Pandemija koronavirusa pomogla je Zoomu da se prometne u prvi plan, što nije sitnica s obzirom da je riječ o softveru za suradnju u poslovnom okruženju, koji postoji već devet godina.
Ali, otkako je krenula izolacija i oko dvije milijarde ljudi diljem svijeta nalazi se u svojim domovima te većina iz njih mora raditi na daljinu, Zoom je dobio dodatnu razinu u poslovanju. Zato trenutno i vrijedi 29 milijardi američkih dolara. A još u ponedjeljak 23. ožujka vrijedila je 700 posto manje i dionica se mogla kupiti za svega tri dolara. U petak 27. ožujka bila je na 20,90 dolara.
I brzo je suspendirano trgovanje jer procjena je da investitori žele "upumpati" novac i podići vrijednost kompanije. Ne pomaže što je Zoom Technologies sa sjedištem u Pekingu i bavi se brojnim drugim stvarima, uz pružanje usluga za suradnju u poslovnom okruženju.
Kako god, popularnost platforme ne može se oduzeti. Prvenstveno zato što nudi podršku za video konferencijske pozive za do tisuću ljudi, što je nevjerojatno. Također, u ovim okolnostima iznimno je zanimljivo i očito jako potrebno svima koji su u izolaciji.
Samo, nije besplatno dobiti jednu takvu hvalevrijednu uslugu. Odnosno, besplatno je za prvih 40 minuta razgovora s do stotinu ljudi odjednom. Nakon tog je cijena oko stotinu kuna mjesečno, što nije puno ako postoji potreba za takvim načinom komunikacije. Koju ne mogu pružiti konkurenti.
Postoji i problem, vrlo se lako "ubaciti" u tuđi video poziv pa ljudi koje to zabavlja, "uskaču" u njih, prekriju lica i skidaju se goli. Nimalo ugodno tijekom nekog poslovnog sastanka. No, mora postojati barem neki problem takve vrste u jednoj podosta nevjerojatnoj priči o alatu koji nudi mogućnosti neprepoznate u široj javnosti sve do trenutka kad je cijeli svijet praktički stao...
Google konstantno poboljšava Drive i njegov sustav za upravljanje pohranjenim podacima. Naime, dok je mogućnost pretrage na visokoj razini, korisnici će ubrzo imati mogućnost kategorizacije datoteka koje pohranjuju.
Sir Tim Berners-Lee nije imao u planu prilikom kreiranja weba ovo što imamo danas. Ne, njegova je ideja bila povezati se i dijeliti informacije na nikad bolji i lakši način.
Prema studiji IDC-a, potrošnja javnih usluga u oblaku u Europi iznosit će ukupno 171 milijardu dolara u 2024. i doseći će gotovo 298 milijardi dolara do 2027., bilježeći petogodišnju (2022.-2027.) složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 21%.