Trojac optužen za prijevaru od 129 milijuna dolara

Američki savezni tužitelji optužili su Jacoba Soalla, Sharon Hazan i Guya Sheetrita da su uz pomoć umjetne inteligencije oponašali glasove i slike direktora te odvjetnike velikih ureda i tako naveli kompanije na isplate od približno 129 milijuna dolara. Optužnica je objavljena 5. studenoga, a tema je uvrštena kao neposredno prethodna i zbog iznosa i izravne primjene deepfake tehnologije u poslovnim plaćanjima.

Prema Ministarstvu pravosuđa i optužnici Južnog okruga New Yorka, skupina je od 2024. do 2026. kontaktirala zaposlenike zadužene za financije i predstavljala navodnu transakciju kao strogo povjerljivu. Pozivatelji su tvrdili da uprava treba hitnu pomoć, a zatim organizirali telefonski ili videopoziv na kojemu su AI-jem oponašali direktora.

Soall je, tvrde tužitelji, glumio i odvjetnike iz Ujedinjenog Kraljevstva. Pri uhićenju je navodno imao rukom napisanu skriptu “Lawyer Call” koja mu je pomagala zvučati uvjerljivo. Taj detalj pokazuje da tehnologija nije zamijenila socijalni inženjering: sintetizirani glas i slika bili su potpora unaprijed pripremljenoj priči o tajnosti, autoritetu i roku.

Novac je prema optužnici slan na račune širom svijeta koje su kontrolirali članovi skupine. Brzo prebacivanje kroz više banaka i jurisdikcija otežava povrat sredstava. Financijske institucije mogu zaustaviti dio transakcija ako na vrijeme dobiju upozorenje, ali nakon razdvajanja iznosa, konverzije valuta ili kupnje imovine trag postaje složeniji.

Optužnica je navod, a svi optuženi smatraju se nevinima dok sud ne utvrdi krivnju. Javna dokumentacija zasad ne opisuje sve žrtve ni tehnički alat korišten za generiranje. Nije poznato jesu li napadači trenirali vlastiti model, koristili komercijalnu uslugu ili sastavljali pozive iz kraćih sintetiziranih segmenata.

Kontrola plaćanja koja se oslanja na prepoznavanje glasa više nije dovoljna. Zaposlenik može vidjeti lice direktora, čuti poznat način govora i svejedno razgovarati s lažnim prikazom. Bolja zaštita je procesna: povratni poziv na unaprijed evidentiran broj, potvrda kroz drugi komunikacijski kanal i odobrenje najmanje dviju osoba koje nisu sudjelovale u istom razgovoru.

Posebno su rizične izvanredne transakcije, novi primatelji i zahtjevi da se zaobiđe uobičajeni postupak. Sustav plaćanja može automatski zaustaviti nalog ako kombinira velik iznos, neuobičajenu državu, promjenu računa i zahtjev izvan radnog vremena. Upozorenje ne smije sadržavati samo opću poruku o prijevarama, nego konkretan korak kojim zaposlenik neovisno potvrđuje zahtjev.

Kompanije trebaju zaštititi i podatke iz kojih nastaje deepfake. Javni nastupi, izvještaji za investitore, podcasti i videokonferencije daju dovoljno uzorka glasa i lica za uvjerljivu imitaciju. Potpuno uklanjanje snimki nije realno, pa se obrana mora premjestiti s pitanja “izgleda li osoba stvarno” na pitanje “je li zahtjev prošao odobreni kanal i kontrolu”.

Banke mogu pomoći analizom ponašanja i vezama između računa, ali ne mogu znati poslovni razlog svake uplate. Zato klijent mora brzo prijaviti incident, sačuvati poruke i dostaviti podatke o primatelju. Kašnjenje od nekoliko sati može biti presudno jer se sredstva automatizirano dijele i šalju dalje.

Vježbe prijevare trebaju uključiti upravo osobe koje imaju ovlast odobravanja i one koje ih mogu zaustaviti. Simulirani videopoziv može provjeriti hoće li zaposlenik prekinuti razgovor, nazvati poznati broj i evidentirati iznimku. Uspješnost se ne mjeri brojem ljudi koji su prepoznali lošu sliku, nego time je li proces blokirao nalog prije slanja. Nakon vježbe treba ukloniti nepotrebne iznimke i osigurati da pritisak višeg menadžmenta ne poništi kontrolu.

Optužnica sadrži navode tužiteljstva, a ne sudski utvrđene činjenice. U nastavku postupka bit će važno razlikovati dokazanu uporabu AI alata od običnog lažnog predstavljanja te utvrditi iznos stvarne štete.