Uređaji za pametne domove pod milijunima napada

Kaspersky je otkrio zabrinjavajući sigurnosni podatak za pametne domove, koji su u prvoj polovici prošle godine doživjeli 12 milijuna napada s čak 69 tisuća različitih IP adresa, da bi u istom razdoblju ove godine broj napada iznosio nevjerojatnih 105 milijuna s 276 tisuća različitih IP adresa!

Sve to dokaz je da su pametni domovi još uvijek laka meta za hakere i dok se to ne riješi, Internet stvari (IoT) neće moći ispuniti sav svoj potencijal. Jer, dovoljan je jedan slabije "branjeni" uređaj na mreži da bi došlo do neželjenog proboja. Dakle, to može biti kamera, zvučnik, televizor, bilo što... i kad ga se "probije", slijedi domino efekt.

Svejedno, prodaja pojedinih uređaja i dalje u porastu, što potvrđuje GfK u svom izvješću. Primjerice, ove će godine samo u Europi oko 26 posto od potrošenih 255 milijardi eura na tehničku robu činiti pametni uređaji kao kamere, klime, televizori, audio sustavi, usisavači, pametne svjetiljke... Ukoliko se isključi pametne satove i pametne telefone, pametno će tržište rasti za devet posto ove godine. Odnosno, sa 122 milijarde eura na potrošenih 133 milijarde eura.

Samo, moglo bi to pronaći u većoj mjeri da su uređaji u globalu pametniji pa samim time učine domove istinski pametnijima. Još uvijek primat čine pametni televizori i zvučnici, što zapravo nije dio domova kao što su svjetiljke, termometri, klime, pećnice, hladnjaci, vrata i općenito sigurnosni sustavi. Istine radi, pametne kamere sve su popularnije i to je dobro. Dakle, tržište još uvijek traži nešto za sebe i ostavlja jasnu poruku.

Riječ je o izoliranim uređajima koji ne čine u pravom smislu te riječi pametni dom. Pa tako GfK pokazuje da 53 posto kupaca želi uređaje koji će im štedjeti energiju i kojima će se moći upravljati na daljinu u kvalitetnom smislu. Žele i da svi oni mogu komunicirati kvalitetno međusobno. I, što je najbitnije, žele da su svi ti uređaji dovoljno sigurni. A to još uvijek nije slučaj pa se potencijal pametnih domova ne ispunjava.