SMS naš svagdanji

SMS koristimo svaki dan: za slanje i primanje poruka od članova obitelji, prijatelja, poznanika, za dobivanje informacija od operatora i trgovina u sklopu loyalty programa, plaćanje parkinga i karata za vožnju javnim prijevozom te brojne druge stvari – od razonode do poslovanja. Ime SMS dolazi od skraćenice za engleski termin Short Message Service (usluga za slanje kratkih poruka), a u biti riječ o jednostavnom elektroničkom protokolu koji omogućuje slanje i primanje poruka između mobilnih telefona, računala i ostalih digitalnih komunikacijskih uređaja.

SMS je nastao početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, a osmislio ga je finski inženjer Matti Makkonen. Ideja je nastala slučajno, tijekom razgovora u jednoj piceriji u Kopenhagenu 1984. godine. Makkonen je želio napraviti vrlo jednostavan sustav za razmjenu poruka koji bi funkcionirao i u trenucima kada je uređaj (mobilni telefon) ugašen, odnosno kada se nalazi izvan područja pokrivenosti mobilnom mrežom. S obzirom da u to vrijeme nitko nije niti pretpostavljao u što bi se SMS mogao razviti Makkonen nije sačuvao originalnu razvojnu dokumentaciju te se uopće nije potrudio patentirati svoj izum!

Prvu SMS poruku na svijetu je 1992. godine s osobnog računala poslao inženjer Neil Papworth iz tadašnje tvrtke Sema Group (sada Mavenir Systems) čestitajući Božić tehničkom direktoru Richardu Jarvisu iz Vodafonea, a koji se koristio Orbitel 901 mobitelom (koji je, budi rečeno, više ličio na telefonsku centralu).

Ostalo je – povijest. Korištenje SMS-a je u nadolazećim godinama eksponencijalno poraslo te se danas svake godine na svijetu pošalje na tisuće milijardi SMS poruka!

No, i dalje ostaje nekoliko pitanja – npr. zašto je veličina poruke ograničena na maksimalno 140 znakova. Razlog tomu je činjenica da je u vrijeme nastanka SMS servisa mobilna infrastruktura još uvijek bila nerazvijena. Inženjeri su stoga, da ne preopterete sustav, ograničili veličinu poruke na 160 znakova. Tako u SMS-u 140 znakova otpada na samu poruku, a 20 na „servisne podatke“ koji su nevidljivi za krajnjeg korisnika i koji sadrže informacije neophodne za uspješnu ispostavu poruke.

U trenutku slanja SMS poruke uređaj koji ju šalje se spaja na mrežu operatora na kojoj se nalazi primatelj te ju ispostavlja u tzv. SMS centar. Poruka ostaje u centru sve dok se ne uspije ispostaviti primatelju, tj. dok njegov uređaj ne postane dostupan. Na taj se način osigurava sigurniji primitak poruka, odnosno mogućnost naknadnog zaprimanja SMS-ova čak i kada je npr. mobilni telefon isključen ili nedostupan.

S obzirom na navedeno SMS ima brojne prednosti. Pogodan je za, primjerice, diskretnu i brzu komunikaciju između pojedinaca kada telefonski razgovor ili slanje elektroničke pošte nisu adekvatno učinkoviti ili praktični u danom trenutku. S obzirom na to da se radi o „staroj“, jednostavnoj i prokušanoj tehnologiji, izvjesno je da ju podržavaju apsolutno svi mobilni komunikacijski uređaji koji su danas dostupni na tržištu. Čak štoviše, SMS se toliko udomaćio u našu svakodnevicu da utječe i na naprednije servise koji su nastali daleko kasnije, a koji se unatoč tome koriste sličnom paradigmom. Primjerice, popularna društvena mreža Twitter također se koristi SMS protokolom, a dužina tweet poruke je ograničena na – 140 znakova!



URL članka SMS naš svagdanji