Analiza: Tvrtke traže nove informatičare

Analiza: Tvrtke traže nove informatičare

Foto: Fotolia

Visoko učilište Algebra i ove je godine provelo svoje redovito istraživanje o potrebama za zapošljavanjem informatičkih stručnjaka. Poziv za sudjelovanjem bio je upućen na 450 tvrtki koje zapošljavaju ponajviše IT stručnjaka, a potporu su pružile i profesionalne udruge HUP ICT, HGK IT i CISEx – hrvatski nezavisni izvoznici softvera.

Cilj istraživanja koje provodi Visoko učilište Algebra jest utvrditi kakve će u narednom periodu biti potrebe hrvatskih tvrtki za novim zaposlenicima te napraviti pregled potreba, kako u IT tvrtkama tako i u onima koje se ne bave direktno informatikom ali imaju vlastite IT odjele. Važno je naglasiti da su u istraživanju u tvrtkama sudjelovale osobe koje vode odjele informatike ili odjele ljudskih resursa te samim time imaju direktnog uvida u potrebe svojih tvrtki za informatičkim stručnjacima, ali i odlučuju o njihovom daljnjem zapošljavanju.

Na pitanje "Imate li potrebu zapošljavati nove IT kadrove u 2013. godini?" 63 posto tvrtki odgovorilo je pozitivno, dok ih 37 posto ne planira zapošljavati nove informatičke stručnjake. To je lagani porast u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a što se može smatrati pozitivnim, naročito nakon prethodnih nekoliko godina kada je ta brojka bila u postupnom padu. Ohrabrujuć je također i podatak koji proizlazi iz odgovora na pitanje "Planirate li smanjivati broj zaposlenih IT kadrova u ovoj godini?" a gdje 93 posto ispitanih voditelja informatičkih odjela ili voditelja ljudskih resursa kaže da kao i do sada, otpuštanja informatičara u ovoj godini neće biti jer samo 7 posto tvrtki planira smanjiti broj zaposlenih IT stručnjaka.

Većina tvrtki smatra da je hrvatskom gospodarstvu za daljnji razvoj potrebno još obrazovanog informatičkog kadra; na pitanje "Nedostaje li visokoobrazovanog kadra za daljnji razvoj i konkurentnost hrvatskog IT-a?" 76 posto ispitanih odgovorilo je pozitivno, dok njih 24 posto smatra da su potrebe tržišta rada, što se informatičkih stručnjaka tiče, trenutačno zadovoljene. Čak 85 posto tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju naglasilo je da u obzir za zapošljavanje dolaze i pripravnici, odnosno pojedinci bez ranijeg radnog iskustva.

Kada se promatraju struktura poslova unutar informatike i poslovi koji će biti najviše traženi u 2013. godini, najtraženiji informatički posao u Hrvatskoj i dalje je softverski inženjer, s ukupno 44 posto udjela među poslovima vezanim uz informatičku tehnologiju ili informatički menadžment. Na drugo mjesto je, s 13 posto udjela, iskočio posao poslovnog analitičara, dok su na trećem i četvrtom mjestu, s 9 odnosno 8 posto udjela, poslovi sistemskog inženjera te stručnjaka za razvoj weba i multimediju.

Tehnologije kojima sadašnji i budući IT zaposlenici moraju vladati za pojedine vrste poslova unutar informatike su Oracle, Java i Microsoft .NET u slučaju programera; Microsoftove serverske tehnologije, potom Linux, IBM i HP-UX kod sistemskih inženjera; dok je za web i multimedijske inženjere važno poznavati PHP i mySQL, potom HTML/CSS/JavaScript te Adobeove tehnologije. U slučaju zapošljavanja poslovnih analitičara, ispitani poslodavci nisu izražavali preferencije prema poznavanju pojedinih tehnologija iz čega se može zaključiti da je šire poznavanje informatičkih tehnologija i rješenja poželjno u ovom slučaju.

Poslodavci su sve spremniji na početnu poziciju informatičkog stručnjaka zaposliti pojedinca sa završenom razinom prvostupnika, odnosno trogodišnjim stručnim studijem. Na pitanje "Koja je poželjna najniža stručna sprema za predmetno radno mjesto?", 52 posto ispitanih osoba koje odlučuju o zapošljavanju informatičara u tvrtkama kaže da će tražiti 5-godišnji sudij (razina magistar, VSS) dok 41 posto tvrtki najnižom poželjnom razinom formalnog obrazovanja smatra onu prvostupnika nakon završenog 3-godišnjeg studija (VŠS). IT certifikati su i dalje iznimno bitni poslodavcima, a među najtraženije spadaju: Oracle Certified Professional, IBM, HP, Microsoft MCSA, MCITP i MCSD, Adobe, Red Hat Certified Systems Administrator, Java Certified Programmer, Projec Management Professional.

Kako bi se provjerilo koliko su hrvatske tvrtke uključene u programe primanja studenata na praksu tijekom studija te koliko surađuju s obrazovnim sustavom u izobrazbi informatičkog kadra, istraživanje je uključivalo i pitanje o tome primaju li tvrtke studente na stručnu praksu tijekom studija. Samo 15 posto tvrtki ima sustavno organiziranu praksu te primaju studente s fakulteta i visokih škola u sklopu redovnog programa prakse u svojem okruženju i uz tješnju suradnju s nekom od visokoobrazovnih institucija; 66 posto tvrtki kaže da će studenticu ili studenta primiti na praksu po potrebi ili zahtjevu. Čak je 20 posto tvrtki odgovorilo da ne primaju buduće informatičke stručnjake na praksu tijekom studija.

Istraživanje je također pokušalo utvrditi kako će se kretati potražnja za pojedinim kompetencijama u ICT-u u narednim godinama. Ispitanici su na skali od 1 (značajno će opadati potražnja), preko 5 (ostat će ista potreba kao i dosad), do 10 (značajno će rasti potražnja) morali ocijeniti koliko će pojedina znanja u sklopu ICT-a biti tražena u narednom periodu. Ispitane tvrtke tako predviđaju da će se najviše tražiti razvoj aplikacija za mobilne uređaje (8,30), skladištenje podataka i poslovna inteligencija (7,16), računalna sigurnost, forenzika i kriptografija (7,02), web dizajn i programiranje za internet (6,86), napredne tehnike programiranja (6,86) te mrežne tehnologije i infrastruktura (6,42). I sve ostale ICT kompetencije, poput razvoja i obrade 3D sadržaja, razvoja multimedije i računalnih igara, dobile su u istraživanju ocjenu višu od 5 na ovom pitanju, što znači da će potražnja za tim vještinama rasti, no u slučaju vještina s visokim ocjenama očekuje se značajan rast potreba za tim profilom IT stručnjaka.

Na istraživanje koje je provelo Visoko učilište Algebra tradicionalno se nadovezao i portal MojPosao s pregledom trenutačnog stanja na tržištu rada. "Ohrabruje rast broja oglasa za radna mjesta u IT-u kojeg portal MojPosao bilježi u prvom tromjesečju 2013. godine", naglasila je Martina Lovrić, "kao i da usporedba plaća hrvatskih informatičara s onima koje ostvaruju njihove kolege u regiji pokazuje da hrvatski IT stručnjaci, osobito oni sa srednjom stručnom spremom i magisterijem, imaju nešto bolje plaće od svojih kolega u drugim zemljama. Općenito, prosječna je plaća u kategoriji 'IT i telekomunikacije', prema istraživanju našeg servisa MojaPlaća.hr, 27 posto veća od prosječne neto plaće u Hrvatskoj, a IT zanimanje s najvećom plaćom – isključujući menadžerske pozicije – je ono projektanta-programera".

Predstavljanje rezultata ovog godišnjeg istraživanja održano je u sklopu Nacionalnog ICT tjedna. Detaljan raspored događanja u sklopu tjedna može se pronaći na službenim stranicama inicijative www.eSkills.hr, kojeg je portal ictbusiness.info medijski pokrovitelj i o kojem smo vas ranije izvještavali.

Još iz kategorije

Završena je deveta sezona A1 Adria League,  ali nema odmora za esportaše

Završena je deveta sezona A1 Adria League, ali nema odmora za esportaše

25.06.2022.

Na završnici devete sezone A1 Adria League, koja se održavala u sklopu Reboot Online Games Weeka od 15. do 19. lipnja u Osijeku, okrunili smo pobjednike u posljednje tri igre – CS:GO, Brawl Stars i FIFA22. Prvaci u igrama Clash Royale, PUBG: BATTLEGROUNDS, League of Legends i VALORANT poznati su bili tijekom proljetne sezone.

Drastičan pad interesa za kriptoaplikacijama u Europi

Drastičan pad interesa za kriptoaplikacijama u Europi

24.06.2022.

Tržište kriptovaluta na globalnoj je razini u određenom padu, što se odrazilo i na aplikacije koje se vežu uz njih. Bankless Times je to zorno prikazao kroz istraživanje i ukazao na podatak da je u Europi zabilježeno 19,9 milijuna prvih instalacija kriptoaplikacija kroz prva tri mjeseca ove godine.

Hrvatska je u plusu 56,88 milijardi kuna u odnosu na uplaćena sredstva u proračun Europske unije

Hrvatska je u plusu 56,88 milijardi kuna u odnosu na uplaćena sredstva u proračun Europske unije

24.06.2022.

Na 127. sjednici Vlade Republike Hrvatske ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak predstavila je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno.