Tržište tableta bilježi tek marginalan rast u prvom tromjesečju 2026.

Globalno tržište tableta ostalo je praktički nepromijenjeno u prvom tromjesečju 2026., pri čemu su isporuke porasle tek 0,1 posto na godišnjoj razini i dosegnule 37 milijuna uređaja, pokazuje analiza Omdije. Iako su isporuke tableta pale u odnosu na prethodno tromjesečje, što je u skladu s uobičajenim sezonskim kretanjima, regionalni rezultat predvodila je Latinska Amerika, a zatim Bliski istok i Afrika. Ipak, takav rast najvećim je dijelom bio potaknut punjenjem kanala i stvaranjem zaliha, a ne stvarnom potražnjom krajnjih kupaca, što upućuje na slabije izglede za potražnju u nastavku godine.

"Ulaskom u 2026. tableti su za proizvođače izgubili na važnosti po pitanju marži, volumena i ukupne vrijednosti", istaknula je Himani Mukka, voditeljica istraživanja u Omdiji. "U okruženju ograničene opskrbe i potrošači i proizvođači opreznije biraju kojim će uređajima dati prednost. Proizvođači PC-jeva fokusiraju se na prijenosna i stolna računala, dok se oni koji posluju i na tržištu pametnih telefona i tableta sve više okreću telefonima zbog njihova znatno većeg doprinosa ukupnom poslovanju."

Globalno tržište tableta u prvom je tromjesečju tako ostalo na prošlogodišnjoj razini. Među vodećim proizvođačima najviše su rasli Huawei i Lenovo, s povećanjem isporuka od 28, odnosno 20 posto na godišnjoj razini. Apple je zadržao vodeću poziciju s 14,8 milijuna isporučenih uređaja i rastom od 7,9 posto, potpomognut dobrim rezultatima iPada Air. Samsung je bio drugi, ali pod pritiskom cijena, pa su mu isporuke pale 12,6 posto, na 5,8 milijuna uređaja. Huawei je bio treći s 3,2 milijuna uređaja i rastom od 28 posto, nastavljajući širiti prisutnost u azijsko-pacifičkoj regiji. Lenovo je, uz potporu povučenih isporuka i obrazovnih implementacija, dosegnuo 3,0 milijuna uređaja i rast od 20 posto, dok je Xiaomi zaokružio prvih pet s 2,6 milijuna uređaja, što je pad od 13,6 posto.

"Unutar segmenta tableta proizvođači će se u 2026. još snažnije usmjeriti na premium dio tržišta, gdje se potražnja pokazala otpornijom nego u masovnom segmentu", dodala je Mukka. "Volumenski segment suočen je s većim izazovima: prostor za promotivne aktivnosti je ograničen jer gotovo da više nema mogućnosti za apsorpciju dodatnih rasta cijena, a tableti nemaju strukturni poticaj za obnovu uređaja usporediv s prestankom podrške za Windows 10 na tržištu PC-ja. Izgledi za drugo polugodište 2026. stoga ostaju oprezni, a najveći pritisak očekuje se upravo u segmentima koji ovise o volumenu, i po pitanju isporuka i po pitanju vrijednosti."

Sličan pritisak vidljiv je i na tržištu Chromebookova. Svi vodeći proizvođači u prvom su tromjesečju imali poteškoća. Lenovo, koji je bio prvi i važan sudionik japanskog programa GIGA School zajedno sa svojom podružnicom NEC, zabilježio je pad isporuka od 11,2 posto, na 1,5 milijuna uređaja, nakon završetka prve faze implementacije. HP je bio drugi s 1,0 milijun uređaja i padom od 15,3 posto, dok je Acer zauzeo treće mjesto sa 937 tisuća uređaja, uz nešto blaži pad zahvaljujući stabilnim isporukama u Sjevernoj Americi i rastu u azijsko-pacifičkoj regiji. Dell je imao najizraženiji pad među prvih pet, od 28,3 posto, na 413 tisuća uređaja. ASUS, također važan sudionik japanskog programa GIGA School 2.0, bio je jedini proizvođač s rastom, i to od 3,5 posto, na 406 tisuća uređaja, čime je dosegnuo tržišni udio od 9 posto.

"Unutar PC segmenta Chromebookovi su trenutačno najpogođenija kategorija, uz snažan pad volumena", rekao je Kieren Jessop, glavni analitičar Omdije. "Pokazatelji proizvodnje upućuju na slabije kratkoročne izglede, a obrazovne implementacije sve se češće odgađaju dok se tržišni uvjeti ne stabiliziraju. Očekuje se i da će aktualna ograničenja u opskrbi odgoditi drugu fazu japanskog programa GIGA School 2.0. Dok je prva faza, produljena od kraja 2024. do kraja 2025., dovršena bez većih poremećaja, sadašnje tržišno okruženje vrlo će vjerojatno donijeti kašnjenja u sljedećoj fazi."

Istraživanje Sveučilišta u Oxfordu o japanskom programu GIGA School podsjeća da je riječ o nacionalnoj inicijativi kojom se svakom učeniku želi osigurati osobni uređaj i pristup Wi-Fi mreži, uz povezivanje škola s oblačnom infrastrukturom, ali i da takav model otvara pitanja neujednačene edukacije nastavnika, koordinacije između nacionalne i lokalne razine te oslanjanja na privatni sektor. U tom svjetlu slabiji Chromebook rezultati nisu tek prolazna anomalija, nego signal da se tržište školskih uređaja sve više lomi između javnih digitalnih politika, opskrbnih ograničenja i realne sposobnosti sustava da tehnologiju pretvori u održiv obrazovni alat.