Telekomi traže promjenu regulatornog smjera

Najveći europski telekom operatori uputili su zajednički poziv institucijama Europske unije da bitno izmijene smjer dijela regulatorne politike. Industrija tvrdi da postojeća i predložena pravila otežavaju ulaganja u povezivost, pri čemu kao ključna područja navodi dodjelu radiofrekvencijskog spektra, gradnju optičkih mreža i nove obveze u području kibernetičke sigurnosti.

U zajedničkom pismu 17 vodećih europskih telekom čelnika, među kojima su predsjednik i izvršni direktor Telefónice Marc Murtra, izvršni direktor Deutsche Telekoma Timotheus Höttges, izvršna direktorica Orangea Christel Heydemann i predsjednica i izvršna direktorica Telenor Grupe Benedicte Fasmer, pozvalo je EU da „ispravi smjer” u vezi s Aktom o digitalnim mrežama, odnosno Digital Networks Actom, i Aktom o kibernetičkoj sigurnosti. Potpisnici uključuju i čelnike tvrtka KPN, TIM, Swisscom, Proximus, Liberty Global, A1 Telekom Austria Group i drugih operatora.

Čelnici tvrde da nedosljedne regulatorne reforme slabe europsku konkurentnost. Pozivaju se na procjenu prema kojoj je samo za razvoj mobilne infrastrukture svjetske razine potrebno oko 475 milijardi eura ulaganja, što prema njihovu stajalištu zahtijeva bitno povoljnije investicijsko okruženje.

Europska komisija predstavila je prijedlog Akta o digitalnim mrežama u siječnju 2026. s ciljem modernizacije, pojednostavnjenja i većeg usklađivanja pravila za elektroničke komunikacije. Operatori, međutim, smatraju da pojedini dijelovi prijedloga još ne stvaraju dovoljno snažne poticaje za inovacije i ulaganja.

Jedan od glavnih zahtjeva odnosi se na radiofrekvencijski spektar. Potpisnici predlažu da se dozvole u pravilu dodjeljuju na neodređeno vrijeme ili najmanje na 40 godina u određenim slučajevima, umjesto čestih i skupih dražbi. Tvrde da su europski operatori tijekom posljednjeg desetljeća izdvojili oko 110 milijardi eura za naknade povezane sa spektrom te da bi dio tog kapitala mogao biti preusmjeren u 5G, optiku i buduće 6G mreže.

Operatori se protive i obveznim rokovima za gašenje bakrenih mreža. Smatraju da bi odluku o povlačenju stare infrastrukture trebalo donositi prema tržišnoj potražnji i lokalnim uvjetima, uz napomenu da europske tvrtke već ulažu više od 30 milijardi eura godišnje u FTTH mreže.

U širem smislu traže odmak od regulatornih modela razvijenih za razdoblje dominantnih fiksnih i naslijeđenih mreža. Prema njihovu prijedlogu, regulacija bi u konkurentnijem tržišnom okruženju trebala djelovati više kao zaštitna mreža, uz veći prostor za razvoj naprednih usluga poput network slicinga i različitih razina kvalitete povezivosti.

Kibernetička sigurnost drugo je veliko područje prijepora. Operatori upozoravaju da bi zahtjevi za uklanjanje opreme dobavljača iz trećih zemalja koji su označeni kao visokorizični, uključujući Huawei, prema procjeni koju navode mogli stvoriti do 40 milijardi eura troška zamjene. Umjesto općeg uklanjanja traže proporcionalan pristup temeljen na procjeni rizika i primjeni alternativnih sigurnosnih mjera gdje je to moguće.

Potpisnici zaključuju da su snažne komunikacijske mreže preduvjet za razvoj umjetne inteligencije, obrambenih tehnologija i suverenih cloud rješenja u Europi. Ističu da su spremni ulagati u europsko tehnološko vodstvo, ali traže stabilniji i investicijski predvidljiviji regulatorni okvir.

Prijedlog Akta o digitalnim mrežama Europska komisija objavila je 21. siječnja 2026. kao novi okvir koji bi trebao postupno zamijeniti Europski zakonik elektroničkih komunikacija. Komisija ga predstavlja kao pokušaj smanjenja fragmentacije europskog telekom tržišta i lakšeg prekograničnog poslovanja operatora. Prijedlog uključuje i promjene u politici spektra, pri čemu Komisija među mogućim alatima navodi dulje trajanje dozvola, obnovu postojećih prava i širu primjenu dijeljenja spektra. Istodobno predviđa nacionalne planove za prijelaz s bakrenih na potpuno optičke mreže.

Upravo su ta dva područja među točkama na kojima se stavovi operatora i regulatora djelomično razilaze. Connect Europe navodi da europski telekom sektor već ulaže oko 64 milijarde eura godišnje, ali potpisnici smatraju da će za mobilne mreže svjetske razine biti potrebno dodatno ubrzanje ulaganja. Broj od 475 milijardi eura koji navode odnosi se na procjenu potreba mobilne infrastrukture, a ne na jedinstvenu obvezu koja bi se financirala iz jednog izvora. Kod kibernetičke sigurnosti spor se vodi oko toga treba li sigurnosni rizik rješavati obveznim uklanjanjem pojedinih dobavljača ili kombinacijom tehničkih, operativnih i dobavljačkih mjera.

 Procjena troška od 40 milijardi eura dolazi iz industrijskog okruženja i treba je promatrati kao argument operatora u regulatornoj raspravi, a ne kao konačni izračun Europske komisije. DNA je i dalje zakonodavni prijedlog pa će se njegov konačni sadržaj oblikovati kroz pregovore institucija EU-a. Za operatore je ishod važan jer izravno utječe na povrat ulaganja u spektar, optiku, 5G Standalone i buduće 6G mreže. Za korisnike i poslovni sektor jednako je važno da promjene ne smanje tržišno natjecanje, sigurnost mreža ni dostupnost usluga, što ostaje jedna od središnjih tema daljnje rasprave.