Stabilan rast prihoda skriva duboku transformaciju telekom tržišta

Hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija u trećem tromjesečju 2025. godine potvrđuje stabilan rast prihoda, ali još jasnije pokazuje duboku strukturnu promjenu koja se događa ispod površine. Prema podacima domaćeg telekom regulatora Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), ukupni prihodi od usluga u prva tri kvartala dosegnuli su gotovo 1,4 milijarde eura, uz rast od 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu fiksne mreže rastu brže od mobilnih.

Ključni pokretač tržišta ostaju ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta. Svjetlovodna infrastruktura bilježi snažan rast broja priključaka, dok se bakrena mreža ubrzano gasi. Ukupan broj svjetlovodnih priključaka približio se 440 tisuća, a više od polovice svih fiksnih širokopojasnih korisnika danas koristi VHCN mreže. Istodobno, udio priključaka s brzinama iznad 100 Mbit/s premašio je polovicu tržišta, što jasno pokazuje promjenu korisničkih očekivanja i potreba.

Ulaganja u VHCN mreže, koja su u prvih devet mjeseci 2025. premašila 90 milijuna eura, izravno se odražavaju na strukturu fiksnog internetskog tržišta. Broj svjetlovodnih priključaka raste dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini, dok bakrena infrastruktura bilježi kontinuirani i ubrzani pad. Po prvi put više od polovice svih fiksnih širokopojasnih priključaka ostvaruje se putem VHCN mreža, što je regulatorno i tržišno važna prekretnica.

Podaci za treće tromjesečje 2025. potvrđuju da se hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija nalazi u fazi strukturne transformacije, a ne cikličkog rasta. Ukupni prihodi od usluga rastu umjerenim, ali stabilnim tempom, dok se ispod površine jasno vidi snažno preusmjeravanje ulaganja i korisničkih navika prema mrežama vrlo velikog kapaciteta, prvenstveno svjetlovodnoj infrastrukturi i 5G-u.

Mobilno tržište i dalje nosi najveći dio prihoda, uz blagi rast u odnosu na prošlu godinu. Broj korisnika raste, posebice kod privatnih korisnika i prepaid segmenta, no klasične komunikacijske usluge nastavljaju gubiti na važnosti. Govorni promet, kao i broj poslanih SMS i MMS poruka, pada čak i tijekom ljetne turističke sezone, što potvrđuje da su OTT aplikacije postale dominantan oblik komunikacije.

Mobilno tržište ostaje ključni generator prihoda, ali s promijenjenom logikom korištenja. Broj korisnika i prihodi rastu, dok govorni promet, SMS i MMS nastavljaju padati, uključujući i razdoblje vrhunca turističke sezone. To potvrđuje da OTT usluge trajno mijenjaju ponašanje korisnika, a klasične telekom usluge gube primat u komunikacijskom segmentu.

Rast podatkovnog prometa jedan je od najsnažnijih trendova. U nepokretnim mrežama promet je na godišnjoj razini porastao više od 20 posto, dok u pokretnim mrežama rast prelazi 12 posto. Posebno se ističe širenje 5G priključaka, kako među privatnim, tako i među poslovnim korisnicima, čime mobilna mreža sve više preuzima ulogu ravnopravnog širokopojasnog pristupa.

Na tržištu naplatne televizije vidi se jasna polarizacija. Dok kabelska, IPTV, satelitska i zemaljska naplatna televizija bilježe pad broja priključaka, vlastite OTT usluge operatora ostvaruju snažan rast korisnika i gotovo udvostručenje prihoda na godišnjoj razini. Time se potvrđuje da se i televizijsko tržište ubrzano seli prema digitalnim i internetskim platformama.

Veleprodajno tržište dodatno naglašava smjer u kojem ide sektor. Prihodi i linije na bakrenoj mreži nastavljaju pad, dok veleprodajne svjetlovodne usluge bilježe snažan rast, i po prihodima i po broju linija. Hrvatsko telekom tržište tako ulazi u fazu u kojoj je fokus sve manje na volumenu, a sve više na kvaliteti mreže, kapacitetima i dugoročnoj održivosti ulaganja.