Sud EU odbacio je Googleovu žalbu na kaznu od 4,1 milijardu eura

Europski sud pravde potvrdio je kaznu od 4,1 milijardu eura koju je Europska komisija izrekla Googleu zbog zloupotrebe njegova operativnog sustava Android. Kazna je kompaniji prvi put izrečena još 2018. godine. Riječ je o najvećoj kazni koju je Komisija ikad izrekla Googleu, a koja je s prvotnih 4,3 milijarde eura u 2022. smanjena na 4,1 milijardu, nakon čega je Google podnio žalbu. Komisija je tvrdila da je Google zloupotrijebio Android time što je proizvođače pametnih telefona obvezivao na predinstalaciju Google Searcha, Chromea i trgovine Play Store, čime je ograničavao prostor za alternativne ponude i dodatno jačao vlastite usluge. Istodobno je bio optužen i za plaćanje proizvođačima i operatorima kako bi ekskluzivno predinstalirali Google Search.

Četiri godine nakon žalbenog postupka Europski sud pravde sada je odbacio Googleovu žalbu i potvrdio da je kompanija počinila protutržišne prakse povezane s Androidom. Google je na odluku reagirao tvrdnjom da presuda ne prepoznaje njegova velika ulaganja u to da Android ostane otvoren, interoperabilan i besplatan. Europska komisija prethodno je Google kaznila i s 2,4 milijarde eura 2017. zbog zloupotrebe dominantnog položaja u segmentu usporedbe kupovine te s 2,95 milijardi eura u rujnu 2025. zbog povrede pravila u online oglašavanju.

Tom odlukom završen je jedan od najvažnijih europskih antitrust postupaka protiv velikih tehnoloških kompanija i potvrđen smjer kojim Bruxelles regulira digitalna tržišta. Riječ je o slučaju koji traje još od 2018., kada je Europska komisija zaključila da je Google kroz Android ugovore učvršćivao vlastiti ekosustav i gušio konkurenciju. Reuters podsjeća da je Komisija teretila Google zbog obveze predinstalacije Searcha, Chromea i Play Storea, kao i zbog ograničavanja alternativnih verzija Androida.

Sud je sada potvrdio smanjenu, ali i dalje rekordnu kaznu od 4,1 milijardu eura, čime je Google iscrpio jednu od glavnih pravnih linija obrane u tom predmetu. Presuda dolazi u trenutku kada je EU već prešla s pojedinačnih antitrust slučajeva na širi okvir ex ante regulacije kroz Akt o digitalnim tržištima. To znači da se pravni pritisak na velike platforme više ne vodi samo kroz dugotrajne postupke nakon utvrđene štete, nego i kroz pravila koja unaprijed ograničavaju ponašanje takozvanih čuvara pristupa. Za proizvođače uređaja i pružatelje konkurentskih usluga ova presuda važna je jer potvrđuje da obveze vezivanja proizvoda i plaćanja za ekskluzivitet mogu imati ozbiljne tržišne posljedice.

Za Google je problem širi od same kazne, jer presuda dodatno učvršćuje narativ da otvorenost Androida nije dovoljna obrana ako poslovni uvjeti u praksi zatvaraju tržište. Ujedno se potvrđuje da europski sudovi i dalje daju širok manevarski prostor Komisiji u tumačenju zloupotrebe dominantnog položaja u digitalnom sektoru. Zato će ova odluka vjerojatno ostati jedan od ključnih presedana za sve buduće sporove oko mobilnih platformi, preinstalacija, zadane tražilice i pristupa korisnicima unutar velikih digitalnih ekosustava.