Rad na daljinu olakšava hakerima izvođenje napada

Posebni uvjeti u kojima se nalazimo zbog pandemije koronavirusa najviše je utjecalo na ekonomske i gospodarske prilike, zbog čega su se organizacije morale prilagođavati da ne bi propale ili zabilježile poveće financijske gubitke. A jedan od koraka te borbe svakako je rad na daljinu omogućen za većinu zaposlenika u raznim industrijama.

Nažalost, kibernetički kriminalci sve to jako dobro znaju. Primjerice, na svjetskoj razini se broj napada udvostručio na dnevnoj razini kroz posljednja četiri mjeseca. Rješenje za zaustavljanje takve situacije jest ulagati više u sigurnost. Jasno je da se tako nešto ne može ignorirati jer šteta koja može nastati ne samo da paralizira organizaciju, već je može potpuno uništiti.

Posebno u Europskoj uniji, gdje Opća uredba za zaštitu podataka (GDPR) propisuje jasna pravila, po kojima su organizacije odgovorne za sve propuste u kojima se šteti sigurnosti podataka kojima se barata.

Najčešći oblik napada jest ransomware, kojem je cilj infiltrirati se u sustav, zatim ga "zauzeti" i od žrtve tražiti novac kako bi joj vratio sve što je oteto. Dakle, da bi vratili vrijedne podatke, korisničke račune i ostalo, žrtve moraju isplatiti otkupninu kao da je riječ o otmici. Najčešće se to mora obaviti u nekoj od kriptovaluta, ali nije pravilo.

Kod rada na daljinu, zaposlenici su ovisni o privatnim mrežama pa su samim time lakše mete, posebno ako im organizacija nije ustupila potrebne sigurnosne alate, odnosno, postavila potrebne sigurnosne mjere za obranu od prijetnji koje vrebaju na internetu. Hakeri zato masovnije napadaju, "pikaju" gdje god mogu kako bi vidjeli gdje postoji prostor za napad i materijalnu korist.

I jedino što se može savjetovati u ovim kriznim vremenima jest educirati zaposlenike, omogućiti im najbolju mogući zaštitu i uputiti da ne posjećuju sumnjive web stranice ili da otvaraju sumnjive e-mail poruke.