Umjetna inteligencija je među nama

Umjetna inteligencija je među nama

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Sve je veći broj informacija, tekstova i radova koji se bave umjetnom inteligencijom. Zadnjih nekoliko godina umjetna inteligencija izašla je iz domene znanstvene fantastike (u kojoj se uobičajeno bojimo iste) i ušla u svakodnevnu uporabu - bilo kroz mobilne uređaje, servise na Internetu ili specifične oblike primjene u raznim industrijama.

Iako ljudi pod pojmom umjetne inteligencine uglavnom očekuju opću umjentnu inteligenciju, gdje imamo inteligenciju s kojom možemo razgovarati o svemu i svačemu, daleko smo od njene pune primjene. Očit je napredak konverzacijskih servisa kao Siri ili Cortana ili Alexa, ali bez obzira što mislili o mogućnostima istih, njihova primjena i inteligencija je vrlo ograničena. Nešto bolje stojimo na primjerima praktične, usmjerene inteligencije gdje servisi pokrivaju jedno određeno, ograničeno područje, ali gdje je i znanje i primjena umjetne inteligencije daleko jača.

Nije to pitanje samo kako razviti umjetnu inteligenciju. Pojavljuju se i druga pitanja: trebamo li ju uopće razvijati? Gdje su granice razvoja umjetne inteligencije? Trebamo li ju kontrolirati i ograničiti njene mogućnosti? Što je s etikom, moralom, odgovornošću i ostalim područjima razumijevanja koje inače očekujemo od ljudi. Na kraju krajeva, kako ju primjeniti?

Na gore navedena pitanja svoje odgovore ponudit će neki od vodećih ljudi iz industrije i akademske zajednice iz svijeta, ali i mnogi koji se bave ovim područjem u Hrvatskoj. Iz Italije nam dolazi Bernardo Magnini, autor 170 znanstvenih članaka iz lingvistike koji će nam predstaviti najnoviji napredak u razvoju chat botovaManos Tsagkias iz 904Labsa upotrebljava AI tehnologiju u pretraživanju, a pričat će o procesu od prikupljanja do pripreme podataka, ali i o konkretnim tehnikama kao što su reinforcement učenje. Mark Torr iz Microsofta govorit će nam o budućnosti masovne upotrebe AI tehnogija u svim sferama poslovanja. Thorsten Gressling dolazi iz Njemačke i dat će nam širi pogled na AI tehnologiju kroz prizmu politike i društva.

Jedna od glavnih ideja ove konferencije je na jednom mjestu okupiti sve koji se bave AI tehnologijama. Tu će biti predstavnici znanstveno-istraživačkih grupa: Jan ŠnajderIvana Podnar Žarko s FER-a, Bojan Jerbić s FSB-a, Markus Schatten, Igor Tomičić, Bogdan Okreša Đurić s FOI-a i Marko Horvat s TZV-a. Što se praktično radi u Hrvatskoj industriji predstavit će nam stručnjaci iz Microsofta, DRAP.ai, Microblinka, Spana, CROZ-a, VIPNeta, Styrije i vHearta. Jurica Cerovec ispričat će što Microblink Research radi na području strojnog i dubokog učenja. Davor Runje će demonstrirati kako se duboko učenje koristi u dijagnostici na primjeru EKG-a u domaćem startupu vHeart. Izazove primjene dubokog učenja unutar Styrije predstavit će nam Marko VelićSandro Skansi iz VIPNeta govorit će o primjeni dubokog učenja u procesuiranju tekstualnih podataka, a Darko Jovišić iz Spana pričat će o automatizaciji radnih mjesta.

Tema umjetne inteligencije ne bi bila zaokružena da se ne pozabavimo i pravnim aspektima, a za to će se pobrinuti istaknuti pravni stručnjak Mladen Vukmir. O poslovno-pravnim izazovima rada na siguronosno osjetljivim podacima predstavit će Hajdi Ćenan iz DRAP-a. Ivan Maglić iz Gartnera vodit će panel o primjeni AI tehnologija u Hrvatskoj, na kojem će pokušati dati pitanje kako trenutno stojimo u odnosu na svijet i koje su mogućnosti rasta u ovom području. Microsoft korporacija veliki je sponzor konferencije, a konferencija se organizira u suradnji tvrtki DRAP.AI te EVENTA01, uz podršku akademskog sektora - FER, FOI, TVZ I FSB su akademski partneri konferencije.

Na sva ova otvorena pitanja ovi vrhunski eksperti pokušati će dati svoje viđenje i podijeliti znanje već ovaj tjedan u Zagrebu na prvoj Artificial Intelligence 2 Future konferenciji koja se održava u Zagrebu, u prostorijama Kraš Auditorijuma, 5. i 6.10. 2017 - sve informacije na web adresi www.ai2future.com.

Još iz kategorije

IP adresa (ni)je osobni podatak!

IP adresa (ni)je osobni podatak!

19.10.2017. komentiraj

Osobnim podacima se smatraju setovi podataka koji se odnose na točno određenu osobu čiji identitet je utvrđen ili se može utvrditi izravnim ili neizravnim putem. Kada je voditelj obrade uz razumni napor legalnim putem može nedvojbeno povezati sa konkretnom osobom, IP adresu bi trebalo smatrati osobnim podatkom. U suprotnom, IP adresa nije osobni podatak. O tome svjedoči i odluka Europskog suda pravde od 19.10.2016.

KOMENTAR: Odlični rezultati Tele2 u Hrvatskoj

KOMENTAR: Odlični rezultati Tele2 u Hrvatskoj

19.10.2017. komentiraj

Velika konkurencija na domaćem mobilnom telekom tržištu prije gotovo dvije godine natjerala je trećeg po veličini domaćeg telekom operatera Tele2 da krene s ulaganjima. Iako su jako dugo tvrdili kako neće tako skoro ulaziti u 4G odnosno neće dizati najnoviju generaciju mobilnih mreža koje donose velike brzine prijenosa podataka ipak su to učinili i početkom prošle godine pustili u pogon svoju 4G mrežu.

Može li umjetna inteligencija uzdrmati fotografski svijet?

Može li umjetna inteligencija uzdrmati fotografski svijet?

18.10.2017. komentiraj

Umjetna inteligencija (AI) bi oko 2045. godine trebala biti sposobna pisati bestelere, što znači da će se razviti do te mjere da oponaša najkrerativnije umove u ljudskoj povijesti. Naravno, sve to još uvijek je teorija, ali ako AI uistinu može biti toliko kreativna, znači li to da će moći fotografirati kao profesionalci?