Tehnologije pametnih gradova nastavljaju oblikovati gradove sutrašnjice
Godine 2023. globalna instalirana baza pojedinačno kontroliranih pametnih uličnih svjetala iznosila je 23,4 milijuna jedinica (bez Kine), prema Berg Insightu.
Europska komisija (EK) objavila je Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2019. godinu. DESI je složeni pokazatelj gospodarske i društvene digitalizacije, a sastoji se od 5 tematskih pokazatelja - povezivost, ljudski kapital (digitalne vještine), korištenje interneta, integracija digitalnih tehnologija, digitalne javne usluge.
U trenutku objave DESI izvješća 2017. godine smo bili na 20. mjestu, 2018. godine na 22. mjestu, a ove godine na 20. mjestu. Međutim, realno to nije dovoljno. Kako bi se trend još ubrzao potrebne su brze promjene. Hrvatska pokreće uspostavu Centra dijeljenih usluga (CDU), odnosno „državnog oblaka“ i više od 40 projekata, kako bi se dodatno ubrzao razvoj javnih digitalnih usluga u budućnosti, kažu u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.
Pokazatelj POVEZIVOST mjeri dimenzije i razvoj širokopojasne infrastrukture i njezinu kvalitetu. U njemu Hrvatska zauzima 27. mjesto, čime je ostvarila rezultat prethodne godine. Hrvatska kontinuirano radi na poboljšanju pokazatelja povezivosti i kroz nacionalne programe razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa.
Pokazatelj LJUDSKI KAPITAL Hrvatsku smješta na 13. mjesto, kao i prethodne godine. Ovo područje mjeri digitalne vještine koje su potrebne da se iskoriste mogućnosti koje nudi digitalno društvo. Sve veći broj Hrvata koristi Internet, a u znanstvenom području raste broj diplomiranih IKT stručnjaka.
Reformirani obrazovni programi uvedeni su u 151 školi u Hrvatskoj u sklopu pilot-programa „e-Škole: Uspostava Programa razvoja škola digitalne zrelosti“, te su uvedeni digitalni obrazovni sadržaj i digitalna tehnologija u sustav osnovnog i srednjeg obrazovanja. Projekt se nastavlja i u 2019. godini uvođenjem preostalih škola na nacionalnoj razini.
Pokazatelj KORIŠTENJE INTERNETA mjeri aktivnosti kojim se građani bave online - video uradci, glazba, igre, moderni oblici komunikacije ili online kupovanje i bankarstvo. Hrvatska je zauzela 15. mjesto, te tako ostvarila značajan napredak od tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Najpopularnije online aktivnosti su čitanje vijesti, gdje Hrvatska zauzima 2. mjesto, te slušanje glazbe, gledanje videa, igranje igara i korištenje društvenih mreža.
Pokazatelj INTEGRACIJA DIGITALNE TEHNOLOGIJE podrazumijeva digitalizaciju poduzeća i e-trgovinu. U tom području Hrvatska ostvaruje 18. mjesto, kao i prethodne godine. Hrvatska poduzeća sve više koriste mogućnosti koje nudi online trgovina, na 13. mjestu su mala i srednja poduzeća koja prodaju na internetu. Po broju poduzeća koja koriste oblak nalazimo se na 10. mjestu, a po prometu ostvarenom e-trgovinom na 11. mjestu.
Pokazatelj DIGITALNE JAVNE USLUGE odnosi se na usluge e-uprave. U ovom pokazatelju Hrvatska je zauzela 22. mjesto, čime je napredovala u odnosu na prethodnu godinu. Modernizacija i digitalizacija javnih usluga vodi povećanju učinkovitosti administracije, građana i poslovnih subjekata. U Hrvatskoj postoji i visoka razina interakcije između javnih tijela i građana. 75% korisnika na mreži aktivno prihvaća usluge e-uprave. Dostupnost usluga e-uprave poslovnim subjektima pokazuje pozitivan rezultat za Hrvatsku. Hrvatska ima dobre rezultate u pogledu pružanja usluga e-zdravstva i zauzima 10. mjesto u EU. S uslugom e-Recept smo na visokom 6.mjestu.
Hrvatski građani internetom se koriste više od prosjeka, a poduzeća spremno uvode digitalne tehnologije. Najveći izazov u pogledu digitalizacije za Hrvatsku predstavljaju rezultati u području povezivosti. Smanjenje naknada za korištenje radio-spektra pozitivan je razvoj, kao i provođenje plana za pravovremeno dodjeljivanje opsega koji bi mogli poboljšati izglede za poboljšanje bežične veze.
Kad je riječ o ljudskom kapitalu, Hrvatska ostvaruje stabilan napredak. Broj stručnjaka s diplomom iz područja prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) se povećao i sada iznosi 4,7 %. Sve veći broj Hrvata koristi internet, a u znanstvenom području raste broj diplomiranih IKT stručnjaka.
U području korištenja internetom RH je zauzela 15. mjesto, čime je ostvarila značajan napredak u odnosu na prethodnu godinu kada je zauzela 18. mjesto. Sveukupno gledano, korištenje internetskih usluga u Hrvatskoj uglavnom je usporedivo s prosjekom EU-a.
Što se tiče integracije digitalnih tehnologija, Hrvatska poduzeća sve više koriste mogućnosti koje nudi online trgovina: 18% malih i srednjih poduzeća prodaje online (iznad prosjeka EU-a od 17%), a poslovanje u oblaku koristi 22% poduzeća (18% u EU).
U području digitalnih javnih usluga RH je zauzela 22. mjesto, čime je napredovala za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. U Hrvatskoj postoji i visoka razina interakcije između javnih tijela i građana. 75% korisnika na mreži aktivno prihvaća usluge e-uprave. Dostupnost usluga e-uprave poslovnim subjektima pokazuje pozitivan rezultat za Hrvatsku.