Enkripcija čuva vaše podatke... je li to zaista tako?

Edward Snowden je svojim postupcima otvorio pitanje sigurnosti na internetu i više ljudi no ikad prije se počelo interesirati za svoju privatnost, trudilo se educirati po pitanju svake stavke sigurnosti i tako se došlo do zaključka da enkripcija štiti podatke, sigurnost, apsoluno sve. No je li to uistinu tako?

Dakle, enkripcija (ili šifriranje) je proces kojim se vrši izmjena podataka tako da se poruka, odnosno informacije, učine nečitljivim za osobe koje ne posjeduju određeno znanje, odnosno potrebni ključ (key). Samim time, smatra većina, zaštićeni smo ako "zaključamo" sve do čega nam je stalo.

Thomas Ptasek, suosnivač tvrtke Matasano Security, koja se bavi zaštitom na internetu, dokazao je da to nije baš tako. Tvrdi da većina onih koji koriste enkripciju nisu taj proces shvatili do kraja i time ostavljaju prostor onima sa željom da tu vrstu zaštite probiju.

Skupio je putem Twittera deset tisuća ljudi za svoj test i oni su implementirali 48 različitih napada. Dopustio im je da se služe svime što znaju i nije htio otkriti ono što on zna. A da bi se sve probilo do kraja, bilo je potrebno izvesti osam koraka, odnosno izazova. Svaki put kad bi prošli jedan, Ptasek bi im zadao drugi, i tako do osam. Najbolje od svega, što je naglasio, za ovo je bilo potrebno osnovno znanje u programiranju i svega osnovnoškolsko poznavanje matematike.

I uspjeli su, Ptasek nije otkrio kolko njih točno, ali tvrdi da je većina onih koji su probili zaštitu učinili to na svoj poseban način, jedan čak pomoću Excela! On sam zna također jednostavna rješenja, ali nije ih želio otkriti jer ne želi da ljudi to zloupotrijebe.

Ukoliko bilo tko želi sudjelovati u ovom testu, koji još uvijek traje, to može učiniti ako se prijavi na e-mail adresu [email protected]. Također, sad je moguće riješiti svih osam koraka odjednom, a ne više jedan po jedan.

A zaključak svega jest da nešto što čovjek zaključa, uvijek će se naći jedan koji će to uspjeti otključati. Tako je oduvijek, bilo s vratima kuća, dvoraca, automobila, sefova, računala...