Ustavno vijeće srušilo zabranu u Francuskoj

Francuska se namjerava pridružiti sve većem broju država koje djeci žele zabraniti pristup društvenim mrežama. Međutim, njezine je planove usporila odluka najvišeg ustavnog tijela u zemlji.

Ustavno vijeće odbacilo je zakon koji je parlament donio prethodnog mjeseca, a kojim se djeci mlađoj od 15 godina želio onemogućiti pristup društvenim mrežama, jer smatra da se njime zadire u slobodu izražavanja i komunikacije. Vijeće je u obrazloženju navelo i da mjera nema dovoljno čvrsta pravna jamstva za zaštitu prava na privatni život.

Odluka je otrježnjujuća poruka zagovornicima ograničavanja pristupa društvenim mrežama, premda ne mora značiti kraj francuskih planova. Ustavno vijeće podržalo je namjeru političara da uvedu mjere zaštite, ali je zaključilo da se opća zabrana ne može provesti bez povrede slobode izražavanja i komunikacijskih prava.

Vijeće je upozorilo da su predložene mjere možda preširoke jer ne predviđaju pojedinačnu procjenu rizika za svako dijete niti se oslanjaju na konkretne podatke povezane sa zdravljem i sigurnošću. Spornom je ocijenilo i neizbježnu obvezu odraslih da dokazuju svoju dob. Zakon bi takvu provjeru nametnuo bez dovoljno jasno određenih uvjeta i granica u kojima bi ona bila opravdana.

Riječ je o odluci broj 2026-911 DC od 14. kolovoza 2026., donesenoj nakon što su oba doma parlamenta 21. srpnja prihvatila usuglašeni tekst. Ustavno vijeće nije proglasilo neustavnim svaki dio zakona, nego je srušilo njegov ključni članak o društvenim mrežama. Taj je članak platformama nametao obvezu da korisnicima mlađima od 15 godina ne dopuste otvaranje računa te da postojeće račune takvih korisnika uklone u prijelaznom roku. Provedba je zato nužno pretpostavljala sustav utvrđivanja dobi i za maloljetne i za punoljetne korisnike. Upravo je kombinacija opće zabrane, nedovoljno određenih iznimaka i nejasnih granica obrade podataka dovela do zaključka da zaštitni cilj nije ostvaren razmjernim sredstvima. Pri ocjeni se Vijeće oslonilo na ustavno zaštićenu slobodu izražavanja i komunikacije te na pravo na privatni život. Država te slobode smije ograničiti radi zaštite maloljetnika, ali mjera mora biti primjerena, nužna i razmjerna. Opća dobna granica nije bila vezana uz procjenu konkretnog rizika koji nosi usluga ili kojem je izloženo pojedino dijete, a zakon nije dovoljno precizno uredio ni podatke kojima bi se dob dokazivala, njihov opseg, čuvanje ni nadzor nad postupkom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon odluke je najavio da od zabrane ne odustaje te je zatražio od premijera Sébastiena Lecornua pripremu novog teksta usklađenog s francuskim ustavnim i europskim pravom. Prvotni plan bio je da ograničenje počne vrijediti s novom školskom godinom u rujnu, što nakon odluke više nije bilo izvedivo, a izmijenjeni se prijedlog želi pripremiti do proljeća. Politički je cilj sada pronaći model koji će odgovornost jasno rasporediti na platforme, preciznije odrediti obuhvaćene usluge i izbjeći situaciju u kojoj svaki odrasli korisnik mora predati više osobnih podataka nego što je nužno. Zakonodavac će morati objasniti i odnos zabrane prema roditeljskoj odgovornosti, iznimkama za obrazovne ili komunikacijske usluge te mogućnosti da dijete pristupi javno dostupnim informacijama bez računa. Odluka tako ne osporava pravo države da štiti djecu, nego traži dokaz da je široko ograničenje potrebno, ciljano i popraćeno djelotvornim jamstvima.

Francuska se rasprava odvija unutar šireg regulatornog zaokreta. Australija od 10. prosinca 2025. od određenih platformi zahtijeva razumne korake kako korisnici mlađi od 16 godina ne bi mogli otvoriti ili zadržati račun; odgovornost je na platformama, a ne na djeci i roditeljima. Među obuhvaćenim uslugama regulator navodi Facebook, Instagram, Snapchat, TikTok, X, YouTube, Reddit, Threads, Twitch i Kick, dok su samostalne usluge za razmjenu poruka i brojne platforme za igre izuzete. Mlađi od 16 i dalje smiju pregledavati javno dostupan sadržaj bez prijave, a platformama koje sustavno ne poduzmu razumne korake prijeti kazna do 54,6 milijuna australskih dolara.

Europska je komisija pak u srpnju 2025. objavila smjernice za zaštitu maloljetnika prema Aktu o digitalnim uslugama i nacrt rješenja za provjeru dobi. To je tehničko rješenje u travnju 2026. bilo spremno za prilagodbu u državama članicama i zamišljeno je tako da korisnik može dokazati da je stariji od propisane granice bez otkrivanja drugih osobnih podataka. Težište europskog pristupa nije samo na dobi, nego i na privatnosti, sigurnom dizajnu, suzbijanju ovisničkih obrazaca, kibernasilju i neželjenom kontaktu. Upravo odvajanje potvrde dobi od pune identifikacije pokazuje smjer u kojem će Francuska morati tražiti ustavno održivo rješenje. Novi francuski prijedlog morat će stoga istodobno proći test zaštite djece, razmjernosti ograničenja i minimizacije osobnih podataka.