Linux maše zbogom floppy disku

Kreator Linuxa Linus Torvalds je “prelomio“ i najavio kraj za floppy disk na svom operativnom sustavu, što se možda čini nekako zakašnjelim, ali u okruženju kao što je Linux ostala je potreba za njim zbog kontrolera koji se i dalje emulira u virtualizaciji. No, da se ne ide u detalje, više nitko od developera ne radi na kodu koji se tiče floppy diska i to je zato kraj priče.

Dapače, postoji i termin u engleskom jeziku za situaciju u kojoj na kodu više nitko ne radi - orphaned. Na hrvatskom bi to značilo da je kod postao "siročić", dakle, o njemu više nitko ne brine. A "posljednji Mohikanac" u ovoj priči o hardveru popularnom prije dvadeset i više godina, a ostavljenom od strane PC svijeta prije nekoliko godina, bio je Čeh Jiří Kosina.

Taj developer požalio se da više nema gdje testirati softver s obzirom na nepostojanje hardvera koji bi ga pokrenuo i Torvalds je brzo reagirao najavom o kraju floppy diska na Linuxu. Kao i prije, nikakve nostalgije kod njega nije bilo. Naime, kad je 1991. kreirao Linux, bilo je to na PC 386 s floppy diskom. Još 2012. završio je priču s i386 procesorom, a sad je na red stigao floppy disk.

Naravno, kraj neće nastupiti odmah, s obzirom da se kod još uvijek koristi, no doći će vrlo brzo. Zato je Torvalds i najavio ovako nešto. Kosina je pak pojasnio da se odlučio nastaviti raditi s floppy diskovima jer kad se kod virtualizira, jako je brz. Konkretnije, hardver nije mogao ispuniti ono što softver zapravo ima u sebi i ujedno je dio Linuxa pa kad se to ustanovilo, floppy je ponovno dobio smisao, samo u drugom obliku.

Ali, stiže kraj i za takav način rada s floppyjem, što je nekako razumljivo i to je to. Neće previše ljudi žaliti zbog ovakve situacije, no svakako će postojati poveći broj onih koji će se kroz čitanje svega ovoga čuditi kako to da je netko uopće svih ovih godina radio s floppy diskovima.