Većina građana, kada izlazi iz svoga doma, sa sobom uzima nekoliko stvari koje su im nezaobilazne za svakodnevni život, kao što su npr. ključevi, novčanik i mobitel. Međutim, često nam nije praktično ili poželjno imati toliko stvari uz sebe, zbog čega se logičnom nameće ideja o stvarima koje imaju više funkcija. Moderni pametni uređaju mogu omogućiti funkcionalnosti plaćanja i time zamijeniti platne kartice koje građani nose u svojim novčanicima, te u velikom broju situacija smanjiti potrebu za nošenjem klasičnih novčanika.

Treći po veličini domaći telekomunikacijski operater Tele2 iznenadio je odličnim rezultatima u prvih devet mjeseci ove godine, ali i posljednjem kvartalu. Svi ključni pokazatelji rastu, marže također i Tele2 je pokazao da se može. Neki bi rekli možda poliraju bilancu za neku skoru prodaju, jer ovakvi rezultati privukli bi svakog investitora. Možda žele dokazati centrali u švedskoj da imaju prostora za novi rast i možda neke akvizicije. Svašta se na tržištu priča posljednjih mjeseci, ali i godina.

Na kraju prethodne kolumne smo se pitali, može li se pod inovacijom smatrati promjena našeg i ponašanja samo putem imitacija praksi iz Japana ili Austrije? Ne, to je nužno, ali ne i dovoljno! Jedino slabo i daleko svjetlo prosperiteta na kraju tunela može se vidjeti u mogućoj orijentaciji na edukaciju. Kakve veze ima edukacija s inovacijom? Ogromne! Po EIS (European Innovation Scoreboard, „Europska ljestvica uspjeha u inoviranju 2018.“), ovo je tablica zemalja:

Ukoračivši u veliki rebranding Vipnet je nakon 19 godina postao A1, a samo dva tjedna nakon toga pokazao je rezultate za prvih devet ovogodišnjih mjeseci dok je još bio Vipnet a ne A1. Jer upravo na prijelazu iz trećeg u četvrti kvartal dogodila se ta, kako tvrde svi epohalna promjena. Upravo kao što je pisac ovih redova zavirio u pravu londonsku govornicu koja stoji na ulicama glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva.

Ne nije ovo neki uvrnuti haiku, upravo tako izgleda mjesto gdje nastaje ova kolumna o novom obliku života, velikoj branding kampanji drugog po veličini domaćeg telekom operatera nekad Vipneta, danas A1 Hrvatska, dijela A1 grupa čiji je rebrending počeo nedavno i će neko vrijeme trajati.

U prethodnoj smo kolumni više puta spomenuli Japan i Japance. Sve zapravo izvire iz njihovog stanja svijesti, a taj se dade svesti na sljedeće dvije stvari: Stremljenje prema izvrsnosti i Uviđavnost prema drugima. O  usporedbi s Japanom sam pisao i pokazivao slike već prije više godina. Podsjetimo se samo slikama, kako izgledaju javni radovi u nas i tamo

Intelu je investicijska banka Barclays srušila rejting i navela da jedini način da se održi na vrhu jest spuštanje cijena. Ako to ne učini, AMD će nastaviti svoj rast sve do razine kojom bi nadmašio nekad nedodirljivu kompaniju na tržištu procesora. Ali, nije da se sve to nije moglo naslutiti, Intel se predugo nije mijenjao, mislio je da situacija može konstantno ići u njegovu korist.

U prethodnom smo članku ove kolumne vidjeli enormni obujam korištenja YouTube u reklamne svrhe. Kad pogledamo koliko se  malo koristi u nas moramo se prisiliti reći da je „potencijal je ogroman“! (Izraz „velik je potencijal“ je u poslovnom svijetu „politički korektna“ varijacija od „ne koristi se nikako“. Takva se „politička  ili diplomatska“ korektnost još kraće može opisati sa čuvenim „Japanskim NE“: uviđavni Japanci vam neće odgovoriti s „NE!“, nego s „DA, ali…“ ili „YES, but…“ ili „はい、でも“).

Odmah u glavu: ako ti je cilj izgledati cool na Facebooku ili Instagramu, biti frajer/ica među prijateljima, biti u stanju baciti na stol Pilot Logbook u birtiji, hodati okolo s Ray Ban Aviator naočalama, kožnom jaknom s krznenom kragnom i Tom Kruz naljepnicama - to nije dobar motiv. Vjeruj.

Mnogo smo puta spominjali YouTube u člancima ove kolumne. Uglavnom je to bilo u kontekstu „Use it or lose it!“, dakle izgubit ćeš ako nešto ne koristiš. Pogotovo je loše ne koristiti nešto što je besplatno na raspolaganju. Ipak u korištenju YouTube imamo nekoliko  mogućih  proturječja, kao i obično u području inovacije, određenih ovim pitanjima

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako se može doći do znanja na globalnoj razini: Quora daje odgovor na gotovo sva pitanja. Postavljeno pitanje služi kao osnova za automatsku pretragu gdje sustav nudi odgovore na već postavljena pitanja. Tako se po mom osobnom iskustvu može riješiti do 80% upita. Ostalih 20% su novi upiti na koje odgovaraju „samoproglašeni“ eksperti u nekom području. Njihove odgovore pitatelji vrednuju s „upvote“ i „downvote“. Tako pitatelj može na osnovi kvalitete i kvantitete odgovora odabrati kome će uputiti svoje pitanje.: Najčešće se obraćaju onima koji su dali mnogo „upvoted“ odgovora. Ti „bodovi“ predstavljaju osnovu za „gamifikaciju“ obzirom da se odgovaratelji zapravo natječu u tome tko će dati više kvalitetnih odgovora. Sličan pristup osiguravaju   i  medalje i bedževi u LikeMyIdea ili Moodle.

Facebook ima dvije milijarde aktivnih korisnika, što ga čini platformom s kakvom se može usporediti samo Google, čijih osam proizvoda koriste milijarda ili više ljudi. To su redom Google Search, Gmail, YouTube, Maps, Chrome, Android, Google Play i Google Drive. No, zašto je to bitno?

Za ovo bi čovjek rekao – lijepo uređen vrt. No pažljivijem i iskusnom promatraču neće promaći ovaj detalj. Što je to? To je izdanak bambusa izrastao iz „rizoma“, masivnih korijena koji se šire. Ako nemate sreće, uništit će Vam svojom agresivnošću cijeli vrt. Ispod trave se stvara cijela mreža bambusovog korijenja i širi se nezaustavljivo desecima metara dalje od posađenog bambusovog grma!

Sjeća li se tko datuma stupanja na snagu GDPR-a? Nešto krajem svibnja ove godine, je li tako? Za indikativan pogled na to koliki je interes javnosti u Hrvatskoj za temu GDPR-a i privatnosti, poslužio sam se besplatnim alatom Google Trends. Na slici 1 najveći interes Hrvata za GDPR pojmom bio je upravo 25.5.2018. godine, te je pažnja donekle bila još u rasponu dva tjedna prije i poslije tog datuma. Osim tog perioda od mjesec dana, Hrvate privatnost i GDPR nije zanimala previše.

Ne tako davno, još prije tri godine Samsung je izbacivao uz svoj Galaxy S flagship njegovu „mini“ verziju, koja je bila nešto slabija i koštala manje novca. Sony je pak do ove godine ostao vjeran compact modelu uz flagship iz Z, odnosno, XZ serije. Ali, i tome je došao kraj.

U prethodnoj smo kolumni spomenuli kako se u 20 sati može o svakom području naučiti dovoljno da se dalje može usavršavati na način da samostalno ispravljaš vlastite pogreške. Na primjeru kviza o negativnom utjecaju grupe na djecu smo vidjeli kako se može boriti s jednim tako važnim problemom.

Kao i kod prvog natječaja za web vaučere, tako je i za ICT natječaj presudan kod prijave bio najbrži prst, odnosno tko se uspije prijaviti u prvih nekoliko sekundi. Ovog puta natječaj je završen za 35 sekundi i 44 stotinke, odnosno kao da ste najbrži na svijetu i trčite novi svjetski rekord na 400 metara. Ipak sadašnji je onaj Michaela Johnsona iz 1999. godine kada je on trčao 43,18 sekundi. Dakle morate biti zaista jako brzi.

Nedavno sam pogledao zanimljiv video (<20 minuta) o tome da svako područje možemo savladati u 20 sati učenja. Zvuči pomalo čudno. Ipak bih jednu točku iz ovoga predavanja uklopio u današnju temu o edukaciji prvašića i starije djece, a naravno nastavnika i roditelja. Tema je kako izbjeći negativni utjecaj društva u školi i oko nje. Autor videa Josh Kaufman naravno ne tvrdi da će se u 20 sati naučiti sve o fizici ili sviranju gitare, nego ukazuje na to da  u 20-satnom ovladavanju nekom disciplinom možemo zapravo spoznati u čemu smo loši!

Često me kritiziraju da su moji članci previše „tehnologizirani“ odnosno „digitalizirani“ ili „internetski bazirani“. To se naročito odnosi na uvjerenje o automatizaciji kao mogućem doprinosu (spasu?) obrazovnog sustava. Podsjećam na temeljni rezon takvog mojeg pristupa obrazovnom sustavu: zbog ogromne „potražnje“ za edukacijom (najmanje milijardu polaznika svih vrsti i razina obrazovanja) UN je u svojoj analizi globalnog edukacijskog sustava izračunao da je  u narednih 14 godina potrebno regrutirati gotovo 70 milijuna (!) nastavnika za primarnu i sekundarnu edukaciju. To konkretno znači diplomiranje 5 milijuna novih nastavnika godišnje! „Mission possible“?

Ljeto je možda vrijeme kiselih krastavaca, samo za neke jer ICTbusiness.info i ove godine u suradnji s tvrtkom Bisnode i portalom Poslovna.hr kreće u veliki analizu domaćeg ICT tržišta. Ove godine analizirat ćemo tržište ponovno prema NKD odnosno nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i to tako da su tvrtke podijeljene u tri velika segmenta – telekomunikacije i komunikacije, računala i softver.

Po tko zna koji put moramo spomenuti kako se svaka inovacija može prikazati dilemom ili proturječjem. Time smo završili i prethodnu kolumnu i naveli moguće  pristupe kao „best-in-class“ komponente adaptivne poduke i dobro ih integrirati ili „paketsko“ rješenje u kojem na jednoj platformi radimo adaptivnu poduku. Kao i obično, nema jednoznačnog odgovora niti u ovoj dilemi. No važno je da smo svjesni ovih opcija kao i  da bez subjektivne naklonosti („bias“) odlučujemo koja je u našem slučaju najbolja.

A/A-learning je intrigirajući koncept koji predstavlja trenutni vrhunac primjene tehnologije e-learninga i WBT-a (Web Based Training). Već smo vidjeli da je to gotovo mainstream u novim edukacijskim tehnologijama, spominjan u raznim dokumentima na Internetu gotovo dva milijuna puta. Mnogi od njih govore o konkretnim rješenjima koja omogućuju provedbu adaptivne poduke. Od komercijalnih ponuda vrijedi spomenuti analizu koju je tvrtka EdSurge načinila za izdavačko-edukacijsku kompaniju Pearsons:

Bavljenje inovacijom u obrazovanju u člancima ove kolumne je dovelo do niza pojmova koje bismo mogli ponoviti koristeći  sljedećih pet kategorija

Prije četiri godine pokrenuo sam ICTbusiness TV, emisiju koja prati ICT sektor jer sam smatrao kako ima prostora za jednu takvu emisiju i evo nakon četiri godine stigli smo do četvrte sezone i 100-te emisije. Zvuči ludo za mali tim koji stoji iza emisije i koji je proputovao stotine tisuća kilometara automobilom po Europi kako bi posjetio neke od najvećih sajmova poput Mobile World Congressa u Barceloni, IFA-e u Berlinu, Photokine i Gamescoma u Kolnu, CEBIT-a u Hannoveru. Letjelo se zrakoplovom i po svijetu, a jedna od ključnih destinacija svakako je i CES u Las Vegasu.

Svi telekomi su objavili svoje poslovne rezultate, najjači domaći telekom HT je posljednji među njim i bilježi pozitivne trendove unatoč padu ukupnih prihoda za malenih 0,3 posto. Međutim odlični su rezultati kada se gleda neto dobit koja je rasla 9,1 posto, ali rast broja korisnika. Pritom je EBITDA (dobit prije kamata oporezivanja, amortizacije i deprecijacije) rasla 0,9 posto. U svemu tome profitabilnost je povećana EBITDA marža prije jednokratnih stavki povećana je 0,5 postotnih poena na 40 posto, dok je poslije jednokratnih stavki ona veća za 0.9 postotnih poena i iznosi 39 posto.

Telekomi objavljuju svoje rezultate, još samo čekamo najvećeg i najjačeg HT, a Vipnetovi rezultati objavljeni u sklopu Telekom Austria Grupe, odnosno bolje rečeno A1 Grupe pokazuju vrlo pozitivne trendove. To je svakako važno jer se već u rujnu, a najvjerojatnije u listopadu može očekivati veliki i najavljeni rebranding Vipneta koji postaje A1. I to A1 Hrvatska.

Što je A/A-learning? Nova skraćenica koju promovira autor ove kolumne za: Automated/Adaptive Learning (Automatska i adaptivna poduka). Ovi su nazivi dosta zbunjujući. U komunikaciji s informatičarima i stručnjacima za obrazovanje doznajem da naziv bez objašnjenja asocira na e-learning, machine-learning, umjetnu inteligenciju, prilagođavanje učenicima s posebnim potrebama, obrnutu učionicu itd.

Poslovni rezultati Tele2 u Hrvatskoj jako su dobri jer ukupni prihodi rastu, a prihodi od prodaje mobilnih usluga imali su dvoznamenkasti rast. To je vrlo pozitivno za trećeg po veličini domaćeg telekom operatera koji se bori s Hrvatskim Telekom i Vipnetom na vrlo zahtjevnom mobilnom tržištu gdje su tarife i opcije nešto što gotovo više nitko ne može poloviti i shvatiti jer je toga toliko da je to postao zahtjevan posao otkriti što je najbolje za korisnika. Kada se u toj borbi pogledaju i podbrendovi dvaju velikih telekoma HT-ovog Bonbona i Vipnetovog Tomata jasno je da je borba bespoštedna za svakog korisnika.

U prethodnoj sam se kolumni referencirao na vrlo zanimljiva predavanja o korištenju Design Thinking metode u edukaciji, koju je održala prof. Alex Scully sa „d.school“ iz Stanforda. Za pojam inovacije je dala jedno vrlo korisno operativno pravilo,  trijadu: „no, but…“, „yes but…“ i „yes, and…“. Time se ukazuje na nužnost pozitivnog pristupa, umjesto uobičajenog hrvatskog „blaming“ (okrivljavanja) reakcije na svaki prijedlog. Takav negativistički pristup u nas je izražen i u odnosu prema inovaciji Bio sam slobodan na vrh nepoželjnog „stanja svijesti“ u reakciji na inovativnu ideju dodati i razinu „No way!“, dakle odbijanje inovacije bez suvišnih „ako i ali“.

Hrvatska je druga na svijetu i to je činjenica. Željeli smo više svi mi, a pogotovo igrači na terenu. To se dobro vidjelo u suzama i tužnim licima na kraju utakmice. Međutim, sjetite se prosinca prošle godine kada smo igrali doigravanje s Grčkom, kada smo prije toga bili zaista katastrofa i kada je u to vrijeme na klupu sjeo novi izbornik Zlatko Dalić.