Telemach povezuje mrežu, podatkovne centre i sigurnost

Hrvatska je posljednjih godina snažno podigla razinu mobilne i optičke infrastrukture, ali sljedeća faza digitalizacije bit će zahtjevnija od same izgradnje pristupne mreže. Rast podatkovnog prometa, clouda, umjetne inteligencije i podatkovnih centara traži veći kapacitet, nižu latenciju, redundantne pravce i sigurnije napajanje. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Mario Marković, voditelj korporativne sigurnosti u Telemachu Hrvatska, otpornost na prekide električne energije mora biti ugrađena u sam dizajn mreže. Telemach navodi da njegova 10-gigabitna optička mreža danas doseže više od 330 tisuća kućanstava, dok mobilna mreža s 5G tehnologijom pokriva 99 posto populacije. Operator istodobno raspolaže s dva geografski odvojena podatkovna centra i razvija usluge kolokacije za poslovne korisnike.

U kritičnim scenarijima oslanja se na redundantno napajanje, UPS sustave, generatore, baterijske pričuve i unaprijed definirane procedure eskalacije. Kibernetička sigurnost pritom se promatra kao poslovni rizik koji povezuje mrežu, krajnje uređaje, aplikacije, identitete, podatke i fizičku sigurnost infrastrukture. NIS2 i hrvatski Zakon o kibernetičkoj sigurnosti za Telemach nisu jednokratna provjera usklađenosti, nego dio trajnog upravljanja rizikom i kontinuitetom poslovanja. Posebno mjesto zauzima dobavljački lanac jer telekom industrija ovisi o globalnim proizvođačima opreme, cloud uslugama i međunarodnim logističkim tokovima. U razgovoru Marković objašnjava kako Telemach povezuje razvoj mreže, kriznu otpornost, podatkovne centre, kibernetičku sigurnost i digitalni suverenitet.

Kako ocjenjujete stanje hrvatske digitalne mrežne infrastrukture? Gdje je Hrvatska jaka, a gdje zaostaje? Koja ulaganja u optiku i 5G planirate do 2030.? Kako rast podatkovnih centara mijenja potrebe za kapacitetom?

Hrvatska je posljednjih godina napravila velik iskorak u razvoju digitalne infrastrukture. Danas imamo vrlo kvalitetne mobilne mreže, 5G se ubrzano širi, a optika postaje ključna infrastruktura za sve veće potrebe građana i poslovnih korisnika.

Iz perspektive Telemacha, rezultati naših ulaganja vrlo su konkretni. Dolaskom na tržište prije pet godina započeli smo velik investicijski ciklus i kontinuirano ulagali u modernizaciju i širenje mreže. U Hrvatsku smo doveli 10-gigabitnu optičku mrežu koju danas nudimo za više od 330 tisuća kućanstava. Naša mobilna mreža, uključujući 5G tehnologiju, pokriva 99 posto populacije, a neovisna mjerenja redovito potvrđuju njezinu kvalitetu.

Prostor za napredak vidimo u daljnjem širenju gigabitne infrastrukture, ali i u široj primjeni najnovijih digitalnih tehnologija u segmentu malih i srednjih poduzeća. Hrvatska poduzeća imaju velik prostor za snažnije korištenje clouda, umjetne inteligencije, naprednih sigurnosnih rješenja, automatizacije i drugih digitalnih alata koji mogu povećati njihovu produktivnost i konkurentnost. Zato sljedeća faza digitalizacije nije samo pitanje dostupnosti infrastrukture, nego i njezina kvalitetnog korištenja u gospodarstvu.

Istodobno će rast podatkovnog prometa, cloud usluga, umjetne inteligencije i podatkovnih centara zahtijevati kontinuirano povećanje kapaciteta mreža i daljnja ulaganja u njihovu kvalitetu, otpornost i sigurnost.

Koliko su mreže otporne na prekide električne energije? Koliko dugo ključna čvorišta mogu raditi bez mrežnog napajanja? Kako se prioritetizira rezervno napajanje baznih stanica? Koliko često testirate krizne scenarije?

Otpornost na prekide električne energije ugrađena je u sam dizajn naše mreže. Ključna mrežna čvorišta imaju redundantno napajanje, UPS sustave i generatore, dok bazne stanice raspolažu baterijskim pričuvnim napajanjem. Konkretno trajanje autonomije razlikuje se ovisno o vrsti lokacije, njezinoj ulozi u mreži i opterećenju, a detaljni kapaciteti pojedinih lokacija predstavljaju operativno osjetljive podatke.

U slučaju duljeg prekida prioritet imaju jezgreni i agregacijski dijelovi mreže, lokacije koje pokrivaju veći broj korisnika i ključnih servisa te područja važna za rad hitnih i javnih službi. Stanje napajanja nadzire se centralno, a prema potrebi se aktiviraju terenske ekipe, mobilni generatori i unaprijed definirani postupci eskalacije. Kod većih regionalnih nestanaka struje otpornost ne ovisi samo o operatoru, nego i o dostupnosti lokacija, opskrbi gorivom te funkcioniranju šire energetske i prometne infrastrukture.

Kontinuitet poslovanja i odgovor na incidente uređeni su našim Business Continuity Planom i Incident Response Planom. Krizne scenarije testiramo prema njihovoj kritičnosti i rezultatima aktualne analize utjecaja na poslovanje, odnosno BIA-e. To ne znači da se svi kritični procesi testiraju unutar iste godine, niti to zahtijevaju moderni sigurnosni standardi, nego ih obuhvaćamo unaprijed planiranim ciklusom iz BIA-e. Na taj način tijekom trogodišnjeg ciklusa provjerimo sve ključne procese, dok se pojedini tehnički sustavi i scenariji višeg rizika testiraju i češće.

Rezultate vježbi koristimo za unaprjeđenje redundancije, procedura i brzine oporavka. Cilj nije tvrditi da prekida nikada neće biti, nego osigurati da ključne usluge ostanu dostupne koliko god je moguće te da se, u slučaju prekida, obnove brzo, kontrolirano i prema jasno utvrđenim prioritetima.

Kako upravljate kibernetičkim rizicima? Kako se pripremate za NIS2 obveze? Kako se nadzire dobavljački lanac? Koliko je važna suradnja s NCSC-HR-om i CERT-om?

Kibernetičkim rizicima upravljamo kao poslovnim, a ne samo tehnološkim rizicima. Naš model temelji se na višeslojnoj zaštiti koja povezuje ljude, procese i tehnologiju, od zaštite mreže, krajnjih uređaja, aplikacija, identiteta i podataka do fizičke sigurnosti ključne infrastrukture. Sigurnosne događaje kontinuirano pratimo kroz Security Operations Center, uz centraliziranu korelaciju događaja i alate za rano otkrivanje i odgovor na prijetnje.

Zahtjeve NIS2 direktive i hrvatskog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti ne promatramo kao jednokratan projekt usklađivanja. Oni su dio sustava upravljanja rizicima koji već gradimo kroz ISO 27001, upravljanje kontinuitetom poslovanja prema ISO 22301, procjene rizika, testiranja sigurnosti, upravljanje ranjivostima te planove odgovora na incidente. Poseban naglasak stavljamo na odgovornost uprave, pravodobno izvještavanje, uvježbane komunikacijske i eskalacijske procedure te sposobnost brzog donošenja odluka tijekom incidenta.

Sve važniji dio našeg sustava upravljanja rizicima predstavlja sigurnost dobavljačkog lanca. Dobavljače procjenjujemo prema kritičnosti usluge, razini pristupa našim sustavima, mreži i podacima te mogućem utjecaju na kontinuitet poslovanja. U sklopu due diligence procesa koristimo specijalizirane digitalne alate za procjenu rizika dobavljača, poput CompanyScorea. Time dobivamo strukturiranu procjenu kroz više područja, od poslovne i financijske pouzdanosti do kibernetičke i fizičke sigurnosti, zaštite osobnih podataka i drugih relevantnih aspekata usklađenosti. Dubinu provjere i nadzora prilagođavamo razini rizika pojedinog dobavljača.

Sigurnosne zahtjeve ugrađujemo u ugovore, a za kritične dobavljače oni obuhvaćaju upravljanje pristupima, zaštitu podataka, prijavu incidenata, otklanjanje ranjivosti, kontinuitet poslovanja i pravo na sigurnosnu provjeru. Procjena dobavljača zato nije jednokratna administrativna provjera, nego dio kontinuiranog upravljanja rizicima tijekom cijelog ugovornog odnosa.

Suradnja s NCSC-HR-om, CERT-om, regulatorima i drugim operatorima iznimno je važna jer se kibernetički incidenti rijetko zadržavaju unutar granica jedne organizacije. Pravodobna razmjena upozorenja, tehničkih pokazatelja i iskustava iz incidenata omogućuje ranije prepoznavanje prijetnji i koordiniran odgovor. U telekom sektoru, koji predstavlja temelj funkcioniranja drugih kritičnih usluga, sigurnost pojedinog operatora istodobno je i dio ukupne nacionalne kibernetičke otpornosti.

Kakvu ulogu telekomi mogu imati u razvoju podatkovnih centara? Nudite li kolokaciju, cloud, edge ili sigurnosne usluge? Može li Hrvatska postati regionalno čvorište prometa? Koje regulatorne prepreke vidite?

Kako raste količina podataka i korištenje cloud i AI usluga, raste i potreba za pouzdanim, brzim i sigurnim povezivanjem podatkovnih centara. Telekom operatori pritom imaju dvojaku ulogu jer upravo mrežna infrastruktura povezuje podatkovne centre s korisnicima, poslovnim sustavima i drugim digitalnim servisima, a uz to i sami nude kolokacijske usluge i usluge podatkovnih centara.

Telemach Hrvatska raspolaže s dva geografski odvojena podatkovna centra, smještena na dvije različite tektonske ploče, čime se osigurava kontinuitet poslovanja i u kritičnim situacijama. Usluge kolokacije već koristimo za velike korisnike koji su nam povjerili smještaj svoje opreme i poslovanja, a neprekinuta dostupnost njihovih usluga u posljednjih deset godina potvrđuje kvalitetu naših podatkovnih centara.

Korisnicima osiguravamo fleksibilna rješenja prilagođena njihovim specifičnim tehničkim zahtjevima, od prostora za vlastite ormare i povezivanja na energetske i mrežne sustave do privatnih kaveza s visokim standardima fizičke sigurnosti, uključujući PCI-DSS. Dostupne su i udaljena provjera opreme te servisna i tehnička podrška 24 sata dnevno.

Sigurnost je jedan od ključnih elemenata naših podatkovnih centara te uključuje kontrolu pristupa, 24-satni videonadzor, sustave za održavanje optimalne temperature i vlage, vatrodojavu i automatsko gašenje požara, kao i redundantne UPS sustave i samostalne generatore za neprekidno napajanje. Podatkovni centri u pravilu pružaju višu razinu sigurnosti od prosječnih IT sustava, no s porastom digitalizacije raste i potreba za kontinuiranim ulaganjima u sigurnosna rješenja kako bi se odgovorilo na sve veće kibernetičke prijetnje.

Posljednjih godina svjedočimo ubrzanom razvoju podatkovnih centara u Hrvatskoj, no još uvijek postoji značajan jaz u odnosu na razvijenija tržišta Europe. Potražnja za obradom podataka raste, posebno s ekspanzijom cloud usluga, AI rješenja i sve većom digitalizacijom poslovanja. Dok velike kompanije i telekom operatori šire svoje kapacitete, uključujući i Telemach, tržište još nije u potpunosti razvijeno, a ulaganja su ograničena visokim troškovima i relativno malim brojem pružatelja usluga.

Sve više kompanija prepoznaje dugoročnu isplativost izdvajanja dijela infrastrukture i prelaska na cloud, čime smanjuju početna ulaganja i troškove održavanja. Očekujemo daljnji rast investicija u podatkovne centre, kako u tehnološke inovacije tako i u energetski učinkovitiju i sigurniju infrastrukturu. Telemach Hrvatska prati svjetske trendove i kontinuirano ulaže u svoje podatkovne centre te prilagođava sustave uvjetima tržišta i zahtjevima korisnika.

Što za vas znači digitalni suverenitet? Koliko je važna lokalna infrastruktura? Koliko su kritični strani dobavljači mrežne opreme i clouda? Kako balansirati europsku regulativu, tržište i sigurnost?

Digitalni suverenitet prije svega znači sposobnost države i gospodarstva da imaju sigurnu, pouzdanu i otpornu digitalnu infrastrukturu. To podrazumijeva sposobnost da kritične usluge funkcioniraju neovisno o pojedinačnom dobavljaču, tehnologiji ili vanjskom događaju. Zato su važni lokalna infrastruktura, redundancija, sigurnost, raznolikost dobavljačkog lanca i sposobnost brzog odgovora u kriznim situacijama, područja u kojima smo se u Telemachu kroz krize i nepredvidive globalne okolnosti već više puta morali dokazati kao agilna i otporna kompanija.

Telekom industrija je globalna i realno je nemoguće promatrati mrežnu infrastrukturu izvan međunarodnih dobavljačkih lanaca. Zato globalne geopolitičke i trgovinske napetosti neizravno utječu i na naše poslovanje, kroz opskrbne lance, dostupnost opreme te promjene cijena tehnoloških komponenti i energije.

Na takve se okolnosti u Telemachu pripremamo povećanjem otpornosti i fleksibilnosti poslovanja. To uključuje diverzifikaciju dobavljača, a u pojedinim segmentima i povećanje zaliha ključne opreme, kako bismo smanjili ovisnost o pojedinačnim izvorima opskrbe i osigurali kontinuitet poslovanja. Istodobno, sigurnost dobavljačkog lanca podrazumijeva sigurnosne provjere, jasne zahtjeve prema dobavljačima i kontinuirani nadzor. Kod cloud usluga i druge ključne infrastrukture važno je imati odgovarajuću razinu redundancije i mogućnost kontinuiteta poslovanja.

Složenost poslovanja i troškove dodatno povećavaju regulatorni i administrativni zahtjevi. Zato nam je važan stabilan i predvidiv regulatorni okvir koji kompanijama u Hrvatskoj omogućuje dugoročno planiranje i nastavak ulaganja u sigurnu i otpornu digitalnu infrastrukturu.

* Projekt izrade serijala tekstova pod zajedničkim naslovom „Čija je digitalna Hrvatska? – Infrastruktura, sigurnost i interesi iza digitalne budućnosti države“ objavljen je uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2026. godinu.