Uvoz ICT-a usporio, softver vuče rast

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti u segmentu uvoza, ali znatno sporijim tempom nego u prethodnim godinama. Ukupan uvoz u tri promatrana segmenta – softveru, računalima te komunikacijama i telekomima – dosegnuo je 1,51 milijardu eura, što je 47,0 milijuna eura više nego 2024. godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ. Iako je ukupna godišnja stopa rasta od 3,20 posto pozitivna, ona jasno pokazuje smirivanje tržišne dinamike nakon snažnijeg uzleta iz 2023. i 2024. godine.

Najvažniji zaključak iz podataka jest da se rast uvoza više ne oslanja ravnomjerno na sva tri segmenta. U 2025. godini softver je preuzeo ulogu glavnog generatora rasta, dok su računala zabilježila pad nakon izrazito snažne 2024. godine. Komunikacije i telekomi ostali su stabilan, ali umjeren izvor povećanja vrijednosti uvoza. Takva kretanja upućuju na sazrijevanje domaće potražnje: poduzeća, javni sektor i korisnici sve se više okreću softverskim platformama, licencama, poslovnim aplikacijama, kibernetičkoj sigurnosti, cloud rješenjima i drugim digitalnim uslugama, dok je hardverski ciklus nabave volatilniji i snažnije ovisi o investicijskim valovima.

Softverski segment u 2025. dosegnuo je 597,3 milijuna eura uvoza, u odnosu na 549,7 milijuna eura godinu prije. To je povećanje od 8,66 posto, odnosno gotovo 47,6 milijuna eura dodatne vrijednosti. Time je softver postao najveći pojedinačni segment promatranog ICT uvoza i prvi put se jasnije odvojio od komunikacija i telekoma. Još je važniji dugoročniji trend: od 2021. do 2025. uvoz softvera povećan je s 351,6 milijuna na 597,3 milijuna eura, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 14,16 posto. To je daleko najviši CAGR među promatranim segmentima i potvrđuje da se digitalizacija hrvatskog gospodarstva u velikoj mjeri materijalizira kroz rast potrošnje na softverska rješenja.

Usporedba po godinama pokazuje i promjenu dinamike softverskog tržišta. Nakon rasta od 26,01 posto u 2022. i 23,65 posto u 2023., u 2024. zabilježeno je gotovo zaustavljanje rasta, od samo 0,32 posto. No 2025. donosi ponovno ubrzanje, premda ne na razine iz ranijih godina. To sugerira da je nakon razdoblja vrlo brzog širenja i jednokratnih prilagodbi tržište ušlo u fazu stabilnijeg, ali i dalje snažnog rasta. U kontekstu ukupnog ICT tržišta, softver sve više funkcionira kao infrastrukturni sloj poslovanja, a ne kao dodatna ili povremena investicija.

Segment komunikacija i telekoma u 2025. narastao je na 515,2 milijuna eura, u odnosu na 487,9 milijuna eura u 2024. godini. Rast od 5,59 posto pokazuje nastavak investicijske aktivnosti u komunikacijsku infrastrukturu, opremu, mrežne sustave i povezane tehnologije, ali bez naglih skokova kakvi su bili vidljivi u 2023. godini. Tada je, nakon pada od 4,96 posto u 2022., uvoz ovog segmenta porastao za snažnih 35,36 posto. U 2024. rast se spustio na 3,51 posto, a u 2025. ponovno blago ubrzao. Petogodišnji CAGR od 8,90 posto potvrđuje da je riječ o stabilno rastućem segmentu, ali s izraženim oscilacijama vezanim uz investicijske cikluse, modernizaciju mreža i velike infrastrukturne projekte.

Računala su u 2025. bila jedini segment s padom. Vrijednost uvoza smanjena je s 429,2 milijuna eura u 2024. na 401,3 milijuna eura u 2025., odnosno za 6,50 posto. Taj pad treba promatrati u kontekstu prethodne godine, kada je segment skočio za 22,50 posto. Nakon takvog rasta, korekcija u 2025. ne znači nužno slabljenje temeljne potražnje, nego vjerojatnije normalizaciju nakon snažnijeg ciklusa nabave opreme. U razdoblju od 2021. do 2025. uvoz računala porastao je sa 356,0 milijuna na 401,3 milijuna eura, uz CAGR od 3,04 posto, što ga čini najsporije rastućim promatranim segmentom.

Ukupna slika ICT uvoza u Hrvatskoj pokazuje rast s 1,07 milijardi eura u 2021. na 1,51 milijardu eura u 2025. godini. To je povećanje od gotovo 440 milijuna eura u četiri godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 8,96 posto. Najsnažniji godišnji rast ukupnog uvoza zabilježen je 2023., kada je tržište poraslo 18,21 posto. U 2024. rast je iznosio 7,09 posto, a 2025. usporio na 3,20 posto. Drugim riječima, tržište i dalje raste, ali nakon razdoblja visokog intenziteta prelazi u zreliju fazu, u kojoj se razlike među segmentima sve više vide u strukturi, a ne samo u ukupnom iznosu.

U strukturi 2025. godine softver čini približno 39,5 posto ukupnog promatranog ICT uvoza, komunikacije i telekomi oko 34,0 posto, a računala oko 26,5 posto. To je važan pomak jer pokazuje da hardver više nije dominantna priča uvoznog dijela ICT tržišta. Vrijednost se sve više premješta prema softveru, uslugama i digitalnim platformama, dok komunikacijski segment ostaje nužna infrastrukturna osnova. Za hrvatsko tržište to znači da će buduće promjene sve više ovisiti o investicijama u digitalnu transformaciju, automatizaciju, podatkovne sustave, sigurnost i cloud, a manje isključivo o ciklusima zamjene opreme.

Podaci za 2025. tako potvrđuju dvostruku narav ICT tržišta. S jedne strane, ukupni uvoz nastavlja rasti i doseže novu rekordnu razinu. S druge strane, dinamika rasta je sporija, a pojedini segmenti kreću se vrlo različito. Softver raste najbrže i dugoročno najkonzistentnije, telekomunikacijski i komunikacijski dio zadržava stabilan rast uz cikličke skokove, dok računala pokazuju najizraženiju osjetljivost na investicijske valove. Upravo zato 2025. nije godina usporavanja ICT-a, nego godina promjene njegove strukture: manje naglaska na količinskom širenju hardvera, a više na vrijednosti koju stvaraju softverski i mrežni slojevi digitalnog gospodarstva.

Analiza je rađena prema raspodjeli tvrtki prema pretežitom NKD-u, odnosno prema grupiranju djelatnosti u tri segmenta. U segment softvera uključeni su NKD 58.21, 58.29, 62.01, 62.02, 62.03, 62.09 i 63.11. U segment računala uključeni su NKD 26.20, 46.51, 47.41 i 95.11. U segment telekoma i komunikacija uključeni su NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90.

Uvoz u Hrvatskoj po godinama

Izvor: Fina Info.BIZ

Godišnja promjena i CAGR

Izvor: Fina Info.BIZ