Najjači domaći telekom operater Hrvatski telekom proveo je u prvih pola godine vrlo veliku transformaciju poslovanja i ona je dostupnim informacijama u ovome trenutku završena. Osim preslagivanja i promjena u menadžerskom kadru, prelaska 640 radnika u novu tvrtku Ericsson Nikole Tesle koja će se baviti održavanjem mreža, još 160 radnika odlazi iz kompanije.
Iz HT-a taj cijeli selekcijski postupak objašnjavaju teškom gospodarskom situaciju, te tvrde kako je tijekom 2014. godine poduzeto niz aktivnosti u cilju povećanja efikasnosti poslovanja, a između ostalog, u svrhu brže i učinkovitije organizacije pojednostavljena je organizacijska struktura te je za 31 posto smanjen broj menadžerskih pozicija. Pritom treba naglasiti kako je potpisan i novi kolektivni ugovor koji mnogi drugi radnici mogu samo sanjati. Naravno govorimo o privatnom, a ne javnom sektoru kako ne bi bilo zabune.
I dok bi neki možda mogli reći da su te promjene u HT-u posljednjih mjeseci, od dolaska novog predsjednika Uprave HT-a Davora Tomaškovića zapravo brutalne, kako mi je to nedavno opisao jedan dobar poznavatelj telekom tržišta, one su u više nego očekivane.
Krenimo redom, prije svega odlazak 640 radnika u novu tvrtku Ericsson Nikola Tesla Servisi, koji će imati priliku raditi i za telekome u Hrvatskoj, ali i regiji i svijetu gdje je Ericsson Nikola Tesla, ali i globalni Ericsson jedan od vodećih u segmentu izgradnje telekom mreža zapravo je prilika. Petogodišnji ugovor s HT-m osigurava posao, o malo je vjerojatno da će HT ugovor raskinuti jer bez mreže telekom ne funkcionira.
I upravo tu dolazimo do ključnog pitanja - zašto onda mrežu davati na upravljanje i održavanje te sve što ide uz to nekome drugome. Zato što se telekomi moraju okrenuti uslugama. Mnogi su već ovakvu transformaciju proveli, pa čak i na mnogo jačim tržištima koje kriza nije tako snažno poljuljala kao što je to napravila s hrvatskim tržištem.
Dakle to smo riješili, znanje i iskustvo Ericsson Nikole Tesle i Ericssona tim ljudima, naravno uz vlastiti trud i zalaganje može omogućiti nastavak rada, dok bi u HT-u taj broj kao i ovih posljednjih 160 radnika jednostavno u nekom trenutku postao viškom. I predstoji im borba za novim tržištima, a onda uspjeh jednostavno neće izostati.
I sad druga, ova posljednja transformacija. U HT-u je tako utvrđen višak radnika te kompanija namjerava otkazati ugovore o radu iz poslovno uvjetovanih razloga za oko 160 radnika, stoji u njihovom obraćanju, te se ističe da će se radnicima koji su utvrđeni kao višak biti ponuđena i mogućnost sudjelovanja u selekcijskom postupku za radna mjesta na kojima postoji potreba za radnicima, a to se prije svega odnosi na Kontaktni centar. Kako nema strukture radnika koji su višak teško je reći da li je to prelazak koji bi za njih bio dobar, na osobnoj razini kako u poslovnom pogledu tako i kada je riječ o plaći.
Međutim, jasno je da je do ovakvih promjenama moralo doći. Kada je u Hrvatskoj krenula kriza HT je kao velika korporacija, te dio Deutsche Telekoma bio jedan od rijetkih koji je sa svojim sindikatima potpisao svojevrstan sporazum o nenapadanju još tamo 2009. godine. I takav ugovor o nenapadanju bio je dobar.
Kroz ove godine recesije, iako se po broju prodanih pametnih telefona i rastu broja korisnika ne bi reklo da je baš tolika kriza, jednostavno je došlo vrijeme za preslagivanje koje je nakon odlaska jednog od najdugovječnijih menadžera Ivice Mudrinića bilo i za očekivati. Svoj dolazak, ali i misiju transformacije HT-a novi predsjednik Uprave i CEO Davor Tomašković prihvatio je u kombinaciji danom kada se dogovorio da dođe iz TDR-a. Prema dosad viđenom u tome je i uspio, transformirao je i prodrmao tako snažno HT da su neki komentirali da prelazak iz Hoto tornja u Sky office je zapravo posljedica tog snažnog tektonskog potresanja kompanije.
A koji će mu rezultati biti ostaje tek da se vidi, jer država je uvela novi namet na mobilnu telefoniju kroz povećanje koncesijskih naknada za uporabi radiofrekvencijskog spektra. Kako to gordo i komplicirano to zvuči, ali odnosi milijune telekomima koji su to prebacili na svoje korisnike pa je vladala masovna histerija besplatnog prebacivanja s telekom operatera na nekog drugog. Iako su svi povećali, no tada su se svi igrali tarifama. I u svjetlu toga, te telekomske histerije, u raspravama o potrošnji građana, ovršnim zakonima, osobnom stečaju neki su iz Vlade i ministarstava govorili kako je mobitel luksuz i da ga se građani moraju odreći. No, Europska komisija kaže u jednom od svojih izvješća da Internet pristup, pa i onaj putem mobitela podiže razinu BDP-a. I dok neki tvrde da se bez mobitela može, siguran sam da bi jako vrištali da im država ne kupi nove mobitele ili kaže „ionako sjedite u uredu“ pa vam mobitel ne treba „kupite si sami“! Ali i oni će doći na red, samo polako.
I ako ste misli kako je to sve. Nije, jer u transformaciji HT-a treba gledati i završetak i okončanje predstečajne nagodbe Optima Telekoma kojim sad HT upravlja i gdje su također velike promjene. Između HT-a i Optime Telekoma postoji kineski zid, odlučio AZTN (Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kako bi se osiguralo tržišno natjecanje, jer HT sada drži ponovno daleko najveći dio fiksnog telekom tržišta (telefonija, Internet, IPTV). I Optima je na kraju krajeva od strane telekom regulatora HAKOM-a proglašena operaterom s pretežitom tržišnom snagom. A HT će njima upravljati najviše 4 godine, a nakon toga ih mora prodati. Što će se dogoditi vidjet ćemo.
Kad se sve to uzme u obzir HT-ova transformacija je tektonska ali očekivanja, a što će se još događati vidjet ćemo. Zanimljivih najava i informacija s telekom tržišta za jesen, nakon ljetnog odmora (kako za koga), svakako ne nedostaje.
