Google i Facebook pod velikim pritiskom žalbi o kršenju GDPR-a, i drugi stižu na red

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) stigla je 25. svibnja, ali aktivisti su već razotkrili neke od problema kod Googlea i Facebooka pa se odmah žalili na njih te naveli kako će vrlo brzo stići još žalbi. Problemi su, naravno, u tome što se ponajveće kompanije na svijetu ne pridržavaju pravila onako kako bi trebali. Ili, kako aktivisti smatraju da bi trebali...

Konkretnije, žalbe na nepridržavanje odredbi GDPR-a poslane su od strane NOYB (None Of Your Business), čije ime u doslovnom prijevodu znači "Ne tiče te se". Na čelu te nevladine organizacije je Max Schrems, austrijski odvjetnik koji je tužio Facebook u nekoliko navrata, najčešće uspješno. Stoga, zna što radi i potiče druge osobe njegova znanja, volje i želje za privatnosti da čine isto. Zato grupacija i jest opasna, riječ je o angažiranim entuzijastima koji znaju što i kako.

Ono što je NOYB prvotno napravio jest žalba na činjenicu da su s GDPR-om neke kompanije promijenile uvjete korištenja na način da ukoliko korisnici ne pristanu na sve što se tražio od njih, neće moći koristiti usluge koje su prije mogli. Smatraju to ucjenom i uputili su četiri žalbe na adrese četiri različita regulatora za privatnost u Europskoj uniji kako bi se osigurali da istraga bude koordinirana.

Protiv Androida je žalba podignuta u Francuskoj, za Facebook u Austriji, kontra WhatsAppa i Instagrama su pak podignute u Njemačkoj i Belgiji. Kao što je vidljivo, Facebook Inc. je na najvećem udaru, a potom slijedi i Google zbog činjenice da će se pomno istražiti uvjeti korištenja njegova mobilnog operativnog sustava.

"Nije problem ako, primjerice, Facebook traži dopuštenje da bi prikupljao podatke kao fotografije korisnika, to je u vidu usluga te platforme. Ne, problem je u tome što su taj detalj kompanije počele koristiti da bi pod uvjete korištenja uvrstili i detalje koji nisu neophodni za samu uslugu. Ponajviše se pritom misli na targetiranje prilikom oglašavanja. Jasno, tako se ostvaruju prihodi, ali te platforme su se ponudile kao besplatne i tako posluju. Ako žele naplaćivati korištenje usluga, to je u redu. Ovako nije, ilegalno je i može se usporediti s prodajom droge na ulici, što je vrsta poslovanja, ali nije legalna, istaknuo je Schrems, koje posebno ljuti mikrotargetiranje korisnika:

"Ono donosi oko jedan posto više uspješnosti, a zadire u sve pore privatnosti. Uistinu je nepotrebna takva vrsta aktivnosti i protiv toga ćemo se nastaviti boriti. Također, u narednih nekoliko tjedana javnost ćemo obavijestiti o još spornih slučajeva.