Velika važnost razvoja infrastrukture i izgradnje optičkih i 5G mreža

Iako Europska komisija pohvaljuje Hrvatsku u dijelu razvoja 5G mreža, ključni problemi ostaju nedovoljno korištenje optičkih mreža od strane hrvatskih građana, a čemu značajno i negativno „doprinose“ previsoke cijene fiksnog interneta u odnosu na kupovnu moć hrvatskih građana, ističe za ICTbusiness.info Iva Cibulić Blažević, direktorica Odjela regulatornih i javnih poslova HT-a.

Prema njezinim riječima nacrt Zakona o elektroničkim komunikacija koji je bio predmet javnog savjetovanja sadržavao je promjenu razine naknada za pravo puta odnosno konkretno, nacrt je predviđao usklađenje naknada za pravo puta s naknadama koje su odlukom Vlade propisane za istovrsno korištenje javnih cesta, a koja je 3 puta manja od trenutno propisanih naknada za pravo puta.

Lani kad je Hrvatska napredovala u Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije, poznatijem kao DESI mnogi su se time voljeli pohvaliti, ali u ovogodišnjem izvještaju smo napravili korak unazad. Koji je razlog tome?

Iz DESI izvještaja Europske komisije za 2022. godinu se jasno vidi da je glavni razlog pada Hrvatske na ljestvici upravo kategorija „Povezivost“, gdje je Hrvatska u posljednjih godinu dana nazadovala s 20. na 24 mjesto, a jaz naspram prosjeka EU je najveći unazad pet godina. Iako Europska komisija pohvaljuje Hrvatsku u dijelu razvoja 5G mreža, ključni problemi ostaju nedovoljno korištenje optičkih mreža od strane hrvatskih građana, a čemu značajno i negativno „doprinose“ previsoke cijene fiksnog interneta u odnosu na kupovnu moć hrvatskih građana. Upravo je problematika nedovoljne iskorištenosti već izgrađenih optičkih mreža ključan problem u Hrvatskoj, jer samo 16 posto hrvatskih kućanstava koristi usluge na optičkim mrežama, iako čak 52 posto hrvatskih kućanstava ima pristup optici.

I nacrt Strategije Digitalna Hrvatska 2032. koji je nedavno izradio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva prepoznao je nedovoljno korištenje optičkih mreža od strane hrvatskih građana kao jedan od ključnih problema daljnje digitalizacije Hrvatske. Da bi građani mogli koristiti se svim prednostima digitalizacije, osnovni preduvjet je da mogu koristiti infrastrukturu koja ima omogućuje korištenje ključnih digitalnih usluga.

Razlozi zašto je tome tako su mnogobrojni, a jedan od ključnih je i kupovna moć hrvatskih građana koja je za trećinu niža od prosjeka Europske unije. Kako bi operatori i u ovim uvjetima inflacije i porasta svih troškova bili u mogućnosti kreirati ponude koje odgovaraju tržišnim okolnostima potrebna je fleksibilnost, koja danas nije prisutna u dovoljnoj mjeri. Prvenstveno iz razloga što su cijene Hrvatskog Telekoma kao najvećeg operatora, a i najvećeg privatnog investitora u digitalizaciju Hrvatske regulirane na način da ne smijemo ponuditi nižu cijenu fiksnog interneta od one regulatorno definirane.

U samom DESIju je kao pozitivan impuls za iduću godinu bilo već “uračunata“ izmjena Zakona o električkim komunikacijama i smanjenje nameta prava puta. Do toga na kraju nije došlo, tj. Sabor je dobio nacrt zakona koji na kraju zadržava status quo vezano za naknade za pravo puta.

Nacrt Zakona o elektroničkim komunikacija koji je bio predmet javnog savjetovanja sadržavao je promjenu razine naknada za pravo puta. Konkretno, nacrt je predviđao usklađenje naknada za pravo puta s naknadama koje su odlukom Vlade propisane za istovrsno korištenje javnih cesta, a koja je 3 puta manja od trenutno propisanih naknada za pravo puta. Europska komisija je u okviru DESI izvještaja prepoznala ovu namjeru Vlade kao pozitivan korak u smjeru poticanja ulaganja u optičke mreže u Hrvatskoj, međutim, konačno usvojeni tekst je izostavio ove odredbe čime je već i prije početka 2023. zapravo napravljen korak unazad i izgubljen očekivani pozitivni momentum.

Stoga su naknade za pravo puta u Hrvatskoj još uvijek na razini koja je bez presedana u Europskoj uniji kao i u našim susjednim zemljama. U čak 13 europskih zemalja države potiču izgradnju optičkih mreža na način da je korištenje javnih nekretnina u tu svrhu besplatno, dok su u onim zemljama koje naknadu naplaćuju, one višestruko niže od onih u Hrvatskoj, što za naše gospodarstvo i društvo predstavlja veliki uteg.

Budući da je regulacija visine naknade za pravo puta zadržana u nadležnosti HAKOM-a, očekujemo da će HAKOM, čija je zakonska zadaća promicati ulaganja u infrastrukturu, u narednom razdoblju dovršiti proces revidiranja iznosa naknada koji je pokrenut u svibnju ove godine.

Koliko je općenito Hrvatska fokusirana na digitalizaciju kao ključnu polugu razvoja?

U svijetu u kojem su nacionalna konkurentnost, gospodarski rast, poslovni uspjeh i društveni razvoj definirani stupnjem digitalizacije Hrvatska je u poziciji da sama odlučuje o svojoj sudbini. Hoćemo li nastaviti biti europski prosjek, stagnirati ili ćemo napraviti ambiciozan, ali i realan iskorak u digitalno naprednije ekonomije, ovisit će o tome da su svi ključni dionici i donositelji odluka uključeni u unaprjeđenje digitalizaciji usmjerenog poticajnog okvira.

Ako se ugledamo na naprednije digitalne ekonomije jasno je što je potrebno napraviti i koje je mjere ključno provesti. Prva je digitalna tranzicija gospodarstva u vidu poticajnog zakonodavnog i investicijskog okruženja, pogotovo za mala i srednje velika poduzeća uz nužno porezno rasterećenje rada. Zatim, digitalizacija javne uprave gdje će sve biti moguće odraditi online a za što je nužan daljnji razvoj i integracija državne digitalne infrastrukture. Treća mjera je smanjenje ranije spomenutih parafiskalnih nameta za širokopojasne mreže. Zadnja mjera je održavanje visoke razine digitalnih kompetencija, gdje moramo učiniti sve kako bi našim stručnjacima, koji su vani iznimno na cijeni, dali razlog da ostanu raditi u Hrvatskoj, uz istodobnu internacionalizaciju obrazovanja s ciljem privlačenja stranih studenata.

Hrvatsko gospodarstvo i ICT industrija imaju ogroman potencijal, a najveća vrijednost je što omogućuju i eksponencijalni razvoj svih ostalih gospodarskih grana, što će biti posebno važno i u očekivano iznimno izazovnoj 2023. godini.

U nacionalnim planovima pokrivenost 5Ga ide po planu. Međutim, situacija s optikom je malo drugačija. Koliko su ciljevi ostvarivi, pogotovo iz perspektive Digitalne strategije 2032.?

Nacrt Digitalne strategije 2032. daje dobar okvir i postavlja ambiciozne ciljeve digitalizacije Hrvatske. Međutim, da bi se ti ciljevi ostvarili, Hrvatska mora hitno preokrenuti trend nazadovanja u indeksu digitalne ekonomije i društva. Da bismo do 2032. dostigli ili prestigli prosjek Europske unije, moramo „trčati“ brže nego ostali. A ostali već trče iznimno brzo. Po pitanju 5Ga stvari idu po planu ostvarenja ciljeva, ali po pitanju optike - mnogo je upitnika i neizvjesnosti.

Smanjivanje parafiksalnih nameta kao što su naknade za pravo puta, nastavak prilagodbe propisa o gradnji na način da se omogući brza i efikasna izgradnja infrastrukture, izmjena zastarjele regulacije cijena, primjeri su javnih mjera koje su nužne da bi se preokrenuo trend. Operatori u Hrvatskoj ulažu značajna sredstva u infrastrukturu, zbog čega se i mi kao HT možemo pohvaliti jednom od najboljih mobilnih mreža na svijetu. No da bi se taj trend nastavio, država mora otvoriti put investicijama uklanjanjem administrativnih barijera i nepotrebne regulacije.

Spomenuli ste zastarjelu regulativu u vidu širokopojasnog interneta među kojom da regulator HT-u brani korisnicima ponuditi jeftiniji internet. Zašto je tome tako? Mobilna telefonija je deregulirana uspješno, što priječi isto i u fiksnoj? Ne bi li to trebalo biti svima, korisnicima, gospodarstvu, tržišnom natjecanju, u interesu?

Razlozi zašto su HT-ove cijene regulirane su povijesni tj. regulacija se temelji na situaciji na tržištu otprije 5 do 7 godina, kada još nisu postojale značajne mreže drugih operatora i HT je imao najveći dio fiksnog tržišta. Međutim, posljednjih godina situacija na fiksnom tržištu se značajno promijenila i danas postoje 3 velika operatora koji grade infrastrukturu i koji pružaju sve vrste usluga. Poglavito u urbanim sredinama prisutno je iznimno efikasno tržišno natjecanje i ubrzana izgradnja optičkih mreža. U takvim okolnostima regulacija koja ograničava cjenovnu politiku samo HT-a više nema smisla.

Danas svi operatori ističu kako grade svoju mrežu i imaju velike planove u budućnosti. Dapače, neki tvrde da upravo oni imaju najveće mreže pa se postavlja pitanje kome ovakva regulativa koristi - korisnicima zasigurno ne. Štoviše, uklanjanjem ovako koncipirane regulacije te formiranjem cijena optičkog interneta na slobodom tržištu svi bi bili na dobitku, a pojačala bi se i tržišna utakmica, potaknula inovativnost i investicije, a i građani bi bili u boljoj poziciji.

Kakva je regulative u drugim EU zemljama u ovom pogledu? Na koga bi se trebali ugledati i kakve učinke je modernizacije regulative imala na njihovo gospodarstvo?

U drugim EU zemljama regulacija ide u smjeru geografske analize tržišta i uklanjanja regulacije u urbanim sredinama u kojima u pravilu postoji adekvatno tržišno natjecanje. Neke zemlje, kao primjerice nedavno Austrija, odlučile su pak potpuno deregulirati fiksno tržište. I Europska komisija u svojim preporukama za regulatore navodi nužnost analize lokalnih jedinica i uklanjanja regulacije tamo gdje više niti jedan operator nije dominantan. Iz svega ovoga je jasno da da je smjer za koji se zalažemo u skladu s najboljim praksama.

Nesporno je da je regulacija bila nužna za liberalizaciju fiksnog tržišta. No u uvjetima učinkovitog tržišnog natjecanja regulacija postaje kontraproduktivna i onemogućuje da se operatori ravnopravno bore za korisnike i osiguraju im najbolju kvalitetu i ponudu.

Kakva je situacija s veleprodajnim cijenama? Priča se da će regulacija ići u smjeru njihovog spuštanja?

Svi smo svjesni da živimo u uvjetima izrazite ekonomske krize, rastuće inflacije i neviđenog porasta cijena energenata. U takvim uvjetima rastu cijene svih dobara i usluga u svim djelatnostima, pa tako i u telekom industriji. Cijena po kojoj smo prije par godina gradili mrežu i cijena koju plaćamo za njezino funkcioniranje i održavanje nije ista danas i prije par godina. U takvim uvjetima bilo kakva regulacija koja bi spuštala vrijednost infrastrukture operatora na način da se spuštaju veleprodajne cijene po kojoj tu infrastrukturu koriste drugi operatori je ne samo kontraproduktivna već i apsolutno neprihvatljiva.

Trenutno je u tijeku postupak pred HAKOM-om u okviru kojeg se revidira takozvani „WACC“ odnosno stopa povrata uloženog kapitala koja se primjenjuje na HT-ove veleprodajne cijene. HAKOM-ov inicijalni prijedlog je išao u smjeru spuštanja ove stope što bi kao posljedicu imalo spuštanje HT-ovih veleprodajnih cijena od siječnja 2023. za gotovo 20 posto. U uvjetima gdje sve cijene rastu ovakva regulacija bi bila izrazito štetna za HT kao daleko najvećeg investitora u digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Vjerujemo da će na strani HAKOM-a biti sluha osigurati da regulacija koja se provodi bude u skladu s važećim uvjetima na tržištu.