Validacija računa u fiskalizaciji 2.0 – kako provjeriti račun

eRačun je validan ako su svi zakonski propisani uvjeti zadovoljeni. U specifikaciji eRačuna koju je izdala Porezna Uprava, ispravnost eRačuna se referira i na validaciju EU norme koja je propisana na razini Europske unije. PU je dodatno izdala XSD schematron i validator s HR CIUS pravilima koji validira sve HR ekstenzija, upisane KPD šifre i format istih, razlog oslobođenja poreza po stavkama i neke dodatne stvari.

Proces validacije je potpuno jasan, validiraju se 3 segmenta kroz koje prolazi račun. To su XSD shema računa, validacija EU norme te validacija HR CIUS validatora Porezne Uprave. Ako je račun validan po sva 3 segmenta, on bi trebao biti uspješno razmijenjen.

Informacijski posrednici su dužni koristiti validaciju koju je propisala PU, s dodatkom referiranja na validaciju EU norme. U praksi se događa situacija da informacijski posrednici nisu implementirali sva 3 segmenta validacije, već kombinaciju istih koja rezultira razmjenom nevalidnih računa. Krajem siječnja je to osjetno manje nevalidnih računa u odnosu na početak siječnja kada je obaveza krenula. Postoji još prostora za napredak validatora da bude još striktniji i detaljniji u pojedinim poslovnim pravilima u razmjeni, kako bi projekt fiskalizacije bio prožet isključivo ispravnim eRačunima.

Važno je napomenuti da se razmjena ne događa izravno, već kroz decentralizirani sustav. U Hrvatskoj dominira model gdje informacijski posrednici (IP) komuniciraju preko centralne platforme (Peppol ili nacionalna platforma).

Svaki račun mora proći kroz sustav ZIS-a (Zajednički informacijski sustav). U projektu Fiskalizacija 2.0, Porezna uprava postaje "tihi sudionik" koji u realnom vremenu zaprima podatke o transakciji prije ili istovremeno s dostavom kupcu.

e-Račun je pravno valjan isključivo ako zadovoljava sve zakonske i tehničke preduvjete. Prema specifikacijama Porezne uprave, ispravnost se temelji na trostrukoj validaciji: XSD shemi, EU normi (EN 16931) te HR CIUS pravilima. Upravo HR CIUS osigurava da su sve lokalne ekstenzije — poput KPD šifri, formata poziva na broj i razloga oslobođenja od PDV-a — ispravno upisane.

Pojasnimo, proces validacije eRačuna sastoji se od tri jasno razdvojena i kumulativna koraka. Prvi korak je XSD validacija, kojom se provjerava tehnička ispravnost XML dokumenta, odnosno odgovara li struktura računa propisanoj shemi. Drugi korak je validacija prema europskoj normi EN 16931, kojom se provjerava semantička ispravnost računa, logička povezanost podataka i ispunjenost obveznih elemenata definiranih na razini EU. Treći korak je validacija prema HR CIUS pravilima Porezne uprave, koja dodatno provjerava nacionalne porezne i poslovne zahtjeve. Tek ako eRačun uspješno prođe sva tri sloja validacije, može se smatrati valjanim i tehnički spremnim za razmjenu.

U kontekstu Fiskalizacije 2.0 važno je naglasiti da razmjena i fiskalizacija nisu isti procesi, iako su međusobno povezani. Razmjena eRačuna odvija se između izdavatelja i primatelja putem informacijskih posrednika, dok fiskalizacija eRačuna predstavlja zaseban proces u kojem se potvrđeni eRačun prijavljuje Poreznoj upravi radi poreznog nadzora i evidencije. Fiskalizirati se može isključivo eRačun koji je prethodno ispravno razmijenjen i koji je validan prema svim propisanim pravilima. Drugim riječima, fiskalizacija je završni korak koji pretpostavlja da su svi prethodni koraci, uključujući tehničku i poslovnu validaciju, već uspješno provedeni.

Informacijski posrednici imaju zakonsku obvezu koristiti validacijske mehanizme koje je propisala Porezna uprava, uz obvezno referiranje na validaciju prema EU normi. U praksi se, osobito u ranim fazama primjene obveze, događalo da pojedini informacijski posrednici nisu implementirali sva tri segmenta validacije u punom opsegu, već samo djelomične kombinacije. Takav pristup rezultirao je razmjenom eRačuna koji su tehnički prolazili sustav, ali nisu bili u potpunosti usklađeni s HR CIUS pravilima, što dugoročno stvara rizik u poreznom nadzoru i fiskalizaciji.

Prema dostupnim operativnim pokazateljima, krajem siječnja vidljiv je osjetan pad udjela nevalidnih eRačuna u odnosu na početak mjeseca, kada je obveza fiskalizacije eRačuna krenula u produkciji. To upućuje na postupno usklađivanje sustava informacijskih posrednika, ali i na potrebu daljnjeg unaprjeđenja validacijskih alata. Postoji realan prostor da HR CIUS validator postane još stroži i detaljniji u provedbi pojedinih poslovnih pravila, osobito u dijelu poreznih iznimaka, oslobođenja i specifičnih obračunskih scenarija.

Takav pristup u konačnici je ključan za uspjeh Fiskalizacije 2.0, čiji je temeljni cilj osigurati da se kroz sustav razmjene i fiskalizacije kreću isključivo ispravni, standardizirani i porezno korektni eRačuni. Time se ne postiže samo veća učinkovitost poreznog nadzora, već i viša razina pravne sigurnosti za poduzetnike, informacijske posrednike i državu.

 Službeni validator PU je dostupan na https://porezna.gov.hr/fiskalizacija/bezgotovinski-racuni/eracun u dijelu Dokumentacija. Validator je dostupan u XSLT obliku koji se može koristiti u alatima koji podržavaju takve datoteke, primjerice Oxygen.

A jedna od mogućnosti je i korištenje MER-ovog javnog validatora za „one koje žele znati više i jednostavnije“ na adresi https://validate-demo.moj-eracun.hr/Validation/ValidateUBL, a više o procesu, ali i kada je sve krenulo i kako možete naći na njihovoj stranici https://fiskalizacija2.hr/.