Sedam prijelomnih trenutaka za AI u poslovanju u 2026.

Umjetna inteligencija i automatizacija tijekom 2026. prestale su biti tek područje poslovnog eksperimentiranja i postale sastavni dio stvarnih poslovnih procesa. Kompanije sve odlučnije testiraju i uvode AI u svakodnevne zadatke, no tehnološki napredak istodobno otvara prilike i izaziva neizvjesnost. Promjene su vidljive u razvoju softvera, financijama, trgovini i upravljanju poslovnim sustavima, a sedmero stručnjaka koji sudjeluju na Automation Summitu u Splitu izdvojilo je ključne događaje, izazove i mogućnosti koji su obilježili ovu godinu i postavili temelje za sljedeće razdoblje.

Nikola Dlaka, izvršni direktor DNA Consultinga, 2026. godinu opisuje trima riječima: prilika, strah i nesigurnost. „Prilika, jer je brz razvoj AI-ja dao ljudima koji razumiju poslovne probleme i mogu ih jasno artikulirati neviđenu snagu i brzinu u njihovom rješavanju. Ove godine vidjeli smo kako tvrtke same izrađuju vlastite ERP/CRM sustave umjesto da mjesece troše na prilagodbu gotovih proizvoda“, navodi Dlaka.

Takav napredak otvara i pitanje budućnosti zaposlenika. „Strah, jer se postavilo i pitanje koliko vrijedi znanje koje su ljudi godinama gradili. Čitave profesije preispituju svoju budućnost, a mlađim developerima sve je teže doći do prvog posla. Ako danas ne razvijamo juniore, odakle će doći sutrašnji seniori?“ upozorava Dlaka.

Treći dio njegove ocjene odnosi se na rizike koji se još procjenjuju. „Nesigurnost, jer još uvijek nismo sigurni u potencijalne negativne implikacije koje AI donosi. Tek počinjemo ozbiljno postavljati pitanja o sigurnosti, održivosti i odgovornosti AI sustava. Pokazalo se da AI više nije samo tehnološko pitanje, već pitanje kako ćemo mi, kao industrija i društvo, upravljati ovom novom snagom.“

Promjene u načinu rada već su vidljive u razvojnim timovima ASEE-a Hrvatska. Izvršni direktor Zvonimir Mavretić navodi da su pravila korištenja i kontrole AI alata u tvrtki uspostavljena još 2025. godine, dok je 2026. presudan postao njihov ulazak u svakodnevni posao uz podršku internih AI prvaka u timovima.

„Najdalje smo otišli u razvoju: AI preuzima pisanje koda, testova i dokumentacije, dok inženjeri sve više prelaze s pisanja koda na nadgledanje, provjeru i odlučivanje. AI ugrađujemo i u same proizvode. Istim putem ide i ostatak tvrtke: AI alate spajamo na vlastitu dokumentaciju i dokumente, pa korporativno znanje koristimo u prodaji, financijama i marketingu. Ništa ne ide klijentu bez provjere čovjeka – usko grlo seli se s pisanja na razumijevanje“, objašnjava Mavretić.

Razvoj autonomnih agenata istodobno više nije ograničen na programerske timove. Vedran Bajer, generalni direktor za Jadransku regiju, Mađarsku i Baltik u tvrtki Wonderful, ključnu promjenu vidi u tome što poslovni timovi sami preuzimaju inicijativu u automatizaciji.

„Ako moram izdvojiti jedan trenutak, to je kad sam prvi put vidio da netko iz poslovnog tima sam izgradi agenta. Dao mu je pravilnike, bazu znanja i snimke razgovora, a sustav ga je složio, testirao i popravljao dok nije radio kako treba. Danas ti ljudi razgovorom upravljaju cijelom mrežom agenata i sami mijenjaju svoje sustave. Zato brzina usvajanja više ne ovisi o tome koliko tvrtka ima programera, nego koliko dobro razumije vlastite procese“, izjavljuje Bajer.

S prelaskom agenata iz eksperimentalne u operativnu primjenu u prvi plan dolazi pitanje njihova koordiniranja i nadzora. Francesca Curzi, potpredsjednica za prodaju u Automation Orchestrator Suiteu u HCLSoftwareu, ističe: „Godina 2026. bila je godina u kojoj su AI agenti prestali biti eksperimenti i započeli voditi stvarne poslovne procese za naše klijente uz očekivani povrat ulaganja (ROI)“, ističe Curzi.

Prema njezinoj ocjeni, taj je pomak pokazao i ograničenja autonomije bez povezanosti s postojećim procesima. Dodaje kako je taj pomak razotkrio jednostavnu istinu: „Autonomija bez orkestracije ne može se skalirati. Tvrtke su shvatile da vrijednost AI-ja ovisi o tome koliko je dobro vođen, povezan s postojećim tradicionalnim radnim procesima i odgovoran za rezultate.“

„Orkestraciju vidim kao temelj AI budućnosti – sloj koji omogućuje ljudima i agentima zajednički rad uz povjerenje, vidljivost i upravljanje. Organizacije koje su ovu lekciju naučile u 2026. spremne su pretvoriti AI ambiciju u mjerljiv i trajan utjecaj“, zaključuje Francesca Curzi.

Upravo na važnost infrastrukture, poslovne kontrole i upravljanja troškovima upozorava Marko Dagelić, izvršni direktor tvrtke Datum. Njegova je ocjena da 2026. nije godina u kojoj će AI odlučiti tko pobjeđuje, nego godina u kojoj se odlučuje tko će biti spreman za pobjedu.

„Prednost neće imati kompanije s najviše AI alata, nego one s najboljom infrastrukturom za njihovu primjenu. Povezani podaci i sustavi, AI agenti koji mogu sigurno djelovati u poslovnim procesima, jasne ovlasti, identitet i kontrola pristupa, praćenje svake odluke te beskompromisna kontrola procesa i troškova ključni su elementi“, navodi Dagelić.

Dodaje kako u tome leži ključna prednost: „AI ne dodajemo na postojeći kaos, nego gradimo infrastrukturu u kojoj AI može sigurno raditi, uz apsolutnu kontrolu troškova.“

„Rezultat za kompaniju jest brža i jeftinija automatizacija, manje ručnog rada, bolja kontrola i skaliranje bez kompromisa u sigurnosti. 2026. je godina izgradnje temelja, a 2027. će pokazati tko ih je izgradio na vrijeme“, zaključuje Dagelić.

Poseban izazov pojavljuje se u financijskoj industriji, u kojoj se razvoj AI-ja isprepleće s regulatornim obvezama i europskim tehnološkim ambicijama. Joško Šugar, strateg za podatke i AI u OTP banci, izdvaja dva događaja koji su obilježili 2026. godinu: odgodu pune primjene europskog Akta o umjetnoj inteligenciji, koja bankama daje dodatno vrijeme za prilagodbu, osobito pri procjeni kreditnog rizika, te najavu ulaganja od 422 milijarde eura radi jačanja europske neovisnosti o AI monopolima. Prema njegovoj ocjeni, ti potezi stvaraju uvjete za održiv, reguliran i strateški usmjeren razvoj te stabilnije i konkurentnije okruženje u Europi.

U trgovini se, pak, mijenja sama uloga umjetne inteligencije u odlučivanju i provedbi transakcija. Renata Vujasinović, direktorica Vise za Hrvatsku, ključnim čimbenikom 2026. smatra pojavu pouzdane agentične trgovine. „Za Visu je ključan čimbenik 2026. godine pojava pouzdane agentične trgovine. Ovo je godina u kojoj je umjetna inteligencija napravila iskorak od pomaganja ljudima do djelovanja u njihovo ime, od otkrivanja proizvoda do donošenja odluka o kupnji i izvršavanja transakcija. Kako AI agenti postaju aktivni sudionici trgovine, povjerenje, sigurnost i kontrola od strane korisnika postaju temeljni preduvjeti za njihovo prihvaćanje. Budućnost neće oblikovati samo mogućnosti umjetne inteligencije, već i sposobnost da transakcije vođene umjetnom inteligencijom budu sigurne, transparentne i pouzdane. Prema našem mišljenju, 2026. godina postavila je temelje za gospodarstvo pokretano umjetnom inteligencijom koje se temelji na trgovini izgrađenoj na povjerenju.”

Primjeri iz različitih sektora bit će u fokusu trećeg Automation Summita, koji se 15. i 16. listopada održava u hotelu Le Méridien Lav u Splitu. Više od 60 predavača iz financija, maloprodaje, medija, logistike i drugih industrija predstavit će iskustva u automatizaciji poslovnih procesa, uključujući konkretne slučajeve primjene, izazove i rješenja.

Program je raspoređen na glavnu i manju, radioničku pozornicu, na kojoj će se detaljnije govoriti o integraciji umjetne inteligencije u postojeće sustave i procese. Sudionici će pitanja i vlastite izazove moći raspraviti s predavačima i međusobno, koristeći i aplikaciju za povezivanje razvijenu u suradnji s GOOD/TO/GO.

Treće izdanje Automation Summita održava se uz potporu tvrtki i brendova Robotiq, OTP banka, ASEE, HCL Software, Datum, DNA Consulting, Visa, Wonderful i Procesna inteligencija. Redovna cijena ulaznice iznosi 800 eura, a dostupne su putem Entrio.hr.