Internet stvari laka je meta za hakiranje, a rizici su sve veći iz dana u dan

Iznimno brzo se krećemo prema novoj tehnološkoj evoluciji, a ona se krije pod nazivom Internet stvari (IoT - Internet of Things). Već neko vrijeme priča se o tome i svima koji su imalo upućeni podosta je jasno o čemu se zapravo radi. Nekoliko milijardi uređaja spojenih na mrežu, pametne kuće, pametni automobili i svi spojeni na pametne telefone, pametne satove, računala, tablete ili laptope...

Zvuči sjajno, ali zvuči i kao idealna meta za sve hakere jer dovoljno je "srušiti" samo jednu pametnu svjetiljku da bi se poput domina urušio kompletan sustav. Barem je u teoriji to tako, a tvrde stručnjaci i u praksi. Zasad. Nadajmo se da će s vremenom situacija biti bitno bolja.

Do 2020. godine će na mreži biti oko 20 milijardi "pametnih" uređaja i netko to sve treba kontrolirati tako da djeluju baš kako treba, da budu korisni, da ljudi kojima služe ne budu u nikakvoj opasnosti od raznih cyber napada, ali i da se mreža ne ruši svako malo jer standardi ne postoje i uređaji različitih proizvođača nisu međusobno kompatibilni.

Dok se to ne dogodi postavljat će se brojna pitanja, ali itekako utemeljena jer ako imamo spojene sve kućanske aparate i automobil na jednom mjestu, tad je dovoljno jedno "probijanje" da bi netko imao kontrolu na našom svakodnevicom.

Ne treba posebno naglašavati koliki bi to bio problem jer već sad naši pametni telefonui otkrivaju toliko toga o nama, a zamislite samo što otkrivaju automobili, kućanski aparti, bijela tehnika... Svaki segment naših života nekome na pladnju. Nimalo primamljivo, složit će se apsolutno svi, pa i najveći fanovi tehnoloških dostignuća, oni koji žele uvijek biti prvi kad nešto novo stigne na tržište.

Stvarno su sve prijetnje o kojima se priča dovoljne da još uvijek ova tehnologija ne zaživi u punom smislu, što je i za očekivati s obzirom na nesigurnost koja se krije iza cijele ove priče o novoj tehnološkoj evoluciji...