Internet

AZOP ističe kako digitalni potpis nije dozvola za sve podatke

AZOP ističe kako digitalni potpis nije dozvola za sve podatke

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) u opsežnom odgovoru ICTbusinessu ističe da usklađenost s eIDAS-om i status kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja ne znače automatsku usklađenost svih postupaka obrade s Općom uredbom o zaštiti podataka. Svaki voditelj obrade mora dokazati svrhu, pravnu osnovu, nužnost prikupljenih podataka i primjerene zaštitne mjere.

Napadači probili Asosovu aplikaciju

Napadači probili Asosovu aplikaciju

Britanski internetski trgovac Asos potvrdio je da su napadači pristupili osnovnim osobnim podacima kupaca i preko službene aplikacije poslali neovlaštenu obavijest. Poruka je tvrdila da je potpuno kompromitirano Asosovo Snowflake okruženje i pozivala kompaniju na kontakt uz prijetnju objavom podataka. Asos je ograničio pristup komunikacijskim platformama i uključio stručnjake i nadležna tijela.

Ministarstvo pravosuđa uprave i digitalne transformacije ističe kako pravna snaga nije izbor

Ministarstvo pravosuđa uprave i digitalne transformacije ističe kako pravna snaga nije izbor

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije izričito podsjeća da kvalificirani elektronički potpis prema članku 25. stavku 2. eIDAS-a ima jednak učinak kao vlastoručni. „Pravna jednakovrijednost kvalificiranog elektroničkog potpisa i vlastoručnog potpisa nije pitanje izbora, već zakonski i europskim pravom utvrđen standard”, navodi Ministarstvo za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info.

HNB: nenadležnost ne oslobađa banke

HNB: nenadležnost ne oslobađa banke

Hrvatska narodna banka u odgovoru ICTbusinessu razdvaja nadzor bankarskih propisa od provedbe Uredbe eIDAS. Navodi da propisi čiju primjenu nadzire ne uređuju zasebno prihvaćanje ili odbijanje kvalificiranog elektroničkog potpisa između banke i klijenta. Stoga bankama nije propisala određeni sustav ili tehnički način validacije QES-a.

OTP ne ograničava potpise na jednog izdavatelja

OTP ne ograničava potpise na jednog izdavatelja

OTP banka potvrđuje da u više poslovnih procesa prihvaća dokumentaciju potpisanu kvalificiranim elektroničkim potpisom. U svakom se postupku, prema navodima banke, primjenjuju propisi i provjere koji odgovaraju vrsti dokumentacije. Sam status potpisnika kao građanina, obrtnika ili zastupnika društva nije razlog drukčijeg pravnog tretmana QES-a, ali ovlasti i identitet moraju biti provjereni.

Erste prihvaća QES u implementiranim procesima

Erste prihvaća QES u implementiranim procesima

Erste banka potvrđuje da prihvaća i koristi kvalificirani elektronički potpis u onim procesima i digitalnim kanalima u kojima je takav način potpisivanja tehnički, pravno i proceduralno implementiran. Time izričito odvaja opći pravni učinak potpisa od praktične dostupnosti pojedine bankarske usluge. Potpis pravno vrijedi jednako kao vlastoručni, ali njegova uporaba u određenom poslu ovisi o vrsti proizvoda, pravilima identifikacije, provjeri ovlasti i sigurnom kanalu dostave.

Javni sektor predvodi mete kibernetičkih napada

Javni sektor predvodi mete kibernetičkih napada

Državna tijela i javne službe izbili su na prvo mjesto među sektorima pogođenima kibernetičkim prijetnjama, dok se istodobno mijenja brzina kojom napadači mogu pronalaziti i iskorištavati ranjivosti. Prema Microsoft Digital Defense Reportu 2026, na državne agencije i javne službe odnosi se 27 posto zabilježenih aktivnosti, u odnosu na 17 posto godinu ranije.

Addiko digitalno potpisuje još od 2018. godine

Addiko digitalno potpisuje još od 2018. godine

Addiko banka potvrđuje da digitalno potpisane dokumente partnera i klijenata prihvaća još od 2018. godine. Tada je u suradnji s Finom u digitalnom bankarstvu za poslovne subjekte omogućila potpisivanje dokumentacije digitalnim certifikatima. Riječ je o važnom podatku za analizu razvoja hrvatskog tržišta jer pokazuje da elektroničko potpisivanje nije tek najava vezana uz buduću Europsku lisnicu za digitalni identitet.

Phishing čini više od trećine incidenata

Phishing čini više od trećine incidenata

U prvih devet mjeseci 2026. godine CARNET-ov Nacionalni CERT zabilježio je 1203 kibernetička incidenta. Ukupan broj gotovo je jednak onome iz istog razdoblja 2025., ali struktura prijetnji pokazuje da su pokušaji prijevare i dalje jedan od najčešćih načina napada na građane i organizacije. Najviše je bilo phishing napada, njih 439, što čini 36 posto svih evidentiranih incidenata. Slijede neželjene poruke s 289 slučajeva odnosno 24 posto te ostale vrste financijski motiviranih prijevara s 224 slučaja i udjelom od 19 posto.

Digitalni potpis vrijedi, ali prolazi li u banci?

Digitalni potpis vrijedi, ali prolazi li u banci?

Građanin ili poduzetnik danas može kvalificiranim elektroničkim potpisom potpisati dokument kojem europsko pravo priznaje jednak učinak kao vlastoručnom potpisu. Međutim, kada takav dokument želi predati banci, odgovor ovisi o konkretnom proizvodu, kanalu dostave i proceduri pojedine institucije. Upravo je taj raskorak između pravne jednakovrijednosti i stvarno dostupne usluge u središtu istraživanja ICTbusinessa. Odgovori Addiko, Erste i OTP banke potvrđuju da se elektronički potpisi već koriste, ali ne pokazuju da je svaki bankarski postupak otvoren svim valjanim vanjskim kvalificiranim potpisima. Istodobno HNB naglašava da banke moraju poštovati eIDAS iako njegovu provedbu u području usluga povjerenja sam ne nadzire. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije podsjeća da jednakovrijednost potpisa nije stvar poslovnog izbora, dok AZOP upozorava da digitalizacija identifikacije ne daje pravo na neselektivno prikupljanje osobnih podataka.

Dva napada na eRačune upozorenje Hrvatskoj

Dva napada na eRačune upozorenje Hrvatskoj

Dva ozbiljna sigurnosna incidenta u manje od osam mjeseci pokazala su s kakvim se problemima može suočiti država kada elektronički računi postanu obvezni dio svakodnevnog poslovanja. Poljska je početkom veljače, neposredno nakon pokretanja nacionalnog sustava KSeF, imala problema s prijavom korisnika zbog velikog opterećenja i DDoS napada koji je, prema riječima tamošnjeg ministra financija, dolazio iz 17 država. Krajem rujna uslijedio je drukčiji, ali za poduzetnike potencijalno još neugodniji incident. Nepoznati napadač gotovo je dva dana imao pristup infrastrukturi Fakturownije, privatne platforme za elektroničko fakturiranje, iz koje je kopirao velik dio poslovne baze podataka.

Microsoft ulaže deset milijardi u Zaljev

Microsoft ulaže deset milijardi u Zaljev

Microsoft planira do 2030. uložiti više od deset milijardi dolara u cloud i AI infrastrukturu Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Katara i Kuvajta. Predsjednik kompanije Brad Smith potvrdio je 23. rujna da plan uključuje izgradnju infrastrukture i širenje poslovanja, ali nije dao raspodjelu po državama, lokacijama ni godinama.

YouTube širi kupnju na 35 tržišta

YouTube širi kupnju na 35 tržišta

YouTube će do kraja 2026. proširiti svoj affiliate program Shopping na 35 država, nakon što mu se pridružilo više od 1,3 milijuna autora sadržaja. Platforma je 23. rujna predstavila i nove AI alate za uređivanje videa, zaštitu identiteta te personalizirane ponude, povezujući produkciju sadržaja s izravnom prodajom proizvoda.

Eloisa Siclari preuzima upravljanje Zalandovim poslovanjem u Hrvatskoj i još dvije zemlje

Eloisa Siclari preuzima upravljanje Zalandovim poslovanjem u Hrvatskoj i još dvije zemlje

Dosadašnja generalna direktorica Zalanda za južnu EuropEloisa Siclari od 1. listopada 2026. preuzima i upravljanje poslovanjem kompanije u Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj. Uz Italiju, Španjolsku i Portugal, za koje je već bila odgovorna, njezine nadležnosti sada obuhvaćaju šest europskih tržišta s ukupno 136 milijuna stanovnika. U proširenoj ulozi bit će zadužena za poslovnu strategiju, rast, lokalnu prilagodbu ponude i privlačenje kupaca.

Amazon ulaže tri milijarde u Indiji

Amazon ulaže tri milijarde u Indiji

Amazon planira do 2030. uložiti tri milijarde dolara u indijsku brzu trgovinu kako bi smanjio zaostatak za domaćim platformama koje su dostavu svakodnevnih proizvoda skratile na minute. Prema osobama upoznatima s planom, milijarda dolara bila bi uložena do kraja 2027., a preostale dvije milijarde tijekom sljedeće tri godine.

Cloudflare i Deutsche Telekom povezuju mreže i šire sigurnosne usluge u Europi

Cloudflare i Deutsche Telekom povezuju mreže i šire sigurnosne usluge u Europi

Deutsche Telekom i Cloudflare sklopili su strateško partnerstvo u okviru kojeg će njemački telekomunikacijski operator proširiti ponudu za poslovne korisnike Cloudflareovim sigurnosnim i mrežnim rješenjima. Suradnja uključuje i izravno međusobno povezivanje mreža dviju kompanija, a cilj je poslovnim korisnicima u Europi ponuditi kombinaciju Cloudflareove globalne cloud platforme te infrastrukture, usluga i korisničke podrške Deutsche Telekoma.

ShinyHunters tvrdi da je preuzeo cl0p

ShinyHunters tvrdi da je preuzeo cl0p

Kibernetička iznuđivačka skupina ShinyHunters objavila je da je provalila u tamnu internetsku stranicu suparničkog cl0pa, iskoristila ranjivost u njegovu softveru i stekla široku kontrolu nad infrastrukturom. Na stranici se potom pojavila poruka „Domain Seized By ShinyHunters“, a dan poslije više joj se nije moglo pristupiti. Cl0p nije javno odgovorio na tvrdnje suparničke skupine.

mGrađani se priprema za dobnu provjeru

mGrađani se priprema za dobnu provjeru

Hrvatska je osnovala međuresornu radnu skupinu koja treba pripremiti sustav mGrađani za nova europska pravila dobne provjere na internetu. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije navodi da aplikaciju koristi više od 204 tisuće ljudi. Postojeći mehanizam već potvrđuje punoljetnost pri internetskoj kupnji alkohola i energetskih pića, a trgovcu ne otkriva identitet korisnika.

Novi Zeland predlaže zabranu mreža

Novi Zeland predlaže zabranu mreža

Novi Zeland će u parlament uputiti prijedlog zakona koji djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža, objavio je premijer Christopher Luxon krajem kolovoza u Wellingtonu. Platforme bi morale poduzeti razumne korake za utvrđivanje dobi, a za nepridržavanje bi mogle platiti do deset posto globalnog prihoda. Prijedlog nije usvojen i još nema potvrđenu parlamentarnu većinu.