Siemens ulaže 300 milijuna eura u energetsku tranziciju

Siemens ulaže 300 milijuna eura kako bi znatno proširio proizvodnju ključnih tehnologija za globalnu energetsku tranziciju i za AI podatkovne centre. Tom strateškom investicijom kompanija želi odgovoriti na snažno rastuću potražnju te dodatno ojačati svoju poziciju partnera vodećim svjetskim cloud i AI kompanijama.

Ta je investicija dio šireg poteza usmjerenog na povećanje Siemensovih globalnih kapaciteta. U ožujku 2026. tvrtka je najavila ulaganje od 165 milijuna dolara u svoje tvornice u SAD-u kako bi podržala brzi rast AI-ja i podatkovnih centara na američkom tržištu. Proširenjem proizvodnih lokacija u Njemačkoj Siemens sada poduzima dodatni korak kako bi osigurao globalnu opskrbu elektroenergetskom rasklopnom opremom. Ulaganje obuhvaća novi dobavljački pogon u Offenbachu u Njemačkoj te proširenje dviju postojećih tvornica u Frankfurtu na Majni. Gradnja počinje u srpnju 2026. Proizvodnja na novoj lokaciji trebala bi početi u proljeće 2027. Ulaganje će otvoriti do 700 novih radnih mjesta do kraja 2030.

"Ova investicija omogućit će nam da dodatno ojačamo vodeću ulogu u tehnologijama koje će činiti okosnicu industrija budućnosti", rekao je Roland Busch, predsjednik i glavni izvršni direktor Siemensa. "Potražnja za pametnom elektrifikacijom - bilo za podatkovne centre, e-mobilnost ili industrijsku automatizaciju - raste diljem svijeta. Kako bismo na nju odgovorili, širimo lokaciju koja već sada simbolizira iznimnu fleksibilnost i vrlo visoku razinu proizvodne raznolikosti. Konkurentnost nastaje ondje gdje se spajaju tehnologija, znanje i ljudsko iskustvo kako bi kupci dobili optimalna rješenja. Upravo ta kombinacija čini ovu lokaciju snažnom. Zbog toga ovdje i nastavljamo ulagati."

Siemens u Frankfurtu proizvodi elektroenergetsku rasklopnu opremu - svojevrsni živčani centar za distribuciju i optimalno upravljanje električnom energijom u tvornicama i podatkovnim centrima - već više od 40 godina. Potražnja za tim sustavima nastavlja rasti na svjetskoj razini, a pokreću je razvoj e-mobilnosti i podatkovnih centara, sve veća elektrifikacija tvornica i rast tehnoloških industrija. Posebno brzo širenje umjetne inteligencije ubrzava ulaganja u infrastrukturu podatkovnih centara i potražnju za učinkovitim tehnologijama distribucije energije. Siemensovo poslovanje Smart Infrastructure u drugom tromjesečju 2026. zabilježilo je rekordne narudžbe iz podatkovnih centara u iznosu od 1,9 milijardi eura. U prvoj polovici 2026. prihodi od tih tehnologija porasli su za više od 45 posto, na 1,8 milijardi eura.

"Tržište podatkovnih centara snažno raste na globalnoj razini, uz stope rasta znatno više od 10 posto", rekao je Peter Koerte, izvršni direktor Siemens Smart Infrastructurea. "Nova generacija podatkovnih centara već je na putu. Riječ je o AI tvornicama koje proizvode samo jedan proizvod: inteligenciju. To su veliki industrijski sustavi s golemim energetskim potrebama. Ništa od toga nije moguće bez nove generacije rasklopne opreme, tehnološke jezgre supermozga industrije budućnosti. A mi je gradimo upravo ovdje, u Frankfurtu."

Kao dio investicije Siemens će od srpnja 2026. unajmiti i potom proširiti dodatnu lokaciju u Offenbachu. Proizvodnja bi ondje trebala početi u proljeće 2027. Tvrtka planira postupno premještati predproizvodnju iz svoje glavne tvornice u Frankfurtu u Offenbach, udaljen svega šest kilometara. Siemens će ujedno proširiti i svoja dva frankfurtska pogona, gdje će do kraja listopada 2027. izgraditi još jedan proizvodni objekt. Ti su koraci zamišljeni tako da znatno povećaju kapacitet proizvodnje rasklopne opreme. Do 700 novih radnih mjesta do kraja 2030. bit će raspoređeno na sve tri lokacije - od administracije do proizvodnje i logistike.

Siemens je jedina kompanija na svijetu koja na jednoj lokaciji proizvodi srednjenaponske i visokoučinkovite rasklopne sustave, uz desetljeća iskustva u razvoju, proizvodnji, uslugama, osiguranju kvalitete, upravljanju okolišem i ispitnoj tehnologiji s akreditiranim laboratorijem. Frankfurtska tvornica rasklopne opreme danas obuhvaća dva pogona i zapošljava oko 2.800 ljudi u proizvodnji, istraživanju i razvoju te automatizaciji. Tvornica nije samo globalni centar kompetencija za plinski izoliranu rasklopnu opremu, nego i pionir u razvoju sustava koji ne koriste klimatski štetan izolacijski plin sumporov heksafluorid, SF6. Umjesto toga, Siemensova rješenja bez fluoriranih plinova koriste plin čistog zraka sastavljen od prirodnih komponenti iz okolne atmosfere. Tvrtka je ta rješenja razvila i komercijalizirala mnogo prije donošenja povezane europske direktive, pa ih sada kupcima može isporučivati brzo i u velikim količinama.

Širi kontekst ove investicije pokazuje da se elektroenergetska oprema sve brže pretvara u stratešku industriju europske digitalne i energetske transformacije. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi potrošnja električne energije podatkovnih centara do 2030. mogla dosegnuti oko 945 TWh, pri čemu je upravo umjetna inteligencija najvažniji pokretač tog rasta. To znači da se buduća konkurentnost više neće mjeriti samo procesorskom snagom nego i sposobnošću da se osigura stabilna, učinkovita i sigurna distribucija električne energije. U tom se kontekstu rasklopna oprema iz pasivne komponente mreže pretvara u aktivni element upravljanja kapacitetom, pouzdanošću i energetskom učinkovitošću. Dodatnu važnost ovom tržištu daje i europski regulatorni okvir za fluorirane stakleničke plinove, koji ubrzava odmak od SF6 rješenja i potiče prelazak na čišće alternative.

Siemens zbog toga ne ulaže samo u veći volumen proizvodnje, nego i u tehnologije koje se bolje uklapaju u buduće okolišne zahtjeve. Ovakva ulaganja važna su i za otpornost europskih dobavnih lanaca, osobito u trenutku kada podatkovni centri, industrijska automatizacija i e-mobilnost istodobno traže iste ključne komponente. Lokalizacija proizvodnje u Njemačkoj također smanjuje ovisnost o udaljenim dobavnim pravcima i skraćuje vrijeme isporuke za velike infrastrukturne projekte. U praksi to može biti presudno za investitore koji moraju brzo širiti energetske i računalne kapacitete. Zato se ova odluka može čitati i kao poruka da će industrijska baza Europe imati sve važniju ulogu u tome tko će dugoročno kontrolirati energetski i digitalni tempo razvoja.