Roditelji u Hrvatskoj slabo štite djecu na Internetu

Prema istraživanju koje je najjači domaći telekom HT,u suradnji s GfK proveo tijekom lipnja i srpnja o navikama i iskustvima korištenja interneta u Hrvatskoj među djecom od 6 do 18 godina te njihovim roditeljima, pokazao je da kada je riječ o sigurnosti djeca i roditelji brinu oko sličnih opasnosti - neprimjerenog sadržaja, uznemiravajućih fotografija te neugodnih iskustava s nepoznatim ljudima.

Najmlađu djecu u dobi od šest do devet godina najviše brinu uznemirujuće fotografije do kojih dolaze klikajući dok igraju igrice, a ostala - kao najveću opasnost - označavaju opasnost od pedofilije. Između ostalog, upravo su to opasnosti koje mogu izbjeći koristeći uslugu Roditeljska zaštita.

Prema spomenutom istraživanju, koncept usluge Roditeljska zaštita sviđa se 80 posto roditelja dok 75 posto smatra kako je ovakva usluga nužna na tržištu.

Roditelji u Hrvatskoj većinom ne koriste zaštitne programe za svoju djecu na internetu - svega 15 posto ispitanika je potvrdilo da koristi neki od tih programa. Potrebno je napomenuti i kako ispitanici često miješaju zaštitne i antivirusne programe.

Prema istraživanju, od nepoželjnih iskustava na internetu roditelji djecu od šest do devet godina štite uglavnom nadzirući ih u trenutku surfanja ili pregledavanjem povijesti surfanja, a djecu od 10 do 14 godina naknadnim provjerama SMS poruka. Kao razlog zašto ne koriste zaštitne programe za djecu, navode kako djeca ionako nisu zainteresirana za takve, uznemiravajuće, sadržaje te su uvjereni kako im se povjeravaju o negativnim iskustvima na internetu. Tu tvrdnju u potpunosti potkrepljuju izjave samo djece u dobnoj skupini od šest do devet godina. Čak 52 posto djece u dobnoj skupini od 10 do 14 godina te 46 posto mladih u dobnoj skupini od 15 do 18 godina nikada roditeljima ne govore o uznemiravajućim iskustvima na internetu.

Naglašeno ugrožena skupina na internetu su mladi u dobi od 15 do 18 godina. Oni i najviše surfaju - dominantno putem mobilnih uređaja. Nešto manje od polovice djece u toj dobi (44 posto) se izjasnilo kako - ponekad do vrlo često - dok surfa vidi fotografije i videa nasilja nad ljudima i životinjama, samoubojstava ili terorizma; gotovo trećina dolazi u doticaj sa sadržajima za odrasle, svaki peti je imao neugodna iskustava s poznatima, a svaki sedmi s nepoznatim osobama.

Inače, ovoj skupini djece roditelji vjeruju u visokih 89 posto, smatraju kako djeca u toj dobi imaju više znanja o internetu od njih samih (64 posto) te se znaju zaštititi od potencijalnih opasnosti (76 posto). Njih 22 posto navodi kako o internetu i zaštiti na njemu najviše informacija dobivaju upravo od svoje djece.

Djeca u ovoj dobi su najsamopouzdanija po ovoj temi - 93 posto vjeruje da sami mogu prepoznati potencijalne opasnosti. No, istraživanje otkriva kako je čak trećina djece u toj dobnoj skupini komunicirala s osobom koju ne poznaje, gotovo svaki četvrti na društvenim mrežama prihvaća prijateljstva osoba koje ne poznaje  te je svaki peti ispitanik osobi koju ne poznaje dao svoju lozinku. Svoju adresu i broj telefona s nepoznatim osobama podijelilo je devet posto ispitanika.

Po pitanju sigurnosti djece na internetu najveću zabrinutost pokazuju roditelji djece u dobi od 10 do 14 godina. Kao najčešći razlog navode kako su ta djeca aktivno uključena u razne aktivnosti na internetu, a nisu dovoljno zrela da bi se sama učinkovito zaštitila.

Budući da je ova skupina pod strogim nadzorom svojih roditelja, rizična ponašanja na internetu kod njih su nešto rjeđa nego u skupini od 15 do 18 godina, ali ipak je skoro petina djece izjavila da - ponekad do vrlo često - komunicira s ljudima koje ne poznaje, a posto prihvaća prijateljstva od nepoznatih ljudi, a 20 posto daje svoju lozinku ljudima koje znaju.

Najmlađi - od šest do devet godina, pak najviše koriste Internet za igranje igrica (93 posto) putem stolnih računala (70 posto), a roditelji najviše vremena provode s njima dok surfaju. Do uznemiravajućih sadržaja - a uglavnom su to fotografije - dolaze rjeđe nego prethodne dvije skupine i to najčešće klikanjem dok igraju igrice.

Internetom u Hrvatskoj djeca se počinju služiti u sve ranijoj dobi. Skupina koja danas ima između šest i devet godina prvi puta se upravo u toj dobi koristila internetom - u 58 posto slučajeva, 38 posto ih je surfalo već između četvrte i pete godine života, a pet posto do treće godine života. Za usporedbu, u najstarijoj ispitanoj skupini - od 15 do 18 - do treće godine života samo jedan posto je imalo iskustvo surfanja na internetu te sedam posto između četvrte i pete godine.

Generalno gledajući, u Hrvatskoj djeca ipak najčešće prvi doticaj s internetom imaju u dobi između šest i devet godina. Mlađe skupine dominantno internetu pristupaju putem stolnog računala (oko 70 posto). Djeca od 15 do 18 godina najčešće koriste mobilne telefone - u 85 posto slučajeva, a drugi kanal pristupa po učestalosti im je također stolno računalo (74 posto).

Roditelji naslućuju kako nijedna tehnička zaštita neće u potpunosti zaštititi djecu od neugodnosti na internetu, tek u kombinaciji s dobrom informiranošću te povjerenjem koje stvore u odnosu sa svojom djecom mogu očekivati rezultate.

„'Hodanje' internetom nedvojbeno nosi sa sobom određene rizike i opasnosti od uznemiravanja, nasilja ili zloupotrebe djece, međutim, ne više od hodanja svijetom. Roditeljska zadaća je zaštititi djecu od rizika i opasnosti, bez obzira od kud oni vrebaju. Nama odraslima se čini da smo svladali zadaću zaštite djece u realnom svijetu (premda usprkos tome djeca u njemu ponekad stradavanju - u prometu, na igralištu, od drugih odraslih ljudi i vršnjaka). Posljednjih godina, povodom ubrzanog razvoja interneta, učimo kako tamo zaštititi djecu od neprimjerenih sadržaja, vršnjačkog nasilja i zloupotrebe od strane odraslih“, ističe Jasenka Pregrad, psihologica i psihoterapeutica, jedna od autorica programa "Prekini lanac - zaustavimo elektroničko nasilje" koji je UNICEF Ured za Hrvatsku razvio za primjenu u osnovnim školama.