Telekomi složni da treba ubrzati procedure za razvoj tržišta

Tradicionalni, HAKOM-ov ˝Dan tržišta˝, skup je kojeg ovo nacionalno regulatorno tijelo organizira jednom godišnje s ciljem daljnjeg poboljšanja poticajnog regulatornog okvira za ulaganja u osuvremenjivanje mreža elektroničkih komunikacija i uvođenje novih usluga na tržištima koja HAKOM regulira, uz istovremeno zadržavanje tržišnog natjecanja. Na ovogodišnjem skupu predstavljene su najvažnije aktivnosti na tržištima koje HAKOM regulira te ciljevi i zadatci HAKOM-a u budućem razdoblju.

Uvodno izlaganje na temu ˝Kuda smo pošli? Gdje ćemo stići? I kada?“ održao je dr. sc. Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a, koji je ovom prigodom istaknuo kako su povijesno najveća ulaganja operatora u razdoblju od posljednje tri godine dovela do značajnog porasta gustoće širokopojasnog pristupa internetu, posebno po brzinama od 30 Mbit/s i većima, što je izravno doprinijelo gospodarskom razvoju i povećanju bruto društvenog proizvoda te stvorilo dobre temelje za razvoj digitalnog gospodarstva i informacijskog društva u Republici Hrvatskoj, kao dijelu jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije. Društveno odgovorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, kao ograničenim prirodnim dobrom RH, rezultiralo je, uz ulaganja operatora, tehnološki suvremenim mrežama pokretnih komunikacija, čime je RH po kakvoći usluga među najboljima u EU, a što je u konačnici rezultiralo i punjenjem državnog proračuna s oko 4 milijarde kuna tijekom posljednjih pet godina, istaknuo je Lučić.

Uvodna izlaganja, osim predsjednika Vijeća HAKOM-a, održali su i Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave i generalni direktor Vipnet-a te Davor Tomašković, predsjednik Uprave i glavni direktor Hrvatskog Telekoma.

I jedan i drugi ističu parafiskalne namete kao kočnicu novih ulaganja, pogotovo su svjetlu razvoja svjetlovodne infrastrukture, ali i dolaska 5G mreža. Pritom je važno naglasiti da su i Tomašković i Dvorjančanský istaknuli kako će za 5G mreže biti potrebno i dvostruko više baznih stanica kako bi se postigla pokrivenost i od svih su zatražili edukaciju zbog problema s izgradnjom baznih stanica, poglavito zbog reakcija ljudi koji nemaju dovoljno informacija.

U radu okruglog stola na temu "Koliko smo spremni na izazove jedinstvenog tržišta EU?", kao panelisti, sudjelovali su Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Igor Radić, savjetnik ministra mora, prometa i infrastrukture i Viktor Pavlinić, potpredsjednik Upravnog odbora Udruženja stranih ulagača i predsjednik Uprave Tele2, a rad okruglog stola moderirao je Marko Čavlović, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a. Na panel raspravi bilo je govora koliko je Hrvatska spremna za svijet digitalne ekonomije i digitalno gospodarstvo te koja su očekivanja dionika tržišta po pitanju istog, kao i njihovim planovima i prioritetima, odnosno ključnim poslovnim odlukama i ulaganjima u nadolazećem razdoblju.

Kazavši da EU dosta zaostaje u tim procesima za svjetskim trendovima, pogotovo SAD-om, Tomašković je kao razloge naveo to što u Europi postoji 150 do 200 telekoma, dok ih je u SAD-u samo četiri, kao i slabu infrastrukturu, zbog čega uz ostalo primjerice europski telekomi imaju dvostruko manje prihode po glavi stanovnika nego u SAD-u.

"Digitalna ekonomija i dalje raste iznimno brzo, donoseći EU gospodarstvu već više od 400 milijardi eura, i u tome veliku ulogu imaju telekomi, koji se moraju transformirati i uvoditi kombiniranu tehnologiju. Glavna poluga za rast je fiksno mobilna konvergencija. U tome je važna uloga regulatora, ali i države koja mora napraviti iskorake te umanjiti ili ukinuti brojne parafiskalne namete, smanjiti naknade za radio frekvencijski spektar na razinu prije 2014., a HT-u i naknadu za pravo puta koji jedini u Hrvatskoj nepravedno plaća. Sve su to diskriminatorne i previsoke naknade u odnosu na druge zemlje i umanjuju investicije", poručio je Tomašković.

On ističe i podatak da su svi operatori ukupno u 2017. investicije povećali u odnosu na one iz 2016. kada su za cijelu godinu iznosile 2,4 milijarde kuna, a u prvih devet mjeseci 2017. dostigle više od 1,6 milijardi kuna i ukupno, kada budu objavljeni poslovni rezultati do kraja sljedećeg mjeseca trebali bi biti veći od 2,5 milijardi kuna.

Prvi čovjek Vipneta upozorio i na planove EU-a da se brzi internet u idućih nekoliko godina proširi na sve urbane i ruralne sredine, za što je, kako je kazao, Vipnet praktički spreman već sada.

"Vidimo napredak u Hrvatskoj, no u procese digitalizacije se treba još snažnije uključiti i razmišljati o ciljevima do 2025., za što bi telekomima i privatnom sektoru općenito trebalo više poticaja za investicije, kao i bolji zakonski i regulatorni okvir. Ne možemo biti zadovoljni pozicijom Hrvatske na 34. mjestu po informacijskoj i digitalnoj razvijenosti u svijetu, trebaju nam i možemo imati i bolje izvedbe", poručio je Dvorjančanský. Zaključio je kako je Vipnet prošle godine povećao kapitalne investicije na 632,5 milijuna kuna, dok je u 2016. to iznosilo 575 milijuna kuna.