Ljudi koji su dobri u video igrama postižu i bolje rezultate na IQ testovima

Video igre više nisu tolika kontroverza ukoliko ih igraju osobe koje su završile osnovnu ili srednju školu. Dio su kulture današnjeg društva, prodaju se bolje nego ikad i u 2016. je prosječna dob gamera bila 35 godina. A kao prilog tezi da ih ne treba prestati igrati ide i istraživanje koje pokazuje da su inteligencija i video igre povezani.

Naime, na sveučilištu u Yorku dokazali su da oni koji su dobri u video igrama postižu i bolje rezultate na tradicionalnim IQ testovima. Tako nešto objašnjavaju činjenicom da igre potiču ljude na razmišljanje jer moraju konstantno tražiti načine kako svladati drugu osobu ili umjetnu inteligenciju (AI).

Primjerice, slična je priča oduvijek bila i sa šahom, koji bi poticao na razmišljanje i zapravo "bildao" inteligenciju osobe koja ga igra i trudi se biti što bolja. Isto se preslikava i na video igre, bilo da se radi o League of Legends, Counter Strikeu, Starcraftu ili bilo kojoj drugoj kompetitivnoj igri.

Poticajno je znati sve ovo, ali treba znati i da se mogu stvoriti problemi ukoliko ih se predugo igra. Možda će inteligencija igrača porasti, ali će mu se i narušiti zdravlje. Fizičko i psihičko jer osim što neaktivnost rezultira raznim problemima za ljudsko tijelo, previše igranja video igara utječe i na nesanicu, a ona povlači još cijeli niz problema.

Zato uz ovakva poticajna istraživanja uvijek treba naglašavati i sva ona problematična jer lideri industrije moraju preuzeti odgovornost ukoliko žele da ih se shvaća ozbiljno, ali i na poticajan način. Posebno u ovim trenucima kad je gamerska industrija toliko moćna da godišnje premašuje stotinu milijardi američkih dolara prihoda, kao što će u ovoj godini koja se bliži svome kraju.

Ne čudi to, igre se igraju na svim platformama i samim time ruše rekordi od prihoda pa ne treba ljude pustiti da se pretvore u zombije već im sugerirati gdje su granice. Na taj se način stvara još čvršća masa inteligentnih i odanih igrača, odnosno, korisnika.