Zahtjevi za prekidom suradnje s izraelskom vojskom rezultirali uhićenjem

Prošli utorak i srijedu na kampusu Microsofta u Redmondu održavali su se radnički prosvjedi usmjereni protiv poslovnih ugovora američkog tehnološkog diva s izraelskim vojskim snagama. Tijekom drugog dana demonstracija uhićeno je 18 osoba, uključujući trenutne i bivše zaposlenike tvrtke, zbog narušavanja javnog reda i imovinske štete. Prosvjednici zahtijevaju da Microsoft prekine sve ugovore s izraelskom vojskom zbog navodne suradnje u masovnom nadzoru i vojnim operacijama u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali.

Grupa aktivista i zaposlenika pod nazivom "No Azure for Apartheid" zauzela je dio East Plaze Microsoftova kampusa, simbolično ga nazvavši "Trg mučeničkih palestinskih djece". Tijekom dana iznijeli su šatore, izložili transparente te na točno znanoj Microsoftovoj lokaciji istakli svoj zahtjev - prekid suradnje s izraelskim obrambenim snagama. Demonstranti su koristili crvenu boju kako bi simbolično izrazili svoje neslaganje, uključujući polijevanje crvenom bojom Microsoftovog natpisa.

Nakon što su pokušali ukloniti policijske barikade, prosvjednici su stvorili blokade od stolova i šatora iz obližnjeg farmerskog tržišta, što je rezultiralo prekidom rada tog tržišta dan ranije nego što je planirano. Redmondska policija je intervenirala, a po njihovom priopćenju došlo je do otpora prilikom izdavanja naloga o napuštanju privatnog prostora, što je rezultiralo uhićenjima.

Događaji su potaknuli suprotstavljene priče o načinu na koji su prosvjednici tretirani. Policija je izvijestila o "otporu i agresivnosti" dijela prosvjednika te navela da su optuženi za remećenje javnog reda, nasilno ponašanje i ometanje službene osobe.

S druge strane, organizatori protesta i svjedoci tvrde da nije bilo nasilja s njihove strane. Hossam Nasr, bivši Microsoftov zaposlenik i vodeći aktivist, izjavio je da je prilikom uhićenja nasilan način bio neopravdan te da je ozlijeđen tamo gdje mu je policija omotala lisice. Novinar i snimatelj Maximillian Alvarez, koji je iz prve ruke pratio cijelu situaciju, osporio je službenu verziju da je bilo agresije s prosvjedničke strane, tvrdeći da je cijelo vrijeme stajao nekoliko metara udaljen i nije vidio nikakvo nasilje.

Glavni povod za prosvjede su nedavna izvješća britanskog The Guardiana i drugih medija koji su otkrili da izraelska vojna inteligencija koristi Microsoftovu Azure platformu za pohranu i obradu milijuna snimki telefonskih razgovora palestinskih civila. Ti se podaci koriste za praćenje, presretanje i identifikaciju ciljeva za zračne napade u Gazi i na Zapadnoj obali. Microsoftova Azure infrastruktura, prema tim istraživanjima, služi kao tehnološka podloga za sustave nadzora koji su povezani s izraelskim vojskim jedinicama, uključujući kontroverznu jedinicu 8200.

Microsoft je reagirao obećanjem "hitnog" i neovisnog pregleda ugovora i korištenja svojih tehnologija, ističući da je korištenje njihova sustava za masovni vojni nadzor građana protivno njihovim ugovornim uvjetima i ljudskim pravima. Unatoč tome, tvrtka tvrdi kako nije pronašla dokaze da su njezine tehnologije korištene za nanošenje štete civilima u Gazi, ali je zbog kritika pokrenula dodatnu pravnu reviziju koja se vodi kroz odvjetničku tvrtku Covington & Burling.

Prosvjedi nisu iznenađenje u Microsoftu, gdje su tijekom ove godine već otpuštena trojica zaposlenika zbog javnih protesta i kritika ugovora s izraelskom vojskom, uključujući prekid govora izvršnog direktora Satye Nadelle tijekom proslave 50-godišnjice tvrtke. Zaposlenici traže potpunu transparentnost, priznavanje odgovornosti i prekid ugovora s vojnim sektorom Izraela, pozivajući na solidarnost unutar radničkog korpusa.

Ta se aktivnost može sagledati kao dio šire pokreta "#NoTechForApartheid" koji cilja na tehnološke kompanije poput Googlea, Amazona i Microsofta kojima se zamjera omogućavanje ili podrška strogoj kontroli nad stanovništvima pod okupacijom ili u ratnim uvjetima. U kontekstu sve većeg pritiska investitora, više od 60 dioničara Microsofta s udjelom od oko 80 milijuna dolara traži temeljitu ljudskopravašku reviziju ugovora sa izraelskim subjektima, a odluke o najavljenim reformama bit će na glasanju u prosincu.

Microsoft se suočava s delikatnim dilemama u usklađivanju svoje poslovne strategije s međunarodnim standardima ljudskih prava i etičke odgovornosti. S jedne strane nalazi se poslovni potencijal od stotina milijuna dolara kroz vojne i državno-administrativne ugovore, dok s druge strane pritisci aktivista, zaposlenika i dijela javnosti ozbiljno ugrožavaju ugled i radnu klimu u kompaniji.

Izraelsko-palestinski sukob presijeca se tako s globalnim pitanjima tehnološke etike, digitalnog nadzora i prava na privatnost. Microsoftove odluke i njihova transparentnost u ovim pitanjima detaljno se prate, a ishod pregleda i postupaka mogao bi značajno utjecati na daljnji smjer regulacije umjetne inteligencije, računalnih platformi i vojne suradnje na tehnološkoj razini.

Ovim prosvjedima i reakcijama u Microsoftu svjedočimo o rastućoj ulozi zaposlenika kao društvenih glasova unutar globalnih tehnoloških korporacija, ali i o sve jasnijoj povezanosti tehnologije s humanitarnim pitanjima. Ova priča nije samo o jednom gigantu i jednom sukobu nego i o tome kako dugoročno uskladiti poslovne interese s odgovornošću prema ljudskim pravima u digitalnom dobu.