Tržište postkvantne kriptografije premašit će 13 milijardi dolara do 2035.

Novo istraživanje tvrtke Juniper Research pokazuje da će tržište postkvantne kriptografije porasti s 1,2 milijarde dolara u 2026. godini na 13 milijardi dolara do 2035., što predstavlja visoku složenu godišnju stopu rasta od 30 posto. Istraživanje identificira dvije ključne sile koje pokreću ovaj rast: ubrzanu evoluciju standarda i regulatornih okvira osmišljenih za pripremu na „Q-Day“ te kontinuirana ulaganja u istraživanje i razvoj koja ubrzavaju sazrijevanje algoritama kroz rigorozna testiranja u stvarnim uvjetima.

„Q-Day“ – trenutak kada će kvantna računala moći kompromitirati današnje enkripcijske sustave – čvrsto je na radaru vlada i organizacija koje promišljaju dugoročno. Međutim, razina osviještenosti i dalje ostaje najveća prepreka. „Mnoge tvrtke još uvijek podcjenjuju rizik kvantno omogućenih napada, zbog čega su jasnije i pristupačnije edukacije ključne za osiguravanje interne podrške“, objasnio je Louis Atkin, analitičar u Juniper Researchu.

Istraživanje ističe da će globalna suradnja među organizacijama biti presudna za učinkovitu primjenu ove tehnologije. Kriptografija je tehnološko područje koje se u velikoj mjeri oslanja na interoperabilnost infrastrukture, pri čemu brojni sustavi moraju funkcionirati preko državnih granica.

„Mnoge su zemlje prihvatile standardizirane algoritme NIST-a kao de facto kvantno sigurnu opciju, čak i u državama s ograničenim razumijevanjem kvantnog okruženja. Ključno je da se taj trend nastavi te da različiti sektori razmotre interoperabilnost svojih sustava pri implementaciji kvantno sigurnih rješenja“, zaključio je Atkin.

Razvoj postkvantne kriptografije dobio je dodatni zamah nakon što je američki Nacionalni institut za standarde i tehnologiju formalizirao prve skupove algoritama otpornih na kvantne napade, čime je industriji pružen jasan okvir za migraciju s postojećih RSA i ECC sustava na nove kriptografske sustave. Financijski sektor, telekomunikacijska industrija i javna uprava među prvima pokreću pilot-projekte migracije zbog regulatornih zahtjeva i dugog životnog ciklusa podataka koji moraju ostati zaštićeni desetljećima. 

Posebno je naglašen rizik scenarija „harvest now, decrypt later“, u kojem napadači već danas prikupljaju enkriptirane podatke s namjerom njihova kasnijeg dekriptiranja pomoću budućih kvantnih računala. Europska unija kroz ENISA-u i inicijative vezane uz NIS2 direktivu dodatno potiče organizacije na procjenu kriptografske otpornosti i planiranje tranzicije.

Tehnološki izazov pritom nije samo zamjena algoritama, već i optimizacija performansi, veličine ključeva i kompatibilnosti s postojećom infrastrukturom, uključujući IoT uređaje i mobilne mreže. Veliki dobavljači čipova i sigurnosnih modula već integriraju podršku za kvantno otporne algoritme na razini hardvera kako bi ubrzali tržišnu spremnost.

Istodobno, globalna standardizacija ostaje ključna kako bi se izbjegla fragmentacija tržišta i osigurala interoperabilnost u prekograničnim digitalnim uslugama. Stručnjaci procjenjuju da će sljedeće desetljeće biti obilježeno hibridnim pristupom, u kojem će se klasični i postkvantni algoritmi koristiti paralelno radi postupne i kontrolirane tranzicije. 

U tom kontekstu, edukacija uprava i C-level menadžmenta postaje jednako važna kao i tehnička implementacija. Dugoročno gledano, postkvantna kriptografija predstavlja temelj buduće digitalne sigurnosti u eri ubrzanog razvoja kvantnog računalstva i sve sofisticiranijih kibernetičkih prijetnji.