Umjetna inteligencija mijenja globalnu trgovinu, Europa pod sve većim pritiskom

Najnovija analiza ACREDIA Grupe i Allianz Tradea pokazuje da umjetna inteligencija ubrzano postaje ključna pokretačka snaga globalne trgovine, transformirajući tehnološki sektor, opskrbne lance, trgovinske tokove i geopolitičke odnose zavisnosti.

Prema podacima iz tog istraživanja, globalna trgovina proizvodima povezanim s umjetnom inteligencijom gotovo se učetverostručila u posljednjih deset godina, zabilježivši rast s približno jednog bilijuna američkih dolara na 3,8 bilijuna dolara. Proizvodi i infrastruktura povezani s tom tehnologijom danas čine oko 15 posto ukupne svjetske robne razmjene, pri čemu Azija kontrolira najveći dio lanca vrijednosti koji obuhvaća poluvodiče, tehnologije za pohranu podataka i podatkovne centre. Glavni izvršni direktor ACREDIA Grupe Michael Kolb objasnio je kako je globalna utrka za umjetnu inteligenciju prerasla u borbu za infrastrukturu, podatke i ekonomski utjecaj te da će kontrola nad čipovima, podatkovnim centrima i platformama u budućnosti značiti i kontrolu nad velikim dijelom globalnog stvaranja vrijednosti.

Studija posebno kritično promatra poziciju Europe u globalnoj utrci i upozorava da ta regija riskira gubitak utjecaja uslijed jačanja globalnih tehnoloških blokova. Dok Sjedinjene Američke Države ulažu milijarde u cloud infrastrukturu, računalne kapacitete i digitalne platforme, operativni kapacitet europskih podatkovnih centara trenutno iznosi tek četvrtinu američkog. Istodobno raste europska zavisnost o američkim tehnološkim pružateljima usluga čiji takozvani hyperscaleri već danas dominiraju velikim dijelom europske cloud i podatkovne infrastrukture. Kolb upozorava da bi se zbog sve šire primjene AI usluga milijarde eura mogle svake godine prelijevati iz Europe prema američkim pružateljima usluga, zbog čega Europa riskira da od industrijskog središta postane digitalni podstanar, što izravno utječe na njezinu konkurentnost, inovacije i gospodarski suverenitet.

Analiza također ukazuje na to da AI opskrbni lanci postaju značajan geopolitički rizik budući da je globalno stvaranje vrijednosti u tom području koncentrirano u svega nekoliko regija, pri čemu Tajvan, Južna Koreja, Kina i Sjedinjene Američke Države imaju ključne uloge u proizvodnji poluvodiča, memorijskih tehnologija visokih performansi i prateće infrastrukture. Zbog takve koncentracije, političke napetosti ili trgovinski sukobi mogli bi imati izravan i velik utjecaj na cijene, dostupnost i stabilnost opskrbnih lanaca. Utjecaj država diljem svijeta istodobno raste kroz uvođenje izvoznih kontrola, tehnoloških sankcija i višemilijardnih programa subvencija, pa je u svijetu trenutno na snazi više od 3.600 mjera industrijske politike povezanih s AI tehnologijama. Kolb naglašava da tvrtke danas moraju znatno šire promišljati rizike, uzimajući u obzir sve segmente od sirovina i dobavljača pa do samih tokova podataka i digitalne infrastrukture.

U zaključku studije navodi se da globalna trgovina prolazi kroz strukturnu transformaciju u kojoj sama učinkovitost više nije dovoljna, već strateška otpornost, tehnološki suverenitet i politička stabilnost postaju ključni čimbenici konkurentnosti. Opskrbni lanci postaju sve regionalniji, tehnologija poprima politička obilježja, dok digitalna infrastruktura preuzima ulogu strateškog instrumenta moći. Direktor ACREDIA Grupe stoga zaključuje da se era isključivo učinkovite globalizacije bliži svome kraju te da je tvrtkama za dugoročno očuvanje konkurentnosti, uz stabilne opskrbne lance, danas nužno posjedovanje snažnih strategija upravljanja tehnološkim i operativnim rizicima.