ZAG2 počinje sa šest megavata

Utrka za podatkovne centre više se ne vodi samo između najvećih europskih čvorišta. Rast clouda i umjetne inteligencije podiže zahtjeve prema energiji, mrežama, zemljištu, hlađenju i administrativnim rokovima. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku, investitor može planirati s duljim rokom, ali ne može planirati s neizvjesnošću. Digital Realty u Zagrebu upravlja centrom ZAG1, koji je proširen za dodatnih 1.600 četvornih metara ICT i tehničkog prostora. Ukupna instalirana snaga te lokacije iznosi 1,5 MW IT snage, uz maksimalnu ukupnu snagu od 3,15 MW.

Sljedeći korak je ZAG2 na Jankomiru, s inicijalno planiranih 6 MW i mogućnošću faznog širenja. Za hrvatsko tržište pritom nije presudan samo broj megavata nego i kvaliteta povezivosti, jer ZAG1 korisnicima daje pristup velikom broju operatora i cloud platformi. Đoreski kao najveće razvojno ograničenje izdvaja kombinaciju priključenja na elektroenergetsku mrežu i regulatorno-administrativnog okvira. Održivost, korištenje obnovljive energije, upravljanje vodom i otpadnom toplinom sve više postaju sastavni dio projektiranja novih kapaciteta. U razgovoru objašnjava i kako Digital Realty vidi ulogu Zagreba u regionalnom data-center ekosustavu, kako testira kontinuitet poslovanja te gdje povlači granicu između tehničke mogućnosti i stvarne investicijske izvedivosti.

Koliki su vaši postojeći i planirani kapaciteti?

U Hrvatskoj trenutno upravljamo podatkovnim centrom ZAG1, koji je tijekom protekle godine značajno unaprijeđen. Najveći korak bilo je proširenje za dodatnih 1.600 m² ICT i tehničkog prostora, dovršeno u jesen prošle godine, kojim smo odgovorili na potražnju koja je nadmašivala raspoložive kapacitete. Prošireni dio opremljen je redundantnim sustavima napajanja i protupožarne zaštite. Ukupna instalirana snaga lokacije danas iznosi 1,5 MW IT snage, s maksimumom ukupne snage od 3,15 MW.

Naš je stav da digitalnu budućnost Hrvatske treba graditi na otpornoj, sigurnoj i lokalno ukorijenjenoj infrastrukturi, koja se razvija transparentno, u suradnji s regulatorima, korisnicima i širim ekosustavom. Stoga je naš sljedeći korak ZAG2 na Jankomiru, u neposrednoj blizini ZAG1 i s njim međusobno povezan. Radovi napreduju prema planovima. Inicijalno planirani kapacitet je 6 MW, a operativnu spremnost očekujemo unutar sljedećih nekoliko godina; finalni vremenski plan još nije potvrđen, jer dinamika ovisi o stanju na terenu, isporukama dobavljača i priključenju na energetske, komunalne i podatkovne sustave. Lokacija je odabrana upravo zato što omogućuje fazni razvoj, pa se kapacitet može širiti u skladu sa stvarnom potražnjom tržišta, a ne prema unaprijed zadanoj brojci. Tehnički, lokacija omogućuje značajno proširenje kapaciteta u više faza.

Struktura korisnika po kategorijama povjerljiva je i podliježe ugovornim obvezama prema klijentima, pa je ne iznosimo. To je uobičajena praksa u industriji. Iz perspektive nacionalne infrastrukture manje je važan identitet pojedinih korisnika, a više uloga koju objekt ima u omogućavanju sigurnih, povezanih i lokalno dostupnih digitalnih usluga.

Vidimo dvije usporedne dinamike. Globalne kompanije iz ZAG1 pokrivaju potrebe svojih korisnika u regiji, jer im lokacija u Zagrebu omogućuje nisku latenciju i pristup tržištu od šezdesetak milijuna ljudi unutar Europskog gospodarskog prostora. Istodobno, domaće tvrtke koriste ZAG1 kao odskočnu dasku prema globalnim korisnicima – povezivost na više od 50 operatora i izravan pristup vodećim cloud platformama znači da hrvatska tvrtka iz Zagreba može posluživati klijente bilo gdje u svijetu, bez potrebe da svoju infrastrukturu seli u inozemstvo. Taj drugi smjer za hrvatsko gospodarstvo smatram važnijim od prvoga.

Koja su najveća ograničenja za rast?

Odgovorio bih na oba pitanja zajedno, jer su u praksi neodvojiva.

Hlađenje je struka koja se razvija paralelno s industrijom čipova i tehnološka rješenja postoje – investitor koji ih može financirati tu neće imati većih problema. Na povremenu neizvjesnost u isporuci opreme također smo navikli, a budući da se ti rokovi i trajanje gradnje dobro poklapaju, proces se može kvalitetno posložiti pravodobnim planiranjem i rezervacijom nekoliko godina unaprijed. Digital Realty ima pristup globalnim tržištima kapitala, uz to da svaki projekt podliježe discipliniranoj alokaciji kapitala.Stvarno ograničenje je kombinacija energetskog priključka i regulatorno-administrativnog okvira. Priključenje na prijenosnu mrežu globalno je najduža pojedinačna stavka u razvoju podatkovnog centra i u pravilu određuje ukupni rok projekta. Priključak je potrebno zatražiti na samom početku projekta i u tom slučaju će biti realiziran tokom ishođenja građevinskih dozvola ili za vrijeme gradnje. U Hrvatskoj je situacija zasad povoljnija nego u dijelu zapadne Europe, gdje planiranje i izgradnja mogu biti znatno sporiji, a na nekim tržištima jednostavno nije moguće graditi dovoljno brzo koliko potrebe traže. Upravo tu leži naša prilika – mogućnost da privučemo dio kapaciteta koji bi inače bio postavljen negdje drugdje.

No ta se prednost ne podrazumijeva. Da bi se pretvorila u stvarnu konkurentsku poziciju, potrebno je da regulatorni i administrativni procesi budu jasniji, brži i – što je za investicijske odluke još važnije od same brzine – predvidljiviji. Investitor može planirati s dužim rokom, ali ne može planirati s neizvjesnim. Konkretno, to znači da se podatkovni centri prepoznaju kao infrastruktura, a ne kao standardna poslovna gradnja, te da se procedure priključenja i ishođenja dozvola usklade s time.

Uz to, razina kvalitete lokalnih dobavljača različitih struka još uvijek ne prati standarde gradnje i održavanja podatkovnih centara kakvi su uobičajeni u Europi. To je jedan od razloga zbog kojih je Hrvatska udruga podatkovni centara pokrenula niz aktivnosti usmjerenih na podizanje cjelokupnog gospodarskog okruženja na razinu koju očekuju globalni operateri i njihovi korisnici.

Ako se to posloži, Hrvatska ima realnu priliku pozicionirati se kao gateway za jugoistočnu Europu – zbog geografskog položaja, članstva u EU, dobre optičke povezanosti i činjenice da Hrvatska, čini se, i dalje ima usporedno povoljniji kontekst elektroenergetske mreže od nekoliko ograničenih zapadnoeuropskih tržišta, iako će to zahtijevati pažljivo dugoročno planiranje.

Obje naše lokacije nalaze se u već izgrađenim gradskim odnosno industrijskim zonama, ondje gdje se križaju glavne optičke trase, što je i inače logika smještaja klasičnih podatkovnih centara. To znači da se ne dira u neizgrađeni prostor i da se koristi postojeća infrastruktura.

Vrijedi pojasniti i pitanje vode, jer se u javnoj raspravi ta tema često prenosi iz drugih tržišta gdje su projektni standardi drukčiji. Europski podatkovni centri u pravilu se projektiraju sa zatvorenim, zračno hlađenim sustavima koji ne troše pitku vodu na način na koji to čine isparivački sustavi hlađenja rašireniji u nekim drugim podnebljima i regulatornim okvirima. U Digital Realtyju to je vidljivo i na globalnoj razini: 75 posto naših lokacija radi bez isparivačkog hlađenja, a pokazatelj učinkovitosti korištenja vode (WUE) iznosi 0,59, uz poboljšanje od 15,7 posto u godinu dana. Potrošnja vode u razdoblju od 2023. do 2025. porasla je za samo 3 posto, iako je portfelj u istom razdoblju narastao za 34 posto.

Što se šireg doprinosa tiče, podatkovni centri sami po sebi ne zapošljavaju velik broj ljudi – Digital Realty globalno zapošljava oko 4.500 ljudi – i njihova svrha nije masovno zapošljavanje, nego zadržavanje vrhunskih stručnjaka u zemlji. No jedan zaposlenik podatkovnog centra u pravilu generira zapošljavanje dodatnih dvadesetak ljudi u širem ekosustavu: kod dobavljača koji sudjeluju u izgradnji, održavanju, sigurnosti, pravnim poslovima i svim ostalim aktivnostima nužnima za rad centra. Uz to, korisnici podatkovnih centara trebaju čitav niz pratećih usluga – mrežne i sistemske administratore, stručnjake za IT sigurnost, eksperte za baze podataka.

Prema izjavama Manuela Giméneza, izvršnog direktora španjolske udruge podatkovnih centara Spain DC, više studija koje je Spain DC proveo tijekom godina pokazuje da ulaganje od jednog eura u podatkovne centre lokalnoj ekonomiji donosi između sedam i devet eura povrata.

Kako rješavate energetsku učinkovitost i održivost?

Digital Realty javno objavljuje pokazatelje učinkovitosti u godišnjem Impact Reportu. Prema izvješću za 2025. godinu, globalni PUE iznosi 1,38, a za EMEA portfelj, kojem pripada i Hrvatska, 1,31. Šest podatkovnih centara isporučenih tijekom 2025. postiglo je prosječni projektni PUE od 1,20. Uz PUE pratimo i WUE, odnosno učinkovitost korištenja vode, a potrošnja energije i vode prati se mjesečno, uz nadzor infrastrukture u gotovo stvarnom vremenu i postavljene ciljeve za svaku pojedinu lokaciju.

Da. Digital Realty je u 2025. dosegao 93 posto pokrivenosti obnovljivom energijom na globalnoj razini, a 205 lokacija usklađeno je sa 100 posto obnovljive energije bez emisija. Ugovoreno je 1,7 GW novih velikih kapaciteta obnovljive energije. Europski portfelj u cijelosti je pokriven obnovljivom energijom, a za operacije u Danskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Švedskoj ishođena je i certifikacija ugljične neutralnosti, čime je obuhvaćeno 42 posto europskog portfelja po IT kapacitetu. Dio portfelja koristi i HVO obnovljivo dizelsko gorivo za agregate.

Proširenje ZAG1 izvedeno je s optimiziranom potrošnjom energije usklađenom s energijom iz obnovljivih izvora.

Šire gledano, a to govorim i iz pozicije predsjednika Hrvatske udruge podatkovni centara: dugoročni, povoljni modeli nabave energije – primjerice PPA ugovori s proizvođačima iz obnovljivih izvora – jedan su od ključnih preduvjeta da Hrvatska bude konkurentna u energetski zahtjevnijim segmentima ove industrije. Ovdje moram napomenuti da je rizik isporuke bitan faktor u strategiji nabave pa nije za očekivati da će ikada 100 posto potreba biti pokriveno iz PPA. PPA može i treba biti bitan dio miksa.

Na globalnoj razini Digital Realty provodi više od deset projekata iskorištavanja otpadne topline, a količina topline koju naši objekti isporučuju sustavima daljinskog grijanja povećana je za 46 posto u odnosu na 2023. godinu. Kod vode, kao što sam spomenuo, 75 posto lokacija radi bez isparivačkog hlađenja, a globalni WUE iznosi 0,59. ZAG1 trenutno ne isporučuje otpadnu toplinu za vanjsku upotrebu. Takvi projekti ovise o odgovarajućoj lokalnoj infrastrukturi, blizini potražnje te tehničkoj i ekonomskoj izvedivosti.

Kako osiguravate kibernetičku i fizičku sigurnost?

Primjenjujemo ISO 27001 za upravljanje informacijskom sigurnošću, ISO 9001 za upravljanje kvalitetom i ISO 14001 za upravljanje okolišem, uz PCI-DSS i SOC 2.

Kibernetičku sigurnost treba podijeliti na dva dijela.

Prvi je sigurnost vlastite opreme i opreme zaposlenika te sustava same zgrade. To je pod središnjim sustavom upravljanja koji obuhvaća sve podatkovne centre Digital Realtyja, što znači da je razina sigurnosti usklađena s globalnim sigurnosnim okvirom Digital Realtyja. Nema lokalnih odstupanja od globalnog standarda.

Drugi je pristup korisničkoj opremi. Procedure su identične kao i svugdje u svijetu, no detalji tih procedura informacija su koju dijelimo isključivo s našim korisnicima i s auditorima. To nije stvar netransparentnosti, nego upravo suprotno – dio je same sigurnosne kontrole.

Za upravljanje lancem dobavljača postoje globalne smjernice i procesi, koji se primjenjuju uz određenu lokalnu prilagodbu, budući da svi globalni dobavljači nisu prisutni na hrvatskom tržištu. Sam proces upravljanja dobavljačima interna je informacija Digital Realtyja.

Kako testirate kontinuitet poslovanja?

Testovi oporavka od katastrofe provode se redovito, prema utvrđenom rasporedu koji je dostupan našim korisnicima.

Lokacija ima redundantne sustave rezervnog napajanja i uspostavljene aranžmane za opskrbu gorivom. Ti se sustavi i procedure redovito testiraju u sklopu našeg okvira za kontinuitet poslovanja.

SLA je ugovoren s našim korisnicima, koji dobivaju relevantne informacije o usluzi u skladu sa svojim ugovornim aranžmanima. Detaljnije informacije o nadzoru i pristupnim procedurama dijele se izravno s korisnicima i auditorima, ondje gdje je to primjereno. Operativna izvedba kontinuirano se prati u skladu s globalnim standardima Digital Realtyja i obvezama prema korisnicima.

* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Čija je digitalna Hrvatska? – Infrastruktura, sigurnost i interesi iza digitalne budućnosti države“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.