Microsoft ne odustaje od svoje politike naplate Office alata, što konkurenciji donosi iznimnu prednost. Naime, jedan LibreOffice iznimno je moćan i nudi praktički sve što korisniku treba, a potpuno je besplatan. I sa svojom verzijom 6.0 još bolji no što je bio dosad. Stoga, nameće se pitanje o tome treba li ikome više Microsoft Office kad na tržištu postoji i LibreOffice.
On se može pokrenuti na operativnim sustavima kao Linux, macOS i Windows. Uz to, može se koristiti i na internetskom pregledniku ako postavite na računalo LibreOffice Online. Dakle, mogućnosti su iznimne po tim pitanjima, ali i pitanjima same kompatibilnosti, koja postoji za sve vrste dokumenata. To su DOCX, eksport MailMerge polja u DOCX, poboljšani PPTX filter, poboljšan rad s Microsoft Office Open OOXML. To uključuje iSmartArt import i ActiveX kontrole, kao i eksport proširenih videa na PPTX. Nije ni to sve, Writer se može slati u ePub ebook format, može se obaviti i import QuarkXPress datoteka.
Ukratko, osim što s LibreOffice 6.0 korisnik dobiva praktički sve beneficije koje nudi Microsoft Office, dobiva i mogućnosti objave e-knjiga direktno iz LibreOfficea. Konkretno, od deset tisuća vrsta MS Office dokumenata, LibreOffice ne može otvoriti njih svega 130. Alat je to koji očito ne poznaje granice i njegovi su kreatori odlučili uvelike profitirati na tome što Microsoft ne odustaje od svoje politike, koja jednostavno ne dogovara dobu u kojem se nalazimo.
A cijela LibreOffice priča je počela u 2010., kad je Oracle kupio Sun Microsystems i preuzeo samim time njihov sjajni projekt - OpenOffice. Ono što su potom učinili s dizajnom i mogućnostima, nije se svidjelo korisnicima pa su mu okrenuli leđa, a neki od entuzijasta započeli su priču zvanu LibreOffice, koja se rasplamsala i danas imamo što imamo. Financiran od strane The Document Foundation i mnoštva donatora postignut je ovaj uspjeh, veći nego što se očekivalo. Jer, prvi čovjek The Document Foundationa Italo Vignoli zacrtao je kao cilj broju od 200 milijuna korisnika do kraja desetljeća. Stigao je skoro do tog cilja jer trenutno LibreOffice koristi oko 150 milijuna ljudi diljem svijeta. Sigurno će tih pedesetak milijuna, koliko nedostaje, stići do početka 2020. godine.
LibreOffice možete preuzeti OVDJE.
Intel je izgradio najveći svjetski neuromorfni sustav kodnog naziva Hala Point. Ovaj veliki neuromorfni sustav, prvobitno postavljen u Sandia National Laboratories, koristi Intelov procesor Loihi 2, ima za cilj podržati istraživanja za buduću umjetnu inteligenciju inspiriranu mozgom
Kolokacija servera poznata je praksa smještanja servera u vanjski data centar, umjesto u vlastiti prostor. Nudi niz prednosti za tvrtke svih veličina jer znatno smanjuje složenost i trošak povezan s održavanjem servera
Bank of Nova Scotia odabrala je Google Cloud za podršku svojim rastućim digitalnim operacijama, utirući put upotrebi generativne umjetne inteligencije i drugih novih tehnologija.
