Lučić: Ulaganja i konsolidacija obilježavaju telekom tržište

Lučić: Ulaganja i konsolidacija obilježavaju telekom tržište
Dražen Tomić

Nakon nedavnog velikog pada mreže najjačeg domaćeg telekom operatera Hrvatskog Telekoma razgovarali smo s Draženom Lučićem predsjednikom vijeća Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) odnosno čovjek koji u rukama drži regulativu hrvatskog telekom tržišta.

Prema njegovim riječima u tijeku je nastavak konsolidacije tržišta, borba operatera novim uslugama, izgradnja optičke mreže. Što se tiče pada HT-ove mreže Lučić ističe kako je to izolirani slučaj, a slični padovi događaju se i drugim operaterima.

Kakvim ocjenjujete trenutnu liberalizaciju tržišta i najave daljnjeg razvoja fiksnih mreža u smjeru optičkih mreža?

Hrvatsko telekomunikacijsko tržište, kao i svako drugo telekomunikacijsko tržište u Europi, prolazi kroz fazu konsolidacije koja, u konačnici, može dovesti do nekih novih vrijednosti na tržištu. Na tržištu postoje mnogi operatori koji su u zadnjih 10 godina puno uložili u razvoj mreže i usluga te time doprinijeli, osim razvoju gospodarstva, da krajnji korisnici danas mogu koristiti čitavu paletu usluga vrlo visoke kakvoće.

Trenutno u Hrvatskoj nema puno korisnika na svjetlovodnoj pristupnoj mreži, čime je sigurno doprinijela i ekonomska kriza koja se pojavile krajem 2008., kao i nedovoljan interes korisnika za velikim brzina pristupa internetu. Međutim, Hrvatski telekom je najavio velika ulaganja u svjetlovodnu pristupnu mrežu, dok je HAKOM istodobno uspio osigurati takve veleprodajne uvjete koji će svim operatorima omogućiti ravnopravno natjecanje za korisnike željne usluga temeljenih na velikim brzinama prijenosa i istovremeno osigurati prihvatljive maloprodajne cijene za usluge preko svjetlovodne pristupne mreže.

Kako poboljšati razinu usluge i omogućiti cijene na razini europskih?

Kad govorimo o mehanizmima koji su u HAKOM-ovim rukama, onda su to prvenstveno regulatorne mjere kojima se nastoji osigurati uvjete za poticanje ulaganja u nove tehnologije, uz istovremeno osiguranje djelotvornog i održivog tržišnog natjecanja. Ulaganja u izgradnju svjetlovodnih pristupnih mreža te skraćivanje duljine bakrene parice u pristupnoj mreži, kao i prelazak na nove tehnologije u jezgrenoj mreži, omogućuje bolju kakvoću usluga i smanjuje potrebu za održavanjem mreže.

To bi u konačnici trebalo dovesti do nižih cijena usluga. Ne treba zaboraviti ni odnos prema korisnicima, što HAKOM potiče kod operatora, jer samo zadovoljan korisnik je zaista spreman potrošiti novac, povećati zaradu operatora te time posredno olakšati nova ulaganja u usluge ili poboljšanje kakvoće. Isto tako, velik napor ulažemo u izobrazbu lokalnih i regionalnih samouprava, s ciljem da prepoznaju važnost i mogućnosti koje se otvaraju pri ulaganja u pristupne mreže nove generacije, koristeći razvojne fondove Europske unije. Upravo taj novac, koji je Hrvatskoj na raspolaganju, može biti pokretač ubrzanog razvoja elektroničkih komunikacija. Kad govorimo o cijenama, ako pogledamo podatke s tržišta, sve više korisnika koristi velike brzine širokopojasnog pristupa internetu, a cijene za te brzine su niže nego ikad prije.

Također, sve više korisnika koristi pakete usluga, koji objedinjuju više usluga, pri čemu korisnici u takvim paketima počinju koristiti i usluge u mrežama pokretnih komunikacija. Sve to doprinosi smanjenju cijena koje korisnik ukupno plaća. Također je pogrešna predodžba da usluge u Hrvatskoj nisu na razini onih u EU. Od 2005. do danas jedine dvije stvari koje su u Hrvatskoj pojeftinile su odjeća i elektroničke komunikacijske usluge, s tim da sa sigurnošću možemo reći da se kakvoće elektroničkih komunikacijskih usluga bitno popravila.

Mogu li se spriječiti padovi kakav je nedavno imao HT?

Telekomunikacijske mreže u Hrvatskoj su stabilne i sigurne u usporedbi s onima u Europi i ostatku svijeta. No, ništa nije savršeno, pa se svima i svugdje dogode kvarovi i prekidi u radu, pri čemu je najvažnije da se što prije omogući njihovo ponovno normalno funkcioniranje mreža, kao i s njima povezanih sustava. Problemi ovakvih razmjera nisu učestali, ali se događaju operatorima različitih veličina i na globalnoj razini, pa tako i kod nas, pogotovo u potpuno digitaliziranom okruženju kojem upravlja programska podrška. Napominjemo da HT do sada nije imao ovako značajan incident u mreži, uzimajući u obzir vrijeme trajanja i broj obuhvaćenih korisnika. Zbog toga ovo smatramo izoliranim slučajem.

Jedno od mogućih rješenja za sprječavanje ovakvih događaja može biti da žurne službe, osim postojećih glavnih i zamjenskih komunikacijskih veza s odabranim operatorom, osiguraju zalihnost putem barem još jedne komunikacijske veze s drugim operatorom. Na ovaj način bi se smanjila vjerojatnost da će doći do prekida pružanja usluga u mreži oba operatora. Međutim, to ne ovisi samo o HAKOM-u, već i procjeni žurnih službi o potrebi raspoloživosti mreža na koje su spojeni.

Što HAKOM može učiniti kako bi osigurao nesmetano funkcioniranje sustava jer se sada vidi koliko je HT bitan za funkcioniranje cijelog telekom sustava Hrvatske?

Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama i Pravilniku koji je HAKOM donio, a to je Pravilnik o načinu i rokovima provedbe mjera zaštite sigurnosti i cjelovitosti mreža i usluga, operatori su obvezni provesti odgovarajuće tehničke i ustrojstvene mjere kako bi se zaštitila sigurnost njihovih usluga, a zajedno s mrežnim operatorima poduzeti potrebne mjere radi zaštite sigurnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Te mjere su detaljno opisane u sigurnosnim politikama operatora, koje operatori jednom godišnje dostavljaju HAKOM-u.

U mjerama moraju biti uključeni i postupci za upravljanje rizicima, sigurnosni zahtjevi za osoblje, sigurnost sustava i prostora, upravljanje sigurnosnim incidentima, upravljanje kontinuitetom poslovanja te nadzor i provjere sigurnosti. Pravilnikom su propisane ove minimalne mjere i referentne norme za njihovo provođenje. Isto tako HAKOM je unutar ovog pravilnika propisao i detaljne postupke po nastanku nekog sigurnosnog incidenta te aktivnosti nakon otklanjanja incidenta, a imajući u vidu važnost neprekidnosti rada žurnih službi. Pravilnikom o jedinstvenom europskom broju za žurne službe je propisano da svi operatori moraju, u slučaju utvrđivanja smetnje ili kvara, osigurati preusmjeravanje poziva za sve žurne službe putem odgovarajućih zamjenskih elektroničkih komunikacijskih vodova.

HAKOM je i zasebnom uputom propisao postupak aktivacije brojeva hitnih službi u mreži odabranog operatora. Cilj ove upute je olakšati poslovanje operatora prilikom sklapanja ugovora sa žurnim službama, propisati postupke uvođenja brojeva te istovremeno osigurati neprekinutost uspostave poziva prema brojevima žurnih službi. Dakle, sustav je posložen, funkcionira, ali ponekad operatori jednostavno ne mogu predvidjeti sve što se može dogoditi te je stoga najvažnije moći brzo reagirati, uspostaviti komunikacije, a kasnije izvući pouke kako se takve neželjene situacije ne bi ponovile.

Kakva su očekivanja u mobilnim mrežama i brzina izgradnje i korištenja 4G mreža od sva tri mobilna telekom operatera?

Mreže pokretnih komunikacija u Hrvatskoj su „perjanica“ naših elektroničkih komunikacija. Ne samo da ne zaostajemo za EU, nego po svemu spadamo u one zemlje koje su iznad europskog prosjeka, od pokrivenosti signalom za pristup internetu velikim brzinama prijenosa podataka, pa do navika uporabe. Sve više građana koristi „pametne telefone“ za pristup internetu pa tako imamo veliki porast prihoda u tom segmentu, ali i još veći rast podatkovnog prometa. Primjerice, u posljednje tri godine godišnji podatkovni promet je narastao s 3,5 milijuna GB na preko 22 milijuna GB krajem 2014., dok je krajem lipnja ove godine, prije vrhunca turističke sezone, ukupni ostvareni polugodišnji promet bio je već na 14,5 milijuna GB! To smo, ne samo mi, i očekivali i predviđali.

Zbog toga smo i „očistili“ radiofrekvencijski spektar od televizije među prvim zemljama u svijetu i bili među prvima koji su dodijelili digitalnu dividendu i izdavali tehnološki neutralne dozvole. Evo, baš smo opet ponudili operatorima preostali raspoloživi spektar u području 1,8 GHz, na načelima javne dražbe. Te frekvencije su prikladne za pokrivanje gušće naseljenih područja, pa očekujemo da će biti zainteresiranih među operatorima koji će htjeti za svoje korisnike povećati dostupnost i kakvoću svojih usluga. Kad govorimo o  takozvanim „mrežama četvrte generacije“ i tehnologiji dugoročnog razvitka („Long Term Evolution - LTE“), znamo da ih trenutno imaju HT i Vipnet, a uskoro i Tele2.

Krajem 2014. imali smo nešto preko 200 LTE osnovnih radijskih postaja na 1800 MHz i 50-ak na 800 MHz. Polovicom ove godine te brojke su već oko 350 na 1800 MHz, odnosno 150 baznih stanica na nižem frekvencijskom području. Podaci o rastu ulaganja operatora u mreže pokretnih komunikacija prate i ove podatke o broju osnovnih radijskih postaja te sve većoj pokrivenosti Hrvatske „4G“ signalom i „brzim mobilnim internetom“. Kada govorimo o pokretnim mrežama u RH, zaključak je onaj s početka odgovora - one su perjanica hrvatskih elektroničkih komunikacija, a telekomunikacije općenito su bile i bit će jedan od pokretača gospodarskog razvoja u RH