ICT industrija napokon postaje važna za Hrvatsku

Nova industrijska strategija Ministarstva gospodarstva koja se nalazi na javnoj raspravi po prvi put među ključne industrijske grane, a kako stoji u strategiji obilježja ICT industrije su visoka inovativnost i ovisnost o stalnom tehnološkom napretku. Iako je strategija zapravo više analiza ključnih sektora donosimo neke od najvažnijih izvadaka koji karekteriziraju ICT sektor u Hrvatskoj.

Za razvoj ICT infrastrukture, proizvoda i usluga (npr. e-trgovina), jačanje ICT aplikacija za e-državu, e-učenje, e-uključivost, e-kulturu i e-zdravlje, te razvoj širokopojasnog Interneta postoje fondovi EU i tu se posebno ističu ERDF, EAFRD.

IT industrija bila je i izvor velikih povećanja produktivnosti u posljednjim desetljećima. Proces konvergencije između IT i telefonije odvija se već neko vrijeme, vođen pretvorbom prijenosa glasa s analognog signala na digitalni paket, ne razlikujući ga od ostalih paketa podataka koji putuju računalnom mrežom.

Uz to, kao podaci koliko je to važna industrija navodi se da je u 2013. 41 posto svjetskog stanovništva bilo je priključeno na Internet. Polovica od njih bila je u zemljama u razvoju gdje je stopa ulaza Interneta u kućanstvu dosegla 28 posto. U razvijenom svijetu, 78 posto kućanstava spojeno je na Internet. Od 1,1 milijarde stanovnika koji nisu priključeni na Internet, 90 posto njih nalazi se u zemljama u razvoju. Europa i Afrika su regije s najvišom i najnižom razinom prodora Interneta u kućanstvima: 77 posto  Europa i 7 posto Afrika.

Unutar promatrane industrije u EU27 u 2010. poslovale su 873.000 tvrtki, industrija je zapošljavala 5,8 milijuna zaposlenika te je generirala 487,9 milijardi dodane vrijednosti.

Dvije od šest djelatnosti prevladavale su ICT industrijom unutar EU27: računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (J 62) i telekomunikacije (J 61). Ove dvije djelatnosti generirale su blizu tri četvrtine dodane vrijednosti industrije te su zapošljavale skoro dvije trećine ukupnog broja zaposlenih u industriji. Treća najveća djelatnost bile su izdavačke djelatnosti.

Među članicama EU-a, najveći doprinos dodanoj vrijednosti i zapošljavanju unutar ICT industrije 2010. dalo je Ujedinjeno Kraljevstvo (UK).

Velika zaposlenost

Industrija Informacije i komunikacije u Hrvatskoj broji 4.215 poduzeća. Broj zaposlenih u razdoblju 2010. – 2012. po godinama kretao se redom 31.843, 31.081 i 31.388 djelatnika. Ukupna dodana vrijednost industrije u 2012. bila je 11,22 milijarde kuna.

Od ukupnog broja poduzeća, 98,79 posto čine mala poduzeća. S druge strane, iako je velikih poduzeća brojčano neusporedivo manje, ona zapošljavaju samo 6,78 posto manje osoba od malih poduzeća.

Stoga je značaj velikih poduzeća za industriju informacija i komunikacija izniman – 16 velikih poduzeća (0,38 posto ukupnog broja poduzeća) zapošljava 12.673 osobe odnosno 40,38 posto svih zaposlenih u industriji informacija i komunikacija. Isto tako, aktiva velikih poduzeća je 3,32 puta veća od aktive malih poduzeća, ukupni prihodi su 2,49 puta veći u velikih u odnosu na mala poduzeća, ukupna dobit nakon poreza je 3,56 puta veća, ali i ukupni gubitak nakon poreza je 1,38 puta veći.

Udio malih poduzeća je u odnosu na udio velikih poduzeća veći jedino u slučaju broja zaposlenih i izvoza. Prema udjelu u broju poduzeća izdvajaju se djelatnosti J59 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa i J63 Informacijske uslužne djelatnosti koje uopće nemaju velikih poduzeća, te djelatnosti J58 Izdavačke djelatnosti i J61 Telekomunikacije koje imaju nadprosječno velik broj srednjih poduzeća u odnosu na prosjek industrije.

Promatrana industrija u razdoblju 2010. – 2012. ostvaruje ukupne prihode veće od ukupnih rashoda, s time da je navedeni odnos po godinama jednak u 2012. i 2010. (na razini 1,12), dok je u 2011. bio na nešto višoj razini (na razini 1,13).

Operativna marža profita industrije informacija i komunikacija je u cijelom promatranom vremenskom razdoblju 2010. – 2012. pozitivna, no kroz godine varira. U 2011. je bila najviša, i iznosila je 8,36 posto, što predstavlja udvostručenje u odnosu na 2010. Međutim, u 2012. blago opada (za manje od 0,5 postotnih poena) u odnosu na 2011.

U razdoblju 2010. – 2012. proizvodnost rada pala je za 1,79 posto, a proizvodnost kapitala kontinuirano raste te je u analiziranom razdoblju porasla s 0,89 na 0,92 što predstavlja povećanje od 4,17 posto.

U svim godinama u razdoblju 2010. – 2012., sve djelatnosti pokazuju pad koeficijenta tekuće likvidnosti. Najveći pad ostvaren je u djelatnosti J60 Emitiranje programa (21,36 posto), a slijedi je djelatnost J58 Izdavačke djelatnosti s padom od 18,75 posto. Najmanji pad koeficijenta tekuće likvidnosti primjetan je kod djelatnosti J62, koji je iznosio 4,32 posto.

Koeficijent zaduženosti industrije informacija i komunikacija u razdoblju 2010. – 2012.  varira, no sveukupno se u 2012. smanjio u odnosu na prvu promatranu 2010. godinu. To ukazuje na porast stabilnosti i sigurnosti financiranja poslovanja poduzeća industrije.

Iako je industrija informacija i komunikacija u svim promatranim godinama (2010. – 2012.) imala vrijednost izvoza manju od vrijednosti uvoza, njihova se razlika kontinuirano smanjuje. U 2012. su sve djelatnosti, uz iznimku djelatnosti J60 Emitiranje programa, imale odnos izvoza i uvoza veći od 1.

GL indeks industrije informacija i komunikacija bilježi povećanje vrijednosti s 0,873 u 2010. na 0,904 u 2012. Međutim, u svim godinama on je bliži gornjoj graničnoj vrijednosti (1) što upućuje da se u prosjeku većina međunarodne razmjene ove industrije odvija s povezanim djelatnostima. Najveću intraindustrijsku međunarodnu razmjenu ima djelatnost J59 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa s GL indeksom od 0,874, a najmanju J60 Emitiranje programa s GL indeksom od 0,198.

Daleko najveći udio bruto dodane vrijednosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti industrije informacija i komunikacija u 2012. ostvaruje djelatnost J61 Telekomunikacije (udio od 60,02 posto), a značajno zaostaje sljedeća djelatnost J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima s udjelom od 18,82 posto. S druge strane, s najmanjim udjelom bruto dodane vrijednosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti industrije informacija i komunikacija izdvaja se djelatnost J59 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa (udio od 2,38 posto).

Među analiziranim djelatnostima najznačajniji pad udjela bruto dodane vrijednosti u bruto dodanoj vrijednosti industrije informacija i komunikacija imala je djelatnost J58 Izdavačke djelatnosti (pad od 11,35 posto), a najveći rast djelatnost J63 Informacijske uslužne djelatnosti (rast od 36,55 posto). Gledano pak u postotnim poenima, najveći je pad udjela imala djelatnost J61 Telekomunikacije (pad od 1,55 postotnih poena), a najveći rast udjela J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (rast od 2,39 postotna poena).

Analizom pojedinih skupina kvantitativnih pokazatelja industrije informacija i komunikacija i pripadajućih djelatnosti, a na temelju kriterija strateške važnosti pojedinih djelatnosti za rast i razvoj kako promatrane industrije tako i ukupnog gospodarstva, izdvajaju se djelatnosti J61 i J62 sa sljedećim obilježjinma:

  • Odnos ukupnih prihoda i rashoda među djelatnostima je najveći u djelatnosti J61 Telekomunikacije (1,20).
  • Apsolutno gledano daleko najveću razliku dobiti i gubitka u 2012. ima djelatnost J61 Telekomunikacije, a slijedi je djelatnost J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima.
  • Promatrano po djelatnostima, J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima ima najveću ROA (9,50 posto), a slijedi J61 Telekomunikacije (9,03 posto). Te dvije djelatnosti jedine imaju ROA veću od prosjeka industrije (6,83 posto).
  • U djelatnosti J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima i J63 Informacijske uslužne djelatnosti ROA je u 2012. na višoj razini nego u 2010.
  • Promatrano po djelatnostima, najveću ROE ima J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (26,50 posto) iza koje slijedi J59 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa (19,29 posto). Pored dviju djelatnosti, još i djelatnost J61 Telekomunikacije (15,76 posto) ima ROE veću od prosjeka industrije (13,54 posto).
  • Visina proizvodnosti rada industrije prije svega je rezultat visoke proizvodnosti J61 (djelatnost telekomunikacija) koja je dvostruko veća od prosjeka cjelokupne industrije.
  • Proizvodnost kapitala industrije određena je prije svega proizvodnošću kapitala industrije djelatnosti J62 (djelatnost računalnog programiranja, savjetovanja i djelatnosti povezane s njima) koja iznosi 3,01 u 2012. godini, čime je dvostruko veća od proizvodnosti rada druge po redu djelatnosti J60 Emitiranje programa.
  • Djelatnost J61 Telekomunikacije ima najveću, a J59 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa nadprosječnu razliku ukupnog prihoda po zaposlenome i opremljenosti rada kapitalima.
  • U 2012., najveći koeficijent tekuće likvidnosti ostvaruje djelatnost J61 Telekomunikacije te on iznosi 1,64, što je 17,99 posto više od prosjeka industrije. Slijedi je djelatnost J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima s koeficijentom tekuće likvidnosti 1,55.
  • U 2012. najveći koeficijent ubrzane likvidnosti ostvaruje djelatnost J61 Telekomunikacije te on iznosi 1,573 što je 27,68 posto više od prosjeka industrije. Slijedi je djelatnost J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima s koeficijentom ubrzane likvidnosti 1,329.
  • Koeficijent trenutne likvidnosti djelatnosti J61 Telekomunikacije je 0,78 što je 81,40 posto više od prosjeka industrije. Sve ostale djelatnosti imaju koeficijent trenutne likvidnosti značajno niži od prosjeka industrije.
  • Djelatnost J61 Telekomunikacije u financiranju svojih aktivnosti najviše koristi vlastita sredstva s udjelom od 63 posto. Ona je ujedno i djelatnost kojoj je jedinoj u analiziranom razdoblju pala zaduženost i to s 0,43 na 0,37, što je pad od 13,95 posto.
  • Odnos izvoza i uvoza: Djelatnosti s najvećim omjerom su J61 Telekomunikacije (1,197) i J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (1,109).
  • Djelatnost J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (632.063.347 HRK) je najveća neto izvodnica od analiziranih djelatnosti.
  • U ukupnom izvozu industrije informacija i komunikacija u 2012. najveći udio imaju djelatnost J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima s visokih 40,82 posto i J61 Telekomunikacije s visokih 39,34 posto.
  • Od pripadajućih djelatnosti industrije informacija i komunikacija daleko najveći udio BDV-a u ukupnom BDV-u gospodarstva u 2012. ima djelatnost J61 Telekomunikacije (udio od 2,48 posto).
  • Samo djelatnost J61 Telekomunikacije ostvaruje veći udio u stvaranju bruto dodane vrijednosti od svog udjela u broju zaposlenih u hrvatskoj industriji informacija i komunikacija (udio u bruto dodanoj vrijednosti 60,02 posto, a u broju zaposlenih 28,21 posto) te pokazuje najveću proizvodnost. Uzimajući u obzir činjenicu da su plaće i naknade zaposlenima glavna sastavnica bruto dodane vrijednosti, spomenuta djelatnost može se smatrati znatno uspješnijom od ostatka industrije.

Industriju informacija i komunikacija u Hrvatskoj čine većinom telekom operateri, a glavnina proizvodnje i prodaje IT usluga koncentrirana je u velikim tvrtkama i sustavnim integratorima kao što su Ericsson, MSAN-KING, HT-Combis i drugi.

Kao glavni problemi industrije ističu se: brze promjene, a time i potreba za kontinuiranim ulaganjem koje nije moguće zbog nedostatka kapitala, na razini države sporo prihvaćanje novih tehnologija i spora informatizacija poslovnih procesa, slaba infrastruktura i smanjenje investicija na razini države, nizak udio širokopojasnog Interneta (krajem 2012. oko 30 posto u fiksnoj mreži, ali pritom manji udio pristupa sa stalnom stopom naknade).

U mobilnoj mreži postotak je oko 20 posto, prosječna brzina spajanja na Internet je još uvijek skoro na samom europskom dnu, slabi poticaji za tvrtke koje imaju vlastiti razvoj, nizak stupanj potražnje za uslugama ove industrije kao posljedica slabe svijesti o prednostima korištenja ICT rješenja, malo domaće tržište i velika konkurencija te još uvijek niska razina ulaganja u javnom sektoru.

Kvantitativni pokazatelji (J)

 

2010.

2011.

2012.

Broj zaposlenih prema satima rada

31.843

31.081

31.388

Ukupni prihod (HRK)

27.946.113.136

27.177.031.032

26.718.127.447

EBITDA (HRK)

326.993.199.321

332.612.759.023

330.950.121.948

Operativna marža profita ( posto)

12,63

13,69

12,04

Ukupni prihod po zaposlenome (HRK)

877.622

874.394

851.221

Bruto dodana vrijednost (HRK)

11.590.779.979

12.111.560.193

11.220.989.131

Dobitak po zaposlenome (HRK)

103.406

103.594

95.515

Gubitak po zaposlenome (HRK)

33.187

27.623

27.594

Odnos izvoza i uvoza

0,774

0,816

0,824

Trgovinska bilanca (HRK)

-710.401.793

-595.206.427

-555.727.148

Udio izvoza u ukupnom prihodu ( posto)

8,72

9,74

9,77

RCA

-0,198

-0,166

-0,159

Udio BDV-a industrije u ukupnom BDV-u gospodarstva ( posto)

5,19

5,39

5,05

Grubell-Lloydov indeks

0,873

0,899

0,904

Proizvodnost rada (HRK)

363.998

389.677

357.493

Proizvodnost kapitala

0,89

0,96

0,92

Jedinični trošak rada (HRK)

0,39

0,38

0,4

Koeficijent zaduženosti

0,5

0,45

0,47

BDV djelatnosti je upisan prema izračunu iz dostupnih financijskih izvještaja. Razlikuje se za 10 - 15 posto od vrijednosti prema DZS-u. DZS bilježi sljedeće vrijednosti BDV-a za industriju informacija i komunikacija:13.302.000.000 HRK (2010.); 13.770.000.000 HRK (2011.); 14.240.000.000 HRK (2012.)

Kvalitativni pokazatelji (J)

Čimbenici razvoja

Analiza utjecaja

Dostupnost i kvaliteta proizvodnih čimbenika

Manjak obrazovane radne snage koja predstavlja najvažniji input ove industrije.

Obilježja potražnje

Usluge ove industrije namijenjene su finalnoj potrošnji. Država bi trebala igrati značajnu ulogu u stvaranju pretpostavki za prodaju usluga ove industrije (poboljšati infrastrukturnu opremljenost, informatizacija javnih poduzeća, uvođenje e-usluga u javna poduzeća i slično).

Tehnološka opremljenost

Dobra tehnološka opremljenost.

Izdaci za istraživanje i razvoj

Nije moguće donijeti jedinstven zaključak zbog razlika među djelatnostima.

Zakonodavno okruženje

Posebne zakonske odredbe za navedeno područje: Zakon o elektroničkim komunikacijama, Zakon o hrvatskoj radioteleviziji, Zakon o audiovizualnim djelatnostima, Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o elektroničkoj ispravi, Zakon o elektroničkoj trgovini, Zakon o informacijskoj sigurnosti, Zakon o medijima, Zakon o poštanskim uslugama i drugi.

Koncentracija u djelatnosti

Osobito izraženu koncentraciju pokazuju djelatnosti emitiranja programa i telekomunikacija u kojima 2 odnosno 3 poduzeća ostvaruju 72 posto, odnosno 79 posto, ukupnih prihoda djelatnosti. Najmanju koncentraciju ima djelatnost računalnog programiranja, savjetovanja i djelatnosti povezane s njima. Slično je stanje koncentracije i s obzirom na broj zaposlenih po djelatnostima.

Izvozni potencijal

Veliki izvozni potencijal. Domaće tržište je malo i izrazito konkurentno tako da su se poduzeća nužno morala usmjeriti prema izvozu.

Potencijal rasta i zapošljavanja

Potencijal rasta i zapošljavanja velik, ali zapošljavanje radne snage koja je na tržištu rada deficitarna (visokostručna radna snaga, inženjeri). Posebno se ističe potencijal rasta i zapošljavanja poddjelatnosti J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima.

Ovisnost o uvozu

Niska uvozna ovisnost.



URL članka ICT industrija napokon postaje važna za Hrvatsku