Tokeni štite 2,4 bilijuna transakcija

Novo istraživanje Juniper Researcha pokazuje da će broj transakcija s mrežnom tokenizacijom u svijetu tijekom idućih pet godina rasti po složenoj godišnjoj stopi od 18,1 posto. Prema izvještaju, uspjeh mrežne tokenizacije proizlazi iz načina na koji suzbija prijevare: smanjuje vrijednost ukradenih podataka i ograničava broj mjesta na kojima se otkrivaju važeći podaci s kartice.

Istraživanje upućuje na gotovo potpunu prihvaćenost do 2030., djelomično potaknutu nastojanjima Vise i Mastercarda da u Europi uvedu potpunu tokenizaciju, ali i snažnim organskim rastom na drugim tržištima. Juniper smatra da pružatelji mrežne tokenizacije tokene trebaju postaviti kao sloj vjerodajnica za dugoročne odnose s kupcima, a ne samo kao alat za zaštitu kartica. Taj se pristup širi na nove primjene, poput kupnji koje pokreće umjetna inteligencija, plaćanja bez registracije korisnika i trgovine putem povezanih uređaja.

„Najveća buduća vrijednost tokenizacije jest omogućavanje pouzdane i trajne trgovine kroz sučelja koja se mijenjaju, od internetskih blagajni i aplikacija do asistenata, nosivih uređaja i autonomnih procesa. Time tokenizacija postaje temeljni sloj digitalne trgovine, a ne samo alat protiv prijevara“, izjavio je viši analitičar Juniper Researcha Thomas Wilson.

Jedan od važnih čimbenika koji trenutačno utječu na prihvaćanje mrežne tokenizacije jest Click to Pay, koji pri naplati prepoznaje kupce i njihove kartice. Mrežna tokenizacija štiti te osjetljive podatke jer trgovac umjesto statičnog broja kartice šalje tokeniziranu vjerodajnicu. Promicanje tokenizacije kao zadanog sloja povjerenja za digitalnu trgovinu, umjesto kao uskog sigurnosnog proizvoda, podrazumijeva jednostavno plaćanje, automatsko održavanje valjanosti vjerodajnica i nove načine kupnje bez potrebe da trgovci iz temelja mijenjaju vlastite tehnološke sustave.

Juniper procjenjuje da će od 2026. do 2030. mrežni tokeni zaštititi ukupno 2,4 bilijuna transakcija, što bi na kraju razdoblja predstavljalo 86 posto primjenjivih plaćanja. Pojam primjenjivih plaćanja važan je jer prognoza ne obuhvaća svaku novčanu transakciju, nego kartične i digitalne tokove u kojima se mrežni token može tehnički koristiti. Kod takve tokenizacije primarni broj računa, odnosno PAN otisnut na kartici, zamjenjuje se jedinstvenim tokenom koji se može ograničiti na određenog trgovca, uređaj ili način plaćanja. Ako napadač ukrade takav zapis, njegova je uporaba izvan dopuštenog konteksta znatno ograničena. Token pritom prolazi od prodajnog mjesta preko prihvatitelja i kartične mreže do banke izdavatelja, pa zaštita ne završava unutar sustava jednoga trgovca. To je bitna razlika u odnosu na lokalnu tokenizaciju baze podataka, koja može sakriti broj kartice samo unutar pojedinog poslovnog sustava.

EMVCo je 9. srpnja 2026. objavio verziju 2.4 tehničkog okvira za tokenizaciju plaćanja. Okvir definira uloge, funkcije i zahtjeve potrebne da tokeni rade u postojećem platnom ekosustavu te omogućuje globalno prepoznavanje pružatelja tokena i povezivanje tokena s izvornim računom putem referentnih oznaka. Ta veza pomaže u provjeri prijevara, sprječavanju pranja novca, programima vjernosti i upravljanju životnim ciklusom vjerodajnice. Kada kartica istekne ili se zamijeni, mrežni token može se ažurirati bez ponovnog ručnog unosa podataka kod svakog trgovca, što smanjuje prekide pretplata i odbijene transakcije. Tokenizacija ipak nije zamjena za autentifikaciju, praćenje prijevara i sigurnost sustava pružatelja tokena; ona je jedan od slojeva zaštite koji ograničava posljedice kompromitiranih kartičnih podataka.

Mastercard je u lipnju 2025. objavio da je gotovo polovica njegovih europskih internetskih transakcija već tokenizirana, a broj takvih plaćanja u godinu dana porastao je više od trećine. Usluga Secure Card on File tada je bila aktivna u 45 europskih država i područja, dok je Click to Pay bio proširen na 26 tržišta, a broj prijavljenih korisnika više se nego udvostručio u godinu dana. Click to Pay kupcu prikazuje spremljene kartice u standardiziranom postupku naplate, dok tokenizacija u pozadini štiti stvarni broj od nepotrebnog izlaganja trgovcu. Mastercard taj model povezuje i s biometrijskim pristupnim ključevima, kojima se potvrđuje identitet otiskom prsta ili licem umjesto statičnom lozinkom.

Sljedeća faza širenja povezana je s agentnom trgovinom, u kojoj softver u ime korisnika pronalazi proizvod i pokreće kupnju. Visa je u suradnji s OpenAI-jem opisala model u kojem se tokenizirana vjerodajnica veže uz određenog agenta i dopuštenu namjenu, uz limite potrošnje, ograničenja kategorija trgovaca i zahtjeve za dodatnim odobrenjem. Takve kontrole trebaju dokazati tko je autorizirao kupnju i u kojim granicama agent smije djelovati. Mrežna tokenizacija time prelazi iz pozadinske sigurnosne funkcije u infrastrukturu koja određuje kako će se vjerodajnice koristiti u automatiziranoj digitalnoj trgovini.