U 2020. iscurilo rekordnih 37 milijardi zapisa osobnih podataka, porast od čak 140 posto

Globalna pandemija, devastirajući požari, rasne tenzije i razjedinjenost društva obilježili su prošlu godinu pa se s pravom može kazati da je bila možda najizazovnija unazad pola stoljeća. Ili više... Što se tiče “curenja“ podataka, to je bila uvjerljivo najgora godina u povijesti.

Uistinu nije 2020. bila laka za tehnološki sektor, koji se morao ubrzano prilagođavati nametnutim promjenama, što je nekima sjajno pošlo za rukom, a nekima baš i ne. Konkretnije, "procurilo" je čak 37 milijardi podataka i to je rast od 140 posto u odnosu na 2019.

Dakle, oni koji su se odlično snašli u trenucima globalne krize jesu kibernetički kriminalci, jer pronašli su nove načine kako provaliti u slabije branjene sustave pa samim time stići do osjetljivih podataka korisnika. Ili do nekih još materijalno pogubnijih stvari za organizaciju u koju su "provalili".

Konkretnije, Atlas VPN na temelju podataka koje je prikupio Risk Based Security navodi da je samo kroz prva tri kvartala prošle godine došlo do rekordnih 36,1 milijardi izloženih podataka, da bi se to ponešto usporilo u posljednjem. Barem je to pozitivno u cijeloj priči.

Gledajući još dalje, od trećeg kvartala 2016. i 2,33 milijardi izloženih podataka, pa sve do kraja trećeg kvartala 2020., zabilježen je rast od nevjerojatnih 1453 posto po pitanju "curenja" podataka. Nimalo poticajno, posebno jer se ne vidi neki značajniji trend usporavanja i samim time se može vrlo lako zaključiti da su kibernetički kriminalci zasad pobjednici u ovom "dvoboju".

Na kraju priče, potrebno je još jednom ponoviti da treba ulagati u sigurnost i edukaciju zaposlenih više nego ikad prije. Posljedice bi u suprotnom mogle koštati mnogo više od onoga što bi se uložilo... To je jedino rješenje, to jedino može pomoći da se situacija okrene i da svjedočimo pozitivnijim brojkama.