Inovacijski konzultant treba pokrivati cijelo područje inovacije: kulturu, organizaciju, procese, alate. Tvrtke rijetko vole takav opći pristup. Umjesto toga, gotovo je anegdotalno pitanje koje često čujemo:
„Vi se bavite inovacijom, što ste do sada patentirali u našoj branši? Imate li za nas neki izum na kojem bismo mogli dobro zaraditi? Ako ne, postoji li barem neki alat kojim možemo od naših zaposlenika prikupiti korisne ideje?“
Takav stav zahtijeva strpljivo pojašnjenje da inovacijski konzultant nije osoba koja smišlja inovacije. Također je potrebno otkloniti ideju da dolazimo podučavati tvrtke u njihovom poslu („core businessu“). Teško je uvjeriti vodstvo tvrtke da treba prihvatiti pozitivnu inovacijsku kulturu koja jednostavno glasi: „ideator“ je „good guy“, a inovacijski proces zahtjeva sustavnu organizaciju i vodstvo od početka (ideja) preko dizajna i proizvodnje do uspješnog plasmana na „tržište“. (ovo je pod navodnicima zato jer je to eksterno tržište ako se radi o proizvodu za prodaju ili interno „tržište“ ako se radi o unapređenju radnog procesa).
Najmanji je problem kada tvrtka traži pogodan alat za upravljanje inovacijom. To vrijedi kako u slučaju da tvrtka želi kupiti neko rješenje koje postoji na tržištu, ali i ako se radi razvoj po narudžbi (interni ili eksterni).
Zato savjet za nabavu alata uistinu nije jednostavno izvediv i uvijek uspješan: inovacijski alat u okolini koja nije „inovacijski zrela“ neće pomoći poboljšanju „kvocijenta inovacije“ u organizaciji u koju se alat uvodi! Dakle, bitno je razviti povoljnu inovacijsku kulturu, uspostaviti organizaciju koja može upravljati inovacijskim procesom, pa tek onda implementirati neki od alata. Štoviše, izvanredno sofisticirani alat će u inovacijski nezreloj okolini, dati manji efekt od običnog poštanskog sandučića u organizaciji koja ideje prima objeručke, sustavno ih razrađuje, nagrađuje ideatore i razvija proizvode i procese na osnovi prikupljenih ideja.. Naravno, realizaciju treba i „prodati“, što je ujedno završna faza procesa inovacije („deployment“ ili „distribution“). I ovdje je „prodati“ pod navodnicima: eksterno se prodaje inovativna roba ili usluga, na internom „tržištu“ se „prodaje“ unapređenje poslovnog ili proizvodnog procesa.
JESTE LI ZNALI?
... da postoji informatičko rješenje za potporu ideaciji domaćeg proizvođača, tvrtke CROZ d.o.o? To rješenje se naziva LIKE MY IDEA i podupire prikupljanje, raspravu, evaluaciju, nagrađivanje i pohranu u „rezervoar ideja“ za projekte razvoja novog proizvoda ili poboljšanje radnog procesa.
To smo rješenje već spomenuli u ovoj kolumni zbog njegove funkcionalnosti „gamifikacije“: sudionici u procesu ideacije dobivaju bodove za svaku od svojih aktivnosti ( ideje, komentari s prijedlozima poboljšanja ideje, ocjenu ideje kroz lajkanje).
Više o LIKE MY IDEA možete vidjeti ovdje: http://croz.net/proizvodi/like-my-idea/ .
Željeli bismo da ovo hrvatsko rješenje uđe u vrednovanje sustava za potporu inovaciji, kao što je dolje opisana analiza Forrester-a.
Inovacijskih alata - (= informatičkih rješenja koja podržavaju upravljanje inovacijom) ima na stotine. Oni su u rasponu od jednostavnih (i u pravilu „besplatnih“) uredskih i kolaboracijskih alata do „enterprise“ rješenja, opet u pravilu licenciranih, bez obzira nabavlja li se klijentsko ili „cloud“ rješenje. Ovdje se oslanjamo na popis koji u svojoj analizi daje Forrester (2016Q2), prikazano u dvije dimenzije (dvije skupine kriterija, svaka s ponderom od po 50%):
- Trenutna ponuda funkcionalnosti
- Strategija
Treća skupina kriterija je pripadno tržišno prisustvo, označeno veličinom kružića za svako od rješenja. U sve tri skupine je ukupno korišteno 26 evaluacijskih kriterija.
Važna poruka ove studije je također: „Inovacijski alati sami po sebi ne mijenjaju Vašu inovacijsku kulturu!“
Kada u sažetku ove studije pogledamo profile pojedinih rješenja, vidimo da je to je pretežno funkcionalnost koja upravlja ideacijom, a ne cijelim inovacijskim procesom. Razlozi tome su dvojaki:
- Proizvodnja već ima uhodane upravljačke alate, pa je za razumjeti proizvođače inovacijskog SW da se u taj dio ne miješaju, ali i
- „akademski“ pristup koji nerijetko proizvodnju ne smatra dijelom inovacijskog procesa. O tome govori i dosta raširena procesna shema koja se označava kraticom DDD: „Discovery - Development - Deployment“.
Dakle, proizvodnju neki ne smatraju dijelom inovacijskog procesa. Dobro je vidjeti argumente za i protiv ovakvoga pristupa, o čemu više pročitajte u ovoj kolumni sljedeći ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
