Najveći nedostatak tržišta kibernetičke sigurnosti nije broj ljudi koji žele ući u struku, nego broj ljudi koji iza sebe imaju godine stvarnog operativnog iskustva. Incidenti, forenzika, detekcija i upravljanje identitetima traže znanje koje se ne može steći samo kroz certifikate. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Vedran Vujasinović, Senior Director, Cyber Resilience u Spanu, tržištu kronično nedostaju stručnjaci s pet, deset ili više godina iskustva. Automatizacija pritom može povećati produktivnost, ali može stvoriti novi problem ako potpuno ukloni početne poslove na kojima se grade budući seniori. Razvoj juniora zato mora uključivati stvarni operativni rad i razumijevanje razloga zbog kojih je neki događaj sigurnosno važan.

Kibernetička otpornost ne gradi se jednim projektom niti se može svesti na popis implementiranih kontrola. Najzrelije organizacije sigurnost povezuju s upravljanjem poslovnim rizicima, kontinuitetom i odgovornošću uprave. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Antonija Vojnović, voditeljica Odjela za upravljanje, rizike i usklađenost u Spanu, razina zrelosti u Hrvatskoj i dalje je vrlo neujednačena. Najčešći problemi nisu egzotične prijetnje nego nedosljedno upravljanje identitetima, privilegijama, zakrpama, segmentacijom i sigurnosnim kopijama. NIS2 je sigurnost pomaknuo iz isključivo tehničkog područja prema upravljačkoj odgovornosti.

Kibernetička sigurnost jedna je od rijetkih disciplina u kojoj se prihvatljiva razina zaštite može vrlo brzo pretvoriti u nedovoljnu. Organizacije zato ne mogu zrelost procjenjivati samo kroz broj kupljenih alata ili jednokratnu usklađenost s propisima. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Jušić, član Uprave i Principal Information Security Consultant u Infigo IS-u, razina sigurnosti ovisi o industriji, složenosti sustava, upravljačkoj kulturi i spremnosti na ulaganje. U Hrvatskoj posljednjih godina raste svijest o rizicima, dijelom zbog novog zakonskog okvira, a dijelom zbog većeg broja incidenata. Najčešće slabosti Jušić vidi u nejasnim odgovornostima, manjku kompetentnih stručnjaka i nedovoljno uređenim procesima.

Državna digitalna infrastruktura danas obuhvaća znatno više od pojedinačnih registara i aplikacija. Cloud, podatkovni centri, integracijske platforme, kibernetička sigurnost i zajedničke usluge postaju jedinstveni operativni sustav javne uprave. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, odgovornost tvrtke ne završava razvojem aplikacije nego obuhvaća cijeli životni ciklus digitalne usluge. APIS IT upravlja infrastrukturom za niz ključnih državnih sustava i primarni je pružatelj usluga Centra dijeljenih usluga, odnosno državnog clouda. U modelu CDU-a trenutačno je oko 1.100 korisnika.

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina snažno podigla razinu optičke i 5G infrastrukture, ali sljedeća faza razvoja bit će tehnički zahtjevnija. Rast podatkovnih centara, clouda i umjetne inteligencije povećava potrebe za kapacitetom, redundancijom i energetskom dostupnošću. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, standardne veze više nisu dovoljne za novu generaciju digitalne infrastrukture. Veliki sustavi sve češće traže optičke pravce od 100 i 400 Gbit/s, fizički odvojene trase i minimalnu latenciju. A1 svoj zagrebački podatkovni centar povezuje iz tri neovisna optička smjera i tijekom 2025. povećao mu je kapacitet.

Zakoni i novi sigurnosni alati ne znače automatski da je organizacija kibernetički zrela. Combis je u posljednje dvije godine proveo više od 60 analiza usklađenosti sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti i dobio vrlo neujednačenu sliku tržišta. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističu Mate Grbavac, direktor Odjela za kibernetičku sigurnost u Combisu, i Damir Bujan, voditelj grupe u Odjelu za kibernetičku sigurnost u Combisu, prosječna ocjena zrelosti analiziranih obveznika bila je između 1,3 i 1,8 na ljestvici do pet. Najčešći problem nije samo manjak tehnologije nego nedostatak dokumentiranih procesa, procjena rizika i jasne odgovornosti. Zdravstvo izdvajaju kao posebno osjetljiv sektor zbog složenosti sustava i nedostatka stručnjaka.

Europska unija želi znatno povećati vlastite računalne kapacitete, ali pritom izbjeći njihovu koncentraciju u nekoliko najvećih država. Prijedlog Akta o razvoju računalstva u oblaku i umjetne inteligencije otvara pitanje kako će se u novu infrastrukturu uključiti manje članice. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medija, cilj je najmanje utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u Uniji u idućih pet do sedam godina. Za Hrvatsku to ne znači propisanu kvotu podatkovnih centara, nego potrebu za vlastitom strategijom, procjenom potreba i uklanjanjem administrativnih prepreka. Komisija predlaže zone ubrzanog razvoja i jedinstvene kontaktne točke za investitore.

Premještanje podataka u cloud ne završava pitanjem u kojoj se državi nalazi server. Zaštita osobnih podataka ovisi o cijelom lancu obrade, od administrativnog pristupa i sigurnosnih kopija do podizvršitelja, jurisdikcije i upravljanja kriptografskim ključevima. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Karlo Paljug Zorko, načelnik Sektora za nadzor, istrage, tehnologije i sigurnost u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, fizička lokacija servera samo je jedan element procjene. Server može biti u Europskoj uniji, a da obrada ipak otvara pitanja pristupa iz trećih država. Jednako je važno tko ima administratorske ovlasti i može li podatke vidjeti u čitljivom obliku.

Utrka za podatkovne centre više se ne vodi samo između najvećih europskih čvorišta. Rast clouda i umjetne inteligencije podiže zahtjeve prema energiji, mrežama, zemljištu, hlađenju i administrativnim rokovima. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku, investitor može planirati s duljim rokom, ali ne može planirati s neizvjesnošću. Digital Realty u Zagrebu upravlja centrom ZAG1, koji je proširen za dodatnih 1.600 četvornih metara ICT i tehničkog prostora. Ukupna instalirana snaga te lokacije iznosi 1,5 MW IT snage, uz maksimalnu ukupnu snagu od 3,15 MW.

Digitalni suverenitet dugo je zvučao kao politički slogan. Umjetna inteligencija pretvorila ga je u infrastrukturno pitanje. Država koja nema računalni kapacitet ovisi o onome tko ga ima. Država koja nema dovoljno energije za podatkovne centre ovisi o mreži, uvozu i tržištu. Država čiji se podaci nalaze u platformi iz koje je teško izaći ima formalno vlasništvo, ali ograničenu operativnu slobodu.

Digitalni sustavi djeluju nevidljivo dok rade. Građani očekuju da rade mobilne mreže, kartice, bankomati, e-Građani, bolnički sustavi, javni registri i poslovne aplikacije. No svaka od tih usluga ovisi o električnoj energiji, telekomunikacijama, podatkovnim centrima, dobavljačima i ljudima koji mogu intervenirati u krizi. Ovaj tekst zato polazi od četiri scenarija: nestanka struje, velikog kibernetičkog napada, prekida clouda i prekida telekomunikacija.

Digitalna infrastruktura može se kupiti brže nego što se mogu školovati ljudi koji je razumiju. Poslužitelji, transformatori, mrežna oprema, softver i licence mogu se uvesti. Stručnjak za visokonaponske sustave, podatkovni centar, cloud platformu, sigurnosno-operativni centar, GPU infrastrukturu ili industrijsko hlađenje ne nastaje preko noći.

Rasprava o hrvatskim podacima često se svodi na pitanje nalaze li se serveri u Hrvatskoj. To je važno, ali nije dovoljno. Server može biti u Zagrebu, a da je softverska platforma pod kontrolom globalnog dobavljača, administrativni pristup iz druge jurisdikcije, kriptografski ključevi kod pružatelja usluge, a izlaz iz platforme tehnički i financijski vrlo težak.

Digitalna infrastruktura vrijedi onoliko koliko je otporna. Optika, 5G, podatkovni centri, cloud, e-Građani, bankarstvo i javne usluge stvaraju novu razinu povezanosti, ali i novu razinu međusobne ranjivosti. Kada je sve spojeno, kvar ili napad rijetko ostaje ograničen na jednu organizaciju.

Umjetna inteligencija ima fizičku cijenu. Svaki model, podatkovni skup, GPU klaster i cloud servis na kraju se svodi na električnu energiju, hlađenje, mrežu i prostor. Zbog toga se o AI infrastrukturi više ne može govoriti samo kao o tehnološkom ulaganju. U Europi se ona sve češće promatra kao novi energetski intenzivan industrijski sektor.

Digitalna utrka više se ne vodi samo kroz kilometre optičkog kabela i broj baznih stanica. S razvojem umjetne inteligencije i digitalizacijom javnih sustava jednako važni postaju električna energija, podatkovni centri, međunarodne optičke veze, dostupnost zemljišta, dozvole, rashladna infrastruktura i kapacitet mreže da prihvati nove velike potrošače.

Poreč je od 20. do 22. svibnja središnje mjesto razgovora o kibernetičkoj sigurnosti, otpornosti i povjerenju u digitalnom okruženju. Span Cyber Security Arena 2026. potvrdila se kao vodeća regionalna platforma koja kibernetičku sigurnost ne promatra isključivo kao tehničko pitanje, već kao ključni element upravljanja rizicima, regulatorne usklađenosti i dugoročne poslovne stabilnosti.

Umjetna inteligencija u poslovanju sve se rjeđe može promatrati kao samo još jedan tehnološki alat, a sve više kao promjena koja zadire u način organizacije rada, razvoja softvera, upravljanja projektima i stvaranja poslovne vrijednosti. Krešimir Mudrovčić, jedan od suosnivača tvrtke CROZ, nakon 11. godišnje konferencije kompanije ističe da je najvažnija poruka upravo odmak od fascinacije alatima prema njihovoj stvarnoj primjeni u organizacijama.

Huawei u europskoj potrošačkoj elektronici vidi sljedeću fazu razvoja u spoju otvorenosti, zdravstvenih funkcija, lokalne obrade podataka i novih hardverskih formata. Andreas Zimmer, Head of Ecosystem Strategy for Europe, u razgovoru ističe da inovacija za kompaniju nema smisla ako ne rješava konkretan korisnički problem, a upravo se na toj logici danas gradi strategija od nosivih uređaja do preklopnih pametnih telefona.