Lažne vijesti su problem, no koga za to krivitI?

Lažne vijesti su problem, no koga za to krivitI?
Fotolia

Lažne vijesti preplavile su društvene mreže tijekom predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, većinom su išle u korist republikanskog kandidata Donalda Trumpa i ljudi su im masovno vjerovali, a da to može dovesti do problema pokazuje i posljednje istraživanje, provedeno od strane Pew Research Centera na 1002 odrasle osobe iz Sjedinjenih Američkih Država.

Primjerice, vijest da se papa Franjo odlučio podržati Trumpa odjeknula je poput eksplozije i podijeljena je više od milijun puta na Facebooku! Pročitana je nekoliko desetaka milijuna puta - na Facebooku. I to je ključno, ljudi izbjegavaju otići dalje od naslova, ostanu na njemu, eventualno uvodu i svemu što im se nudi kroz društvenu mrežu. Zato toliko lako povjeruju onome što vide. Naravno, iznimno je problematično i zabrinjavajuće da se ne žele informirati barem toliko da pročitaju što im se servira i eventualno to provjere na još barem jednoj informativnoj web stranici.

"Samo jedan posto lažnih vijesti pojavi se na Facebooku, a 99 posto ih je autentično. Uz to, lažne vijesti nisu limitirane samo na jednu stranu, odnose se na obje i zato je iznimno teško da bi tako nešto moglo utjecati na rezultat predsjedničkih izbora. Naravno, to ne znači da Facebook nije zabrinut zbog prevara", napisao je na svom profilu Zuckerberg.

Nije pogriješio, 42 posto ispitanih smatra odgovornim društvene mreže za širenje lažnog sadržaja, ali od odgovornosti nisu "cijepili" druge. Njih 45 posto smatra da su najodgovorniji političari, a 43 posto ispitanih da su krivi sami ljudi.

Također, 64 posto ispitanih tvrdi da lažne vijesti uvelike zbunjuju javnost, njih 24 posto da stvaraju nezanemariv nered i njih 11 posto smatra da su lažne vijesti zanemarive kad se govori o utjecaju na javno mnijenje...