U veleprodaji i infrastrukturi rast svjetlovodnog pristupa i povećano iznajmljivanje infrastrukture

Veleprodajni i infrastrukturni segment hrvatskog tržišta elektroničkih komunikacija u drugom tromjesečju 2025. bilježi jasne pokazatelje snažnog rasta u svjetlovodnim mrežama te povećano korištenje i iznajmljivanje fizičke infrastrukture. Iako bakrena mreža i dalje ima određenu ulogu, podaci Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) pokazuju da optika ubrzano preuzima primat, a operatori povećavaju ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN).

Prihodi od veleprodajnog pristupa putem svjetlovodne mreže u Q2 2025. iznosili su 3,27 milijuna eura, što je čak 162,50 posto više nego u istom razdoblju prošle godine i 13,78 posto više nego u prethodnom kvartalu. Istodobno, prihodi od veleprodajnog pristupa putem bakrene mreže nastavili su padati te su u Q2 2025. iznosili 3,02 milijuna eura, što je pad od 9,39 posto godišnje.

Broj fizičkih linija u bakrenim mrežama smanjen je za 20,68 posto, na 34.824, dok broj linija koje koriste bitstream pristup putem bakra iznosi 87.352 (-5,57 posto). Suprotno tome, broj linija na svjetlovodnim mrežama snažno raste - fizički pristup putem optičke infrastrukture porastao je za 187,75 posto na 55.761 liniju, a bitstream pristup putem optike za 126,11 posto, na 50.932 linije.

Ovi podaci potvrđuju da je veleprodajni segment postao ključni motor širenja VHCN infrastrukture u Hrvatskoj, omogućavajući manjim operatorima pristup modernim mrežama i potičući tržišno natjecanje.

U maloprodajnom segmentu zajamčenog kapaciteta, prihodi od Ethernet tehnologije u Q2 2025. iznosili su 7,85 milijuna eura, što je rast od 24,16 posto u odnosu na prošlu godinu. Usluge putem xWDM tehnologije ostvarile su prihod od 372.558 eura (+0,01 posto), dok je prihod od “dark fiber” usluga dosegnuo 439.222 eura (+1,16 posto).

Broj priključnih točaka Ethernet tehnologije porastao je za 8,98 posto, na 24.555, dok je broj tradicionalnih digitalnih vodova (SDH, PDH, HDSL) smanjen za čak 74,48 posto, na samo 74 priključne točke. Ukupna duljina iznajmljenih svjetlovodnih niti (“dark fiber”) iznosi 4.763 kilometra, što je 5,76 posto manje nego prošle godine - blagi pad koji ukazuje na konsolidaciju korištenja kapaciteta i optimizaciju mreža.

Važno je napomenuti da od trećeg tromjesečja 2024. izvještaji više ne uključuju podatke tvrtke HEP Telekomunikacije d.o.o., koja svoje usluge pruža isključivo unutar HEP Grupe, pa su prikazane vrijednosti fokusirane na komercijalno tržište.

Prihodi od iznajmljivanja elektroničke komunikacijske infrastrukture u Q2 2025. pokazuju izražene razlike među kategorijama. Najveći rast bilježi se u iznajmljivanju stupova za zračne mreže, gdje su prihodi porasli za 219,74 posto na 55.854 eura, dok je broj iznajmljenih stupova dosegnuo 5.734, što je 43,64 posto više nego lani.

Prihod od iznajmljivanja cijevi kabelske kanalizacije iznosio je 1,30 milijuna eura (-3,09 posto), no duljina iznajmljenih cijevi porasla je za 33,02 posto na 26.116 kilometara. Najveći rast ostvaren je u segmentu cijevi promjera 50 mm, koji je povećan za 116,04 posto. Prihodi od kolokacijskih prostora također su porasli na 681.212 eura (+4,42 posto), što potvrđuje povećanu potražnju za smještajem opreme operatora i data-centara.

Ovi pokazatelji jasno potvrđuju da hrvatsko tržište ulazi u fazu intenzivnog razvoja mrežne infrastrukture, potaknuto digitalnim projektima, rastom podatkovnog prometa i sve većom potrebom za međusobnom povezanošću operatora.

Rast ulaganja u svjetlovodnu infrastrukturu i veleprodajni pristup usklađen je s europskom politikom digitalne povezanosti i ciljevima “Digitalne dekade 2030.”. Prema Europskoj komisiji, države članice trebaju do kraja desetljeća omogućiti 100 posto gigabitnu povezanost i komercijalno dostupne 5G mreže u svim naseljenim područjima.

Hrvatska se u tom kontekstu ističe kao primjer zemlje koja ubrzano razvija otvoreni tržišni model veleprodajnog pristupa. Operatorima poput A1 Hrvatska, Hrvatskog Telekoma, Telemacha i brojnih manjih pružatelja omogućeno je korištenje zajedničke infrastrukture, čime se izbjegava dupliciranje investicija i potiče tržišno natjecanje.

Dodatno, rast kolokacijskih prostora i najam “dark fiber” rješenja povezan je s razvojem podatkovnih centara i edge lokacija, ključnih za buduće AI i 5G aplikacije. Projekti poput DataBox DC ZAG2 i Vertivove modularne tvornice u Rugvici dodatno pozicioniraju Hrvatsku kao regionalno čvorište digitalne infrastrukture jugoistočne Europe.