj borbi pogledaju i podbrendovi dvaju velikih telekoma HT-ovog Bonbona i Vipnetovog Tomata jasno je da je borba bespoštedna za svakog korisnika.

U prethodnoj sam se kolumni referencirao na vrlo zanimljiva predavanja o korištenju Design Thinking metode u edukaciji, koju je održala prof. Alex Scully sa „d.school“ iz Stanforda. Za pojam inovacije je dala jedno vrlo korisno operativno pravilo,  trijadu: „no, but…“, „yes but…“ i „yes, and…“. Time se ukazuje na nužnost pozitivnog pristupa, umjesto uobičajenog hrvatskog „blaming“ (okrivljavanja) reakcije na svaki prijedlog. Takav negativistički pristup u nas je izražen i u odnosu prema inovaciji Bio sam slobodan na vrh nepoželjnog „stanja svijesti“ u reakciji na inovativnu ideju dodati i razinu „No way!“, dakle odbijanje inovacije bez suvišnih „ako i ali“.

Hrvatska je druga na svijetu i to je činjenica. Željeli smo više svi mi, a pogotovo igrači na terenu. To se dobro vidjelo u suzama i tužnim licima na kraju utakmice. Međutim, sjetite se prosinca prošle godine kada smo igrali doigravanje s Grčkom, kada smo prije toga bili zaista katastrofa i kada je u to vrijeme na klupu sjeo novi izbornik Zlatko Dalić.

Ne, ovo nije pogreška u naslovu! Stvarno se mislilo „odbiti“, a ne a „dobiti“! To je tema koju smo u raznim instancama vidjeli u više članaka u ovoj kolumni. Od recentnih katastrofalnih promašaja tipa Kodak („digitalna kamera bi nam uništila postojeći posao!“), do prastarih izjava kojima se odbijala inovacija (''Lord Kelvin, Predsjednik The Royal Society, 1895: ''Nemogući su strojevi za letenje teži od zraka.).

U prethodnoj smo kolumni vidjeli da se alternativne izvore financijske i druge potpore inovatorima mora smatrati „nužnim zlom“ jednostavno zato, jer inovaciji nedostaje institucionalna potpora. Tako imamo start-up-ove zato, jer je „golu“ ideju nemoguće prodati. Štoviše, ne može je se niti provesti na način da bi je netko čak i BESPLATNO prihvatio za realizaciju. Svatko tko nešto izmisli, „osuđen“ je i na „egzekuciju“: osnivanje tvrtke, papirologiju zaštite intelektualnog vlasništva, pribavljanje resursa, uspostavu proizvodnje, marketing, te konačno osiguranje tržišnog uspjeha proizvoda nastalog na osnovi inovativne ideje.

Prije prikaza konkretnog slučaja razvoja inovativne ideje potrebno je malo pojasniti kakav je eko-sustav potpora istraživanju i razvoju. Za potrebe financiranja razvoja imamo čak i specijaliziranu banku – EBRD. U ranijoj kolumni INOVACIJA … i poslovni anđeli je prikazano kako je poslovna politika te banke financiranje „samo“ poslovnih poduhvata u visokom stadiju implementacije Na postavljeno pitanje potpore jednoj inovativnoj ideji, za koju je načinjeno istraživanje, prijavljen patent, objavljen preliminarni znanstveni rad i načinjen funkcionirajući prototip, off-record odgovor je bio negativan („To nije područje investiranja za EBRD – daleko prerani stadij razvoja proizvoda. Srdačan pozdrav,...“).

Nakon općih razmatranja o utjecaju poslovnih anđela u svijetu i u Hrvatskoj pogledajmo jedno nastojanje da se u nas ta situacija popravi putem najave edukacije za poslovne anđele. Mala ekipa stranaca, koja Hrvatsku smatra perspektivnom zemljom, procijenila je da to može biti koristan i isplativ projekt. Zbog gotovo potpune nepoznanice pojma „poslovni anđeo“ u Hrvatskoj vrlo vjerojatno su se našli u sličnoj situaciji kao ona dva čuvena veletrgovca cipelama nakon posjeta Africi u prošlom stoljeću

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) stigla je 25. svibnja na područje Europske unije i u prvim danima izazvala poneke probleme njenim obveznicima. No, to se smirilo i polako postaje jasnije koliko benefita dobivaju apsolutno svi transparentnijim baratanjem podacima korisnika. A ono bi trebalo biti olakšano uz blockchain tehnologiju.

U prethodnoj smo kolumni u svezi poslovnih anđela odgovorili na pitanja ŠTO?, ZAŠTO? i KAKO? , pa ponovimo: ŠTO su poslovni anđeli: ljudi koji vlastite vrijednosti (ne samo novac!) ulažu u tuđe poslovne poduhvate, najčešće u početnoj fazi; ZAŠTO to rade: jer nedostaje institucionalne potpore u počecima poslovnih napora pojedinaca; KAKO to oni rade: svoj novac i druge vrijednosti objavljuju na mreži poslovnih anđela, gdje „potražna“ strana objavljuje svoje potrebe.

Upravo je nevjerojatno koliko pomutnje je GDPR izazvao u javnosti.  Svi smo svjedočili nebrojenim mailovima u kojima su nas tvrtke za koje jesmo i nismo čuli obavještavali da imaju naše kontakt podatke, te će ih morati obrisati u slučaju da ne dozvolimo njihovo daljnje korištenje za slanje maila. Kako to mislite? Ako nemate našu privolu da nas kontaktirate mailom, temeljem čega ste nam uopće poslali mail u kojem nas upravo takvu privolu tražite?!

Podsjetimo se životnog ciklusa inovacije, prikazanog pomoću „8E“ sheme: Iako se radi o kruženju najčešće je na početku ideja, dakle zamisao, kako bi se nešto (novo) dalo napraviti ili nešto (loše) dalo popraviti ili poboljšati. To je „Envision“ faza u životnom ciklusu inovacije. Neki smatraju da je ona najvažnija, drugi da je sve ostalo  tj. „realizacija“  jedino što vrijedi u inovacijskom procesu. Istina je, kao i obično, negdje na sredini! Usporedba inovacije s poljoprivredom je odlična: nema žetve bez sjemena (ideja), a sjeme neće niknuti ako nema plodnog tla, vode i sunca.

Nakon liberalizacije letenja, sada čekamo liberalizaciju snimanja. I onda je to to, Nadajmo se da će se to dogoditi vrlo brzo jer za sve moraju surađivati Ministarstvo obrane prije svega nakon toga i Državna geodetska uprava. Ipak i ovo je pomak prema naprijed jer sada je lakše letjeti, ali naravno prije svega 'safety first'.

Kada je donesen novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu izjednačeni su svi načini prijevoza putnika kada govorimo o Uberu ili bilo kojem drugom obliku taxi prijevoza i onog što se smatra taxi prijevozom. U vrijeme usklađivanja s novim zakonom Uber se odlučio i smanjiti starost vozila na maksimalno 7 godina i to odmah, odnosno na 5 godina što bi se trebalo dogoditi u slijedećoj iteraciji. Sada je i podignuta cijena pred turističku sezonu, a za očekivati je da će opet biti dizanja cijena pogotovo u vrijeme kada će se smanjivati starost vozila.

Jedna od glavnih karakteristika Četvrte industrijske revolucije je brzina i sveobuhvatnost promjena koje donosi, što se nesumnjivo može reći i za InsurTech te njegov utjecaj na svijet osiguranja. Novi digitalni brendovi rađaju se gotovo svakodnevno te s lakoćom nadvladavaju tradicionalne načine poslovanja. Automatizacija poslovnih procesa, wearables, telematika, internet stvari i aplikacije za pametne telefone, osim što smanjuju troškove poslovanja, stvaraju velike količine podataka koji omogućavaju personalizaciju proizvoda. Na te podatke treba paziti, te je to jedan od razloga uvođenja uredbe GDPR. Bit će to glavne teme dvodnevne konferencinje o ICTI 2018 14. - 15. lipnja u Vodicama u hotelu Olympia Sky.

U prošlim smo kolumnama vidjeli da ima moćnih alata za ostvarenje „liquid democracy“ i sličnih koncepata koji omogućuju digitalnu demokraciju 21. stoljeća. Cijeli svijet, a naročito Hrvatska, će se još načekati da se ostvare takve socijalne inovacije. Razlog tome je prvenstveno otpor političkih elita, čiju dominaciju ugrožavaju koncepti izravne i delegativne demokracije. Dodatno usporenje implementacije takvih političkih inovativnih rješenja je uzrokovano i neangažiranošću građana. Oni su uglavnom izgubili nadu da se išta može promijeniti, pa se ne uključuju u aktivnosti koje vode promjenama.

Hrvatsko tržište bespilotnih letjelica i dalje se snažno razvija što nam pokazuje broj registriranih operatora koji se popeo na brojku 945, a prema zadnjem izvještaju koji je objavila Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo na predstavljanju prijedloga izmjena Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova.

LiquidFeedback i CitizenLab su odlične platforme za pomak demokracije od čisto reprezentativne (19. stoljeće!) prema oblicima primjerenijim 21. stoljeću. Takva je društvena inovacija lako ostvariva postojećim tehnološkim rješenjima, prije svega inačicama mreža socijalnih medija.

Zbog opće digitalizacije korporativnih sustava stvoren je virtualni svijet bez granica, gdje se odvija kontinuirana razmjena podataka pohranjenih u korporativnim mrežama. Ovaj način poslovanja pridonio je njegovoj učinkovitosti, ali je također povećavao rizik od krađe i iskorištavanja tih podataka. U prilog tome govore i rezultati istraživanja tvrtke Clico, za područja sigurnosti, umrežavanja i upravljanja, prema kojima će vjerojatnost da će vaša tvrtka biti hakirana u prvoj godini osnivanja biti gotovo stopostotna!

U prošloj smo kolumni vidjeli kakvo rješenje za neposredn(ij)u demokraciju nudi https://liquidfeedback.org/ . U međuvremenu se dosta rasplamsala rasprava o „nomologiji“ a što koji termin zapravo znači. U raspravi je osobito istaknut odnos između predstavničke i „sudjelujuće“ demokracije, odnosno izvedenice iz stranih pojmova: reprezentativna i participativna demokracija.

Izborni sustav je trenutna top-tema u Hrvatskoj. Uskoro počinje prikupljanje potpisa za referendum kojim bi se unijele promjene u izborni sustav. Kao promotor inovacije trebao bih zagovarati takvo nastojanja za promjenama, ali imam dileme oko toga. Dio koji se odnosi na smanjenje broja zastupnika je svakako pozitivna „inovacija“.

Kupovina može biti iznimno stresna u današnje vrijeme jer nerijetko se događa da baš kad za nešto odvojite novac, u svega nekoliko dana otkrijete da ste to preplatili jer postoji nešto novije i bolje po istoj ili neznatno višoj cijeni. A može se dogoditi i da čekate novi model nekog uređaja, shvatite da zapravo ne želite novi uređaj pa kupite stariji po spuštenoj cijeni, iako ni s time niste zadovoljni... Mnogo je kombinacija, patnje su to modernog vremena.