Muskov Starlink sve se više koristi u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europi

Iako Europa možda nije najveće tržište za satelitska rješenja u usporedbi s drugim velikim regijama s nižom gustoćom optičkih vlakana i većim udjelom stanovništva koje živi u ruralnim područjima, konstelacije satelita u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) postale su važan dio alata za povezivanje u regiji.

SpaceX-ov Starlink osigurao je vodeću poziciju na LEO tržištu, kako u Europi, tako i globalno. Sa sustavom od više od 7000 satelita diljem svijeta, ostaje najmoćniji u smislu pokrivenosti i kapaciteta, omogućujući pristup širokopojasnom internetu na većem dijelu europskog kontinenta.

Kako je usvajanje Starlinka na kontinentu naglo poraslo, čak i na neočekivanim lokacijama poput Londona, gdje je mrežni kapacitet iscrpljen i usluga je rasprodana, SpaceX je brzo reagirao kako bi ojačao svoju konstelaciju. Tvrtka je intenzivirala ulaganja u povećanje gustoće zemaljskih stanica i ubrzala lansiranje novih satelita u drugoj polovici prošle godine.

Poboljšanja latencije Starlinka u Europi

Fizika prijenosa podataka na ogromnim udaljenostima između Zemlje i svemira već dugo predstavlja izazov za satelitske operatere u njihovim naporima da konkuriraju fiksnim širokopojasnim mrežama u Europi. Starlinkov sustav LEO satelita donio je preokret, značajno poboljšavajući latenciju u odnosu na tradicionalne satelitske sustave koji ovise o srednjozemaljskoj ili geostacionarnoj orbiti.

Posljednje dvije godine SpaceX je usredotočen na jačanje ove prednosti i smanjenje razlike u performansama između svoje usluge i fiksnih operatera. Cilj je smanjiti udaljenost i broj skokova koje podaci moraju proći kroz mrežu. To je uključivalo masovno širenje satelitske konstelacije iznad Europe - jačanje međusatelitskih veza radi direktnijeg usmjeravanja - i povećanje gustoće zemaljskih stanica radi optimizacije povezivanja s fiksnom mrežom.

Iako ukupna latencija u fiksnim širokopojasnim mrežama ostaje znatno niža od one kod Starlinka u Europi, zabilježen je značajan napredak u povećanju konkurentnosti. Speedtest Intelligence podaci pokazuju stalni trend dvocifrenog smanjenja medijalne latencije u više od deset europskih zemalja između četvrtog kvartala 2023. i 2024.

U tom razdoblju zemlje Srednje i Južne Europe zabilježile su značajna poboljšanja u Starlinkovoj medijalnoj latenciji. Grčka je imala pad latencije od 54%, dok su Švicarska i Austrija zabilježile smanjenje od 28%, odnosno 27%. Ova poboljšanja pridonose snažnim ukupnim performansama Starlinkovih veza u zapadnoj Europi, pri čemu nekoliko zemalja prvi put doseže prag od 40 ms. Ujedinjeno Kraljevstvo predvodilo je kontinent s medijalnom latencijom od 41 ms u četvrtom kvartalu 2024., slijede Belgija (46 ms), Luksemburg (46 ms) i Irska (47 ms).

Ova brza poboljšanja latencije dolaze s visokih početnih vrijednosti, ali su najmanje dvostruko brža od osnovne stope poboljšanja fiksnih širokopojasnih mreža u većini europskih zemalja. Izuzetak je Španjolska, gdje je Starlinkova medijalna latencija od 54 ms zabilježila samo četiri posto smanjenja tijekom godine, odražavajući skroman napredak u fiksnoj širokopojasnoj mreži zemlje. Sličan trend primijećen je u susjednom Portugalu, koji je imao smanjenje latencije od samo osam posto u usporedbi s većim poboljšanjima u većini drugih europskih zemalja.

Starlink balansira kapacitet i potražnju

Za razliku od latencije, koja je zabilježila značajna i trajna poboljšanja u većini europskih zemalja prema Speedtest Intelligence podacima, Starlinkove brzine preuzimanja bile su pod sve većim pritiskom kako se usluga širila i korištenje mreže povećavalo.

Između četvrtog kvartala 2022. i 2023., zemlje Srednje Europe zabilježile su najveće padove u medijalnim brzinama preuzimanja. U Njemačkoj su brzine pale za 31% - s 94,37 Mbps na 65,44 Mbps - dok je Švicarska zabilježila pad od 24%, s 136,03 Mbps na 103,88 Mbps. Uz istovremeno poboljšanje fiksnih širokopojasnih brzina zbog ubrzanog usvajanja FTTH, Starlinkova konkurentnost u brzini preuzimanja smanjila se u mnogim dijelovima Europe.

Po prvi put u četvrtom kvartalu 2024. pojavili su se znakovi stabilizacije nakon uzastopnih kvartalnih padova brzine preuzimanja, s naznakama mogućeg oporavka. Međutim, zbog kvartalnih varijacija, ostaje za vidjeti hoće li se ovaj trend održati u nadolazećoj godini.

U većini europskih zemalja Starlink je zabilježio značajan kvartalni rast brzina preuzimanja u četvrtom kvartalu 2024., a najveći dobici koncentrirani su u Južnoj Europi. Značajna poboljšanja u zemljama poput Hrvatske (~70%) i Grčke (~65%) učinila su ih vodećima u Europi po medijalnoj brzini preuzimanja Starlinka, pridruživši se susjedima u Mađarskoj i Rumunjskoj.

Utrka u LEO sektoru se zahuktava iznad Europe

SpaceX-ove ambicije za Starlink u Europi protežu se daleko izvan tradicionalnog širokopojasnog interneta. Tijekom sljedeće godine tvrtka planira ući na tržište direktne povezivosti s mobilnim uređajima (D2D) - što se smatra sljedećim velikim korakom u LEO industriji - omogućujući povezivanje neizmijenjenih potrošačkih telefona. Ovaj projekt pokreće lansiranje SpaceX-ovih Gen2 satelita, od kojih tvrtka planira rasporediti na desetke tisuća.

SpaceX-ov uspjeh u revolucioniranju ekonomije lansiranja velikih satelitskih sustava potaknuo je i druge tvrtke na slične korake. Amazon, primjerice, planira lansirati više od tisuću satelita do sredine 2026. kroz svoj Project Kuiper, fokusiran na pokrivanje srednjih geografskih širina. Istovremeno, AST SpaceMobile cilja na D2D tržište i već ima pet operativnih satelita, s planovima proširenja konstelacije na više od 240 satelita.