Trump imenovao koordinatora za AI

Američki predsjednik Donald Trump imenovao je ravnatelja Nacionalne obavještajne službe Jaya Claytona prvim koordinatorom administracije za umjetnu inteligenciju, odnosno svojevrsnim „AI carem“. Cilj imenovanja je centralizirati i uskladiti strateške inicijative savezne vlade u sektoru koji se ubrzano razvija.

Trump je u objavi na društvenim mrežama naveo da će Clayton predvoditi novoosnovani Super Intelligence Force (SIF). Zadaća tog tijela bit će koordinirati savezne napore kako bi Sjedinjene Američke Države zadržale globalno vodstvo u području koje Trump naziva „superinteligencijom“, a čiji je značaj usporedio s industrijskom revolucijom. Predsjednik je nedavnom izvršnom uredbom naložio korištenje izraza „superinteligencija“ u saveznim institucijama, komunikaciji i dokumentima javnih politika.

SIF bi trebao upravljati odnosima savezne vlade s potrošačima, organizacijama civilnog društva, vjerskim zajednicama, operatorima kritične infrastrukture i velikim razvojnim tvrtkama u području umjetne inteligencije. Trump pritom nastavlja umanjivati mogućnost egzistencijalnih rizika povezanih s AI-jem, tvrdeći da je nedavni dobrovoljni sporazum vodećih kompanija o samoregulaciji dovoljan sigurnosni okvir.

Claytonov odbor analizirat će rizike specifične za umjetnu inteligenciju i postojeće državne protokole za odgovor na povrede podataka i kibernetičke incidente te izraditi preporuke za poboljšanje sposobnosti odgovora u okviru postojećih zakonskih ovlasti. Trump je pojasnio da će SIF odgovarati izravno njemu i predstojnici Ureda Bijele kuće Susie Wiles.

Uspostava posebnog koordinacijskog tijela pokazuje da se američka politika prema umjetnoj inteligenciji sve više pomiče s pojedinačnih inicijativa prema centraliziranom upravljanju. Takav model može ubrzati donošenje odluka, ali istodobno povećava važnost jasne podjele odgovornosti među saveznim agencijama. Napredni AI sustavi sve se češće promatraju istodobno kao gospodarska prilika, sigurnosna tehnologija i potencijalni izvor novih kibernetičkih rizika. Posebno je osjetljivo pitanje korištenja AI agenata koji mogu samostalno izvršavati višekoračne zadatke i pristupati računalnim sustavima.

Zbog toga se sigurnosne rasprave više ne svode samo na sadržaj koji modeli generiraju, nego i na njihove mogućnosti djelovanja. Američke tehnološke kompanije posljednjih su godina uvele dodatne interne postupke evaluacije naprednih modela, uključujući testiranje kibernetičkih sposobnosti i otpornosti zaštitnih mehanizama. Paralelno s time raste pritisak da dio evaluacija provode neovisni stručnjaci.

Za saveznu vladu posebno je važna zaštita kritične infrastrukture, jer se AI može koristiti i za obranu i za automatizaciju napada. Otvoreno ostaje pitanje koliko će se američki pristup oslanjati na dobrovoljne obveze industrije, a koliko na obvezujuća pravila. Smjer koji odabere Washington mogao bi snažno utjecati i na globalne standarde upravljanja najnaprednijim AI sustavima.