INFOGRAFIKA: Koliko je EU digitalna u 2015?

INFOGRAFIKA: Koliko je EU digitalna u 2015?
Fotolia

Europska komisija objavila je nove podatke koji analiziraju i rangiraju koliko su dgitalne zemlje EU. Digital Economy and Society Index 2015 mjeri digitalnu učinkovitost i konkurentnost kroz 5 dimenzija:

  • Širokopojasne veze (dostupnost, kvaliteta i brzina)
  • Ljudski kapital (Korisnici interneta, Osnovne digitalne vještine, ICT stručnjaci, broj diplomiranih u granama znanosti, tehnologije, inžinjerstva i matematike)
  • Korištenje interneta (sadržaj, komunikacija i transakcije)
  • Tehnološka integracija (Digitalizacija poduzeća i korištenje e-commerce)
  • Digitalne javne usluge (eGovernment i eHealth)

Rezultati uspješnosti po zemljama

Najbolji u provedbi su Danska, Švedska, Nizozemska i Finska koje rangiraju gotovo dvostruko više od zemalja s dna ljestvice, a to su Rumunjska, Bugarska, Grčka i Italija. Španjolska Mađarska i Češka su poboljšali svoj rang najviše u odnosu na prethodnu godinu, čime postaju sve digitalnije znatno brže nego zemlje sa sličnim rangom.

Visoki učinkovite

  • Danska: 65
  • Švedska: 63
  • Nizozemska: 60

Brzi napredak

  • Španjolska: +10%
  • Mađarska: +10%
  • Češka: +9%
  • Prosjek EU: +6%

Slabo učinkovite

  • Grčka: 31
  • Bugarska: 29
  • Rumunjska: 28

Ključni zaključci

Većina Europljana redovno se koristi internetom. 81% kućanstava imaju pristup internetu, a 65% pojedinaca koristi internet svaki dan.

Mala i srednja poduzeća suočavaju se s e-commerce barijerama u Europi. 15% malih i srednjih poduzeća prodaju online, što je znatno niže u usporedbi s velikim poduzećima od kojih 35% prodaje online. 7% malih i srednjih poduzeća prodaju izvan granica, u usporedbi s 21% kod velikih poduzeća.

Dostupnost javnih digitalnih servisa uvelike varira diljem Europe. U Estoniji, Danskoj, Hrvatskoj i Švedskoj preko 87% liječnika opće prakse koristi elektroničke mreže za prijenos recepata farmaceutima. U Belgiji, Bugarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Portugalu, Mađarskoj, Sloveniji, Litvi i Malti manje od 5% liječnika opće prakse recepte šalje digitalnim putem.