Europski digitalni sektor traži proračun koji odgovara njihovim ambicijama

Europski digitalni sektor traži proračun koji odgovara njihovim ambicijama
Fotolia ilustracija

Predstavnici europskoga digitalnog sektora traže povećanje EU proračuna za digitalnu transformaciju s 3 na 10 posto i poručuju da se čelnici Unije moraju odlučiti hoće li se okrenuti ulaganju u industrije budućnosti ili žele ostati u prošlosti.

Uoči izvanrednog Europskog vijeća 20. veljače na kojem će se raspravljati o budžetu EU-a generalna direktorica udruženja DigitalEurope Cecilia Bonefeld-Dahl je predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i nacionalnim čelnicima poručila da digitalne tvrtke rastu dva i pol puta brže od ne-digitalnih tvrtki. „Usprkos tomu samo 3 posto predloženog EU proračuna posvećeno je digitalnoj transformaciji našeg društva. Taj bi iznos trebao biti 10 posto ako se želimo ozbiljno baviti uvođenjem Europe u digitalno doba, od čega bi polovica tog iznosa trebala biti usmjerena na uvođenje novih tehnologija“, naglasila je, dodavši kako ne traže povećanje europskoga proračuna, već raspodjelu novca u ona područja koja mogu pružiti najveći doprinos našem budućem prosperitetu.

„Natprosječni podaci za hrvatsku IT industriju govore u prilog većim ulaganjima u digitalne tehnologije. Najveći doprinos ova grana gospodarstva donosi dodanom vrijednošću koju generira te izvozom. Prosječna mjesečna neto plaća u IT industrije i za 45 posto je viša od prosjeka,“ rekla je direktorica Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić.

Udruženje DigitalEurope donijelo je i pet preporuka za pretvaranje Europe u digitalnu silu. Potrebno je povećati udio potrošnje EU proračuna za digitalnu transformaciju na 10 posto s postojećih 3 posto, značajno proširiti program Digital Europe s 9,2 milijarde eura na 25 milijardi eura, integrirati digitalizaciju preko okvirnog programa Horizon Europe, odrediti posebna ulaganja u digitalne inovacije iz drugih programa financiranja poput Zajedničke poljoprivredne politike ili Kohezijske politike te povećati ukupna sredstva za istraživanje i razvoj s 2 posto na 3 posto BDP-a EU.

Također napominju da bi umjetna inteligencija mogla pridonijeti s 3,6 trilijuna eura gospodarskom rastu Europe do 2030., ali i da trenutno SAD ulažu četiri puta više nego EU, a Kina ulaže dvostruko više. Digitalizirane industrije mogle bi podržati i 20-postotno smanjenje globalnih emisija CO2.

Udruženje DigitalEurope predstavlja industriju digitalne tehnologije u Europi i zalaže se za regulatorno okruženje koje europskim tvrtkama i građanima omogućava napredak digitalnim tehnologijama. Članstvo im čini 35.000 poduzeća koja posluju i ulažu u Europu, među njima je 69 globalnih lidera te 40 nacionalnih trgovinskih udruga iz cijele Europe. Predstavnica hrvatskoga gospodarstva u udruženju je Hrvatska gospodarska komora.