Ruski predsjednik Vladimir Putin već neko vrijeme najavljuje kako će osigurati da njegova zemlja ima vlastitu mrežu nazvanu Runet koja uvijek i u bilo kojem trenutku može biti odvojena od ostatka interneta i pritom uspješno funkcionirati. Kako tvrde ruski dužnosnici nakon što je donesen zakon koji predsjedniku u ovom slučaju Putinu omogućuje da isključi Rusiju s ostatka interneta i takav je pokus već proveden i kako se tvrdi u ruskim izvještajima prosječni korisnici nisu ništa primijetili.
Jedan od razloga za to je i što najveća tražilica u Rusiji nije Google nego domaći Yandex, ali i drugi servisi su prilagođeni takvom velikom i specifičnom tržištu. Sličan trend je i u Kini, ali i Indiji koje se također bez većih problema mogu isključiti s globalne mreže i funkcionirati bez interneta kakvim ga svi poznajemo. U Iranu se strogo kontrolira sav internetski promet, a u Kini je dio poznati web odredišta jednostavno nedostupan. Uz to za kontrolu pristupa koriste sustav koji neki nazivaju „veliki kineski vatrozid“ (Great China Firewall).
Postoje planovi i da se na nivou Europske unije napravi nešto takvo, ali to će biti mnogo veći problem za sve države članice. Mnoge države danas internetsku i mrežnu infrastrukturu, tražilice i webove sa sadržajem sve više smatraju ključnom i strateški važnom nacionalnom infrastrukturom.
Analitičari smatraju da je danas veliki problem ne samo mogućnost da u pojedinim državama isključe s interneta kako bi zaštitili svoju mrežu, već da stanovnike namjerno isključe i onemoguće im pristup informacijama i zapravo ih zatvore u svojevrsni informacijski oblak odnosno izolaciju.
Ono što je Rusija pod Putinom odlučila napraviti je u potpunosti i strogo kontrolirati sve glavne backbone veze na Internet. To će uspjeti jedino kontrolom davatelja internetskih usluga za što im je bio potreban poseban zakon koji je sada i na snazi. Osim Yandexa, država potiče i vlastiti servis kao alternativa Gmailu, a uskoro se kreće i u stvaranje vlastite Wikipedije.
Novo istraživanje Juniper Researcha procjenjuje da će broj korisnika agentske trgovine do 2031. dosegnuti 1,3 milijarde, u usporedbi s manje od 300 milijuna ove godine. Rast od gotovo 350 posto potaknut će izravna podrška velikih trgovaca, veća prihvaćenost AI sustava i šira dostupnost infrastrukture za agentska plaćanja.
Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da su Europljani izrazito zabrinuti zbog svih rizika kojima su djeca izložena na društvenim mrežama. U okolnostima sve većeg oslanjanja na te platforme, građani traže bolju zaštitu i odlučnije mjere protiv dezinformacija. Istodobno, suočeni s globalnim izazovima, Europljani traže više demokratskog sudjelovanja, snažnije obrambene sposobnosti i ubrzavanje prijelaza na čistu energiju.
U Visi navode da je prijevara često završna posljedica kibernetičkog incidenta koji započinje znatno ranije, primjerice krađom pristupnih podataka, kompromitacijom vjerodajnica ili iskorištavanjem ranjivosti informacijskih sustava.
