Europska komisija uvela je privremene mjere kojima Meta mora obnoviti besplatan pristup WhatsAppu za konkurentske AI asistente opće namjene. Bruxelles smatra da bi suprotno ponašanje moglo izazvati ozbiljnu i nepopravljivu štetu tržišnom natjecanju. Antitrust istraga o Metinoj politici prema AI konkurentima pritom i dalje traje.
Europska komisija naložila je Meti da obnovi besplatan pristup WhatsAppu za konkurentske AI asistente opće namjene. Američka kompanija mora zadržati takav besplatan pristup do završetka antitrust istrage.
Komisija je priopćila da će time spriječiti ozbiljnu i nepopravljivu štetu tržišnom natjecanju na tom rastućem tržištu, uzrokovanu Metinim ponašanjem, koje na prvi pogled krši pravila tržišnog natjecanja Europske unije. U prosincu 2025. Komisija je otvorila antitrust istragu zbog Metine nove politike kojom je pružateljima AI usluga, osim Meta AI-a, blokiran pristup WhatsAppu. U veljači 2026. regulator je preliminarno zaključio da bi privremene mjere mogle biti potrebne kako bi se spriječilo da ta promjena politike izazove ozbiljnu i nepopravljivu štetu tržištu.
U travnju 2026. Komisija je izdala dopunjenu izjavu o prigovorima, u kojoj je navela namjeru da Meti naloži vraćanje pristupa WhatsAppu za AI asistente trećih strana. Novom odlukom zaključeno je da su privremene mjere opravdane kako bi se spriječila ozbiljna i nepopravljiva šteta tržišnom natjecanju na rastućem tržištu AI asistenata opće namjene. Odlukom se Meti nalaže da obnovi pristup WhatsApp for Business API-ju za AI asistente trećih strana pod istim uvjetima kakvi su vrijedili prije 15. listopada 2025., kada je takav pristup za sve takve asistente bio osobito besplatan.
Meta mora održavati pristup pod tim uvjetima sve dok Komisija ne donese konačnu odluku u predmetu. Komisija ističe da je to nužno kako bi se osigurala učinkovitost ovlasti provedbe prava tržišnog natjecanja i svake konačne odluke o zakonitosti Metina postupanja. Meta mora postupiti po mjerama u roku od pet radnih dana. Materijalna istraga o svim aspektima slučaja i dalje traje.
Odluka je važna jer pokazuje koliko se tržišno natjecanje u AI eri sve više seli na razinu pristupa distribucijskim kanalima, a ne samo modelima i računalnim kapacitetima. WhatsApp je za mnoge AI asistente potencijalno ključna točka dodira s korisnicima, osobito na tržištima gdje je aplikacija de facto komunikacijski standard. Ako platforma tog dosega vlastito rješenje tretira povoljnije od konkurencije, tržišni učinak može biti brz i teško popravljiv, što je upravo argument na kojem Komisija temelji privremene mjere. Time Bruxelles šalje poruku da će u AI sektoru pratiti i infrastrukturu pristupa korisnicima, a ne samo klasične akvizicije ili ekskluzivne ugovore. Za Meta-u ovo znači dodatni regulatorni pritisak na spoju platformske moći i razvoja vlastitih AI proizvoda. Za tržište je to pak signal da će buduća konkurencija među AI asistentima ovisiti ne samo o kvaliteti modela, nego i o tome tko ima pravo pristupa najvažnijim komunikacijskim kanalima i pod kojim uvjetima.
Građanin ili poduzetnik danas može kvalificiranim elektroničkim potpisom potpisati dokument kojem europsko pravo priznaje jednak učinak kao vlastoručnom potpisu. Međutim, kada takav dokument želi predati banci, odgovor ovisi o konkretnom proizvodu, kanalu dostave i proceduri pojedine institucije. Upravo je taj raskorak između pravne jednakovrijednosti i stvarno dostupne usluge u središtu istraživanja ICTbusinessa. Odgovori Addiko, Erste i OTP banke potvrđuju da se elektronički potpisi već koriste, ali ne pokazuju da je svaki bankarski postupak otvoren svim valjanim vanjskim kvalificiranim potpisima. Istodobno HNB naglašava da banke moraju poštovati eIDAS iako njegovu provedbu u području usluga povjerenja sam ne nadzire. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije podsjeća da jednakovrijednost potpisa nije stvar poslovnog izbora, dok AZOP upozorava da digitalizacija identifikacije ne daje pravo na neselektivno prikupljanje osobnih podataka.
Dva ozbiljna sigurnosna incidenta u manje od osam mjeseci pokazala su s kakvim se problemima može suočiti država kada elektronički računi postanu obvezni dio svakodnevnog poslovanja. Poljska je početkom veljače, neposredno nakon pokretanja nacionalnog sustava KSeF, imala problema s prijavom korisnika zbog velikog opterećenja i DDoS napada koji je, prema riječima tamošnjeg ministra financija, dolazio iz 17 država. Krajem rujna uslijedio je drukčiji, ali za poduzetnike potencijalno još neugodniji incident. Nepoznati napadač gotovo je dva dana imao pristup infrastrukturi Fakturownije, privatne platforme za elektroničko fakturiranje, iz koje je kopirao velik dio poslovne baze podataka.
Microsoft planira do 2030. uložiti više od deset milijardi dolara u cloud i AI infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara i Kuvajta. Predsjednik kompanije Brad Smith potvrdio je 23. rujna da plan uključuje izgradnju infrastrukture i širenje poslovanja, ali nije dao raspodjelu po državama, lokacijama ni godinama.
