Brexit je utjecao na blagi pad poslovnog raspoloženja u EU

U srpnju je, nakon tromjesečnog trenda laganog rasta indeksa poslovnog raspoloženja, došlo do njegovog manjeg pada. Taj je pad bio očekivan s obzirom  na  objave rezultata referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu o istupanju iz EU, i posljedice toga.

Pad ipak nije bio pretjerano izražen tako da ni sama vrijednost indeksa nije bila najniža u ovoj godini, točnije u ožujku je poslovno raspoloženje bilo na neznatno nižoj razini. Očekivane posljedice Brexita negativno su utjecale na očekivanja svih sektora osim građevinarstva pri čemu je najviše smanjen optimizam u financijskim uslugama. S druge strane, u građevinarstvu je i nadalje prevladavalo pesimistično raspoloženje, ali je to bio jedini sektor u kojem je raspoloženje u odnosu na prethodni mjesec blago poboljšano.

Promatrano po članicama EU, u većini nije zabilježena znatnija promjena poslovnog raspoloženja, ali je kod deset članica ipak došlo do njegovog pada. Pritom je najveći pad zabilježen u Luxemburgu, te Ujedinjenom Kraljevstvu.

U Hrvatskoj, sudeći prema rezultatima istraživanja za lipanj, referendum u Ujedinjenom Kraljevstvu nije imao većeg odjeka na ukupno poslovno raspoloženje, koje je blago poboljšano u odnosu na prethodni mjesec.

Poboljšanje je zabilježeno u uslužnom sektoru, vjerojatno pod znatnim utjecajem dobre turističke sezone, te u građevinarstvu, dok je poslovno raspoloženje u industriji, kod potrošača i trgovine na malo, donekle pogoršano.

Zanimljiva je ipak činjenica da politička situacija, odnosno izglasavanje nepovjerenja premijeru i Vladi sredinom lipnja te raspuštanje Hrvatskog Sabora nekoliko dana kasnije, nisu imali većeg utjecaja na ukupno poslovno raspoloženje svih sektora, što implicira slabu korelaciju između ekonomske politike i ukupnog poslovnog raspoloženja.