Serengeti očekuje nastavak rasta u 2022. godini i veći od 30 posto

Domaća IT tvrtka Serengeti planira nastavak rasta u ovoj godini, a kako ističe direktor Goran Kalanj planirali su rast dobiti i prihoda od 20 posto u 2022. godini, a kako stvari sada stoje prema pokazateljima za prvih šest mjeseci ove godine i planovima i očekivanjima do kraja godine ostvarit će rast od minimalno 30 posto.

Ove smo godine otvorili ured u Splitu, a nedavno smo i otvorili i tvrtku u BiH te e planiramo dodatna širenja u regiji u ovoj godini, ali je u idućoj sve moguće, pojašnjava Kalanj i dodaje kako ove godine planiramo  povećati broj naših zaposlenika u BiH,  Splitu i u ostalim uredima.

Prema njegovim riječima domaća ICT industrija svakako može biti pokretač rasta hrvatskog gospodarstva, međutim upozorava  da nažalost, hrvatska ICT industrija se sve više pretvara u podružnice inozemnih kompanija koje ovdje otvaraju svoje development centre te u prodaju domaćih ICT kompanije strancima.

Kalanj upozorava da će to rezultirati time da se  rad obavlja ovdje, a odluke donose vani. Uz to, napominje kako nam nedostaju jače i veće ICT kompanije i u području produktnih i u području servisnih kompanija koje će biti jamac kvalitetnog rasta i razvoja lokalne ICT industrije.

Kako ocjenjujete prvih šest mjeseci 2022.? Jeste li ostvarili sve zacrtane planove i ciljeve? Bilježite li rast poslovanja i broj zaposlenika?

Rezultati u prvih šest mjeseci su iznad plana. Rast prihoda i dobiti tvrtke je iznad 30 posto u odnosu na isti period prošle godine te raste i ukupan broj zaposlenih. Otvorili smo tvrtku u BiH te ured u Splitu, a dobili smo nove klijente ni a našim strateškim tržištima kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo  i Sjedinjene Američke Države. Posebno nas veseli što sve češće dobivamo poslove kompletnog razvoja kompleksnih poslovnih aplikacija, a to pokazuje da smo s našim klijentima izgradili visoku razinu povjerenja. Također, ove smo godine dobili i nagradu Clutch kao jedna on najboljih hrvatskih tvrtki po ocjenama kupaca.

Što biste istaknuli kao najvažnije u ovih proteklih šest mjeseci, a što unatrag godinu dana?

Svakako najveći projekt u zadnjih godinu dana - projekt cjelokupne informatizacije sustava zdravstva za jednu državu. Na tom smo projektu sudjelovali kao jedna od tvrtki koja je implementirala dio cjelovitog sustava. Naime, na projektu su radili timovi iz više država i uključivao je istovremeni rad više od 100 softverskih stručnjaka. To je pravi enterprise projekt i po veličini i po kompleksnosti, upravo onakav kakve mi volimo raditi. Tom su prigodom naši djelatnici mogli usvojiti nove najnaprednije tehnologije, a tvrtka je dodatno unaprijedila svoje metodologije vođenja zahtjevnih projekata.

U posljednjih šest mjeseci naš najvažniji projekt je kompletna aplikacija koju smo razvili za hrvatsku startup firmu Flaster. Ta aplikacija omogućava napredni plasman oglasnog prostora koji se prikazuje na vozilima uz razne metrike praćenja. Razvijali smo je koristeći našu Rapid Application Platformu Fiyu koja je u ovom slučaju skratila cjelokupni razvoj za oko 70 posto. Inače, naš interni KPI bilo je skraćivanje vremena razvoja, a samim time i troškova, za minimalno 30 posto , što smo u ovom slučaju daleko premašili. Omogućili smo klijentu da u samo šest mjeseci razvoja dođe do aplikacije spremne za produkciju, a da smo je razvijali  uobičajenim metodama, od nule, razvoj bi trajao više od godinu i pol.

Pandemija i s njome povezana kriza zadala je značajan udarac rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva. Snažno je utjecala i na tehnološki sektor, no svejedno ova industrije bilježi rast. Kako to objašnjavate i mislite li da će ICT sektor i dalje odolijevati udarima krize koja tek počinje? Kako Serengeti u tome uspijeva?

ICT sektor, s naglaskom na razvoj softvera, je u naglom uzletu i taj se trend neće uskoro usporiti. Novi trendovi kao što je low code/no code, mikroservisne arhitekture, Cloud, Machine Learning ili Blockchain samo ubrzavaju ovaj uzlet. Drago nam je da Serengeti ima kompetencije i radi projekte u svim navedenim područjima. Ne samo da radimo projekte nego smo u tim područjima prepoznati i kao konzultanti. Postoji još puno područja, u poslovnom svijetu i svakodnevnom životu, u koja je potrebno uvesti nova softverska rješenja ili unaprijediti postojeća  i zato će ova industrija i dalje bilježiti rast i ne vjerujem da će na nju djelovati neka ozbiljnija ili dugotrajnija kriza. Serengeti i u ovakvim vremenima bilježi snažan rast zato što godinama imamo vrlo jasan fokus: na kvalitetne odnose s našim zaposlenicima i našim klijentima, dobro predviđanje budućih trendova, ulaganje u izgradnju kompetencija u tim trendovima i vrhunsku kvalitetu našeg rada. Uostalom, kvalitetu su i prepoznali naši korisnici omogućivši nam da više godina dobivamo nagradu Clutch za jednu od najboljih firmi u Hrvatskoj.

Kako dolazite do zaposlenika s obzirom na to da na tržištu vlada velika potražnja baš za ovakvim kadrom?

Serengeti mudro i s mjerom ulaže u svoj brend dobrog poslodavca i gradi prepoznatljivost pouzdane firme u kojoj je sigurno i izazovno raditi i u kojoj se izuzetno cijeni svaka osoba i njen doprinos uz međusobno uvažavanje i podršku. U najkraćim crtama, to je ono što Serengeti uistinu osigurava svojim zaposlenicima. Po tome smo i prepoznati pa ljudi koji nam se prijave na natječaje jako dobro znaju što od nas mogu očekivati. Ta jasna slika i stabilnost nam olakšava zapošljavanje i do većine novih zaposlenika dolazimo preko preporuka postojećih.

Jeste li otvorili ured u Splitu, sukladno najavama? Planirate li daljnje širenje u regiji?

Ove smo godine otvorili ured u Splitu, a nedavno smo i otvorili i tvrtku u BiH. Ne planiramo dodatna širenja u regiji u ovoj godini, ali je u idućoj sve moguće. Ove godine planiramo  povećati broj naših zaposlenika u BiH,  Splitu i u ostalim uredima. Današnji način rada na daljinu nam omogućuje da potrebne kadrove tražimo na svim lokacijama i zapošljavamo ondje gdje nađemo optimalne kadrove. Zaposlenike u svim uredima u svim gradovima u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Keniji tretiramo potpuno jednako i u smislu uvjeta rada i u smislu mogućnosti napredovanja.

Možete li istaknuti neke najvažnije projekte u vašim razvojnim centrima u Keniji i Srbiji? Planirate li otvoriti još koji razvojni centar?

Najvažniji projekti na kojima su radili naši zaposlenici u Keniji i u Srbiji su upravo već spomenuti projekt za tvrtku Flaster i projekt razvoja zdravstvenog sustava jedne države. Osim razvojnog centra u BiH, ove godine ne planiramo otvarati nove.

Bilježite pozitivne feedbacke i ocjene na Clutchu. Kako to kapitalizirate?

Budući da radimo na razvoju poslovno kritičnih aplikacija koje svojom veličinom i kompleksnošću uvijek predstavljaju izazov, kupci moraju imati određenu razinu povjerenja u nas. Kada počinjemo suradnju s novom firmom, zadovoljstvo naših postojećih kupaca i odlične ocjene na Clutchu pomažu nam u stjecanju povjerenja u našu kvalitetu rada i ljudi.

Kakvi su vam planovi za idućih šest mjeseci i može li ova godina ispuniti sva očekivanja u pogledu dobiti i broja klijenata?

Prema rezultatima u prvih šest mjeseci i novim ugovorenim poslovima, ova godina će premašiti naše planove i očekivanja. Planirali smo rast dobiti i prihoda od 20 posto, a ostvarit ćemo minimalno 30 posto.

Može li ICT industrija biti pokretač rasta hrvatskog gospodarstva? Naime, Hrvatska izvrsno kotira na svjetskom ICT tržištu, ne samo po pitanju inovativnih rješenja, već i po stručnosti i kvaliteti ljudi, no svejedno se čini da Vlada i dalje ovu industriju ne smatra strateškom, unatoč tome što su podaci o ICT industriji  iz 2020. dosta impresivni broj zaposlenika u IT industriji gotovo je dosegao 35.000 što predstavlja 3,5  posto od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu, izvoz IT industrije premašio je 9 milijardi i predstavljao je 6,4  posto ukupnog izvoza?

ICT industrija svakako može biti pokretač rasta hrvatskog gospodarstva. Svaka država bi trebala temeljiti svoj rast na nekim globalnim i održivim prednostima koje ima. Za Hrvatsku je s jedne strane to lijepa obala i unutrašnjost koji podržavaju turizam, a s druge je kvaliteta obrazovanja u STEM području. Naši srednjoškolci redovito osvajaju zlatne medalje na svjetskim natjecanjima iz matematike, robotike, informatike. To ima veliku vrijednosti i na kraju se odražava kroz visokokvalitetan kadar u tim područjima. Nažalost, hrvatska ICT industrija se sve više pretvara u podružnice inozemnih kompanija koje ovdje otvaraju svoje development centre te u prodaju domaćih ICT kompanije strancima. To će rezultirati time da se  rad obavlja ovdje, a odluke donose vani. Nedostaju nam jače i veće ICT kompanije i u području produktnih i u području servisnih kompanija koje će biti jamac kvalitetnog rasta i razvoja lokalne ICT industrije.

Vlada ipak ističe da je IT industrija važan dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. Kakva su vaša očekivanja od ovih najava?

Baza za razvoj ICT industrije u Hrvatskoj već postoji. Vlada sa svojim mjerama, prvenstveno u smislu rasterećenja troškova rada, može pomoći u konkurentnosti naših firmi i zadržavanju domaćih talenata. Da porezna davanja na plaće smanji na razinu kakva je u državama najbližeg okruženja kao što je BiH i Srbija, već bi značajno digla konkurentnost lokalnih firmi. Vjerujem da bi se privremeni nedostatak poreznih prihoda u tom slučaju brzo višestruko nadoknadio jer veća konkurentnost znači brže širenje posla i dodatne izvore prihoda i za gospodarstvo i za državu. Koristi bi imali svi: država, firme i naravno zaposlenici. To je najočiglednija mjera o kojoj se dugo priča i određeni pomaci na bolje postoje, ali nisu dovoljni. Bitno je najviše djelovati konkretno u području osiguravanja sredstava iz EU fondova firmama za rast koje imaju dovoljno perspektivnu budućnost i pomoći lokalnim firmama da se probiju na inozemna tržišta. Mislim da su to područja na kojima Vlada može dati kvalitetan doprinos.